Prošle godine više od dva milijuna ljudi u SAD-u prosvjedovali su protiv upotrebe oružja. Prosvjedima unatoč i ove godine zabilježene su pucnjave, a u onim nedavnima poginulo je više od 40 ljudi. Oružje ubija pola milijuna ljudi godišnje, a u SAD-u ljudi imaju više do 350 milijuna komada oružja. U toj su zemlji razine ubojstva za 25 posto više od ostalih zemalja. 

"Oko 100 ljudi svakog dana umire zbog oružja. Ako im ga oduzmete, moglo bi se sačuvati puno života", kaže Jeffrey Swanson sa Sveučilišta  Duke. 

Oko 60 posto od 175.700 smrti upotrebom oružja između 2012. i 2016. godine u SAD-u su bila samoubojstva, a oko 22.000 Amerikanaca koji su počinili samoubojstvo 2915. godine učinili su to pištoljem. 

"Neki su ljudi jako odlučni u svom naumu da se ubiju. No ostali su tu odluku donijeli impulzivno i ako im pokušaj ne uspije, kada se od toga oporave, mogu nastaviti sa svojim životom. I biti sretni i produktivni. Posebno djeca", kaže Ted Miller iz Pacific Institute for Research and Evaluation.

I sad zamislite da se dogodio upravo to. Da svog tog oružja nema, da ga nikada nije ni bilo. Kako bi svijet izgledao tada?

Kauboji Svaki Amerikanac ima 5 komada vatrenog oružja

Australija je primjer kako se smanjenje broja samoubojstva može povezati sa smanjenjem oružja na ulicama. Njihova prijelomna točka bila je 1996. godine kada je Martin Bryant ubio 35, a ranio 23 ljudi. Za samo nekoliko dana zabranjena je upotreba poluautomatskog oružja i pušaka. Vlada je po jeftinijoj cijeni otkupila to oružje i zatim ga uništila, i tako smanjila zalihe za 30 posto.

"Rizik smrti od vatrenog oružja smanjio se za više od 50 posto, i nije se podizao posljednjih 22 godine", rekao je Philip Alpers sa Sydney School of Public Health.

A za 80 posto smanjio se broj samoubojstava. 

"Bili smo oduševljeni kada smo otkrili da nisu zamijenili oružje nečim drugim, tj. nema dokaza da su oni koji su htjeli počiniti samoubojstvo prešli na neko drugo oružje", rekao je. 

I to nije bilo vezano samo uz samoubojstva. Smanjio se broj i ubojstva, unatoč brojnim kritičarima ovih zabrana koji u SAD-u kažu kako će ubojice pronaći neki drugi način da ubiju žrtvu. Ovdje jednostavno nisu, pa se smanjio i ukupni broj ubojstava, piše BBC. 

Odnosi se to i na zlostavljače u obitelji koji imaju pristup oružju, a njihove žrtve najvjerojatnije imaju pet do osam posto više šanse da ih ubiju. No kada im oduzmete oružje, smanjuju se njihove šanse za nasilje. Iako je kontroverzna ideja, neki znanstvenici tvrde kako zbog oružja ljudi postaju agresivniji, a taj fenomen nazivaju "efekt oružja".

Slomljeni otac "Kćer su mi ubili na TV-u i Youtube to svaki dan vrti"

Da nema oružja sigurno ne bi bilo ni masakra na Kajzerici. Smrtnih slučajeva u Hrvatskoj u usporedbi sa SAD-om je malo. I u tome veliku ulogu ima i oružje, pištolj, koji će se za razliku od drugih zemalja najčešće koristiti u napadima. I tako povećati rizik smrti.

"Zamislite dvoje nezrelih, ljutih, impulzivnih i pijanih mladih ljudi u Velikoj Britaniji koji su se posvađali u pubu. Možda će se i potući, zaraditi šljivu ispod oka, ili slomiti nos. No u SAD-u će najvjerojatnije jedan od njih imati pištolj, i upucati drugog", kaže Swanson.

Kao i u Australiji tako se u i SAD-u pokazalo da će ubojstava biti manje u državama koje imaju strže zakone o oružju. 

Oružje, pištolji i puške, opasniji su, tj. smrtonosniji u interakciji s policijom. Iako u npr. Australiji i Kanadi kao i u SAD-u policajci nose pištolje "gotovo nitko tijekom uhićenja ne umire", za razliku od SAD-a u kojem dolazi do smrtnih posljednica ili ozljeda.

Godišnje u SAD-u gotovo 1000 ljudi ubije policija. Pitanje zašto dolazi do smrti jako je kompleksno i povezano i sa pitanjem rase, no sigurno je da bi se smrtne posljedice mogle izbjeći da se nije umiješalo vatreno oružje. 

"Veliki dio policijske brutalnosti povezan je sa strahom da bi ih netko mogao upucati. Kada se na svakoj lokaciji moraju čuvati  napada, interakcija postaje smrtonosnija", kaže Miller. 

Svijet bez oružja bio bi sigurniji i za policiju, a više od polovice ljudi koje je policija ubila 2016. godine bili su naoružani, i u unakrsnoj vatri s policajcima u trenutku smrti. Smanjio bi se i broj masovnih napada terorista, jer je vatreno oružje 'najučinkovitiji' način ubojstva više ljudi, pa čak učinkovitiji i od eksploziva. Pištolji su se koristili u 10 posto napada i odgovorni su za 55 posto smrtnih slučajeva. Teroristi u SAD-u ih također odabiru, od 16 terorističkih napada nakon 11. rujna, u samo dva nije se koristilo vatreno oružje. 

"Ako je pristup smrtonosnom oružju težak, teže će se netko upustiti i u nasilne pohode", smatra Risa Brooks sa Sveučilišta Marquette.

Genij ili zločinac? Izumio je 'Kalašnjikov' i za djecu, a sad ima i spomenik

Nasilje je dio ljudske prirode a pištolj nije preduvjet nekog sukoba. 

"Sjetite se genocida u Ruandi, strahovitog nasilja u kojem najčešće nije korišteno vatreno oružje", rekao je David Yamane sa Sveučilišta Wake Forest.

Čak i kada bi napravili eksperiment i uklonili apsolutno sve oružje sa planeta, rat i sukobi bi se nastavili. I sigurno je da se ne bi vraćali na luk i strijelu, već bi napredni kakvi jesmo, koristili neke nove načine ubijanja ljudi, kemikalije, biološko oružje i sl. Najbogatije države sigurno bi povele na tom polju istraživanja jako učinkovitih i brzih načina ubijanja. 

U mjestima kao što je Somalija, Sudan i Libija, gdje je vatreno oružje dostupno, iznenadni nestanak smanjio bi mogućnost nastanka i funkcioniranja raznih milicija. I to se na prvu može činiti kao dobra stvar, no u mnogim slučajevima oni se bore protiv represivne i nasilne vlasti.

Nestanak oružja utjecao bi na životinjski svijet, smanjio krivolov, ali isto tako kontrola razmnožavanja nekih životinja bila bi gotovo nemoguća. 

"Postoji niz legitimnih razloga da netko bude vlasnik oružja, posebno u zemljama poput Australije i na poljoprivrednim područjima. Na farma su one standardni dio opreme", kaže Alpers. 

Milijuni Kako se Hrvatska bogati prodajom oružja po svijetu

Oružje se koristilo i u kontroli invazivnih vrsta, a tisuće mačaka, svinja, koza i sličnih životinja svake se godine ubija kako bi se očuvao delikatni ekosustav nekog područja a posebno otoka. Smisao oružja je ubijanje, i zato je i napravljeno, no njihov se utjecaj širi i na niz drugih dijelova društva, i općenito života ljudi. Pokretač svega toga je novac.

Ako oružje nestane najviše novca izgubio bi SAD. Industrija je to teška milijarde i milijarde dolara, bez kojih nitko ne bi htio ostati. No isto tako smanjio bi se trošak kojeg upotreba oružja izaziva (smrtni slučajevi i ozljede), i koji se kreće na više od 10 milijardi dolara. 

"Ako u SAD-u pogledate sav trošak nasilja kojeg uzrokuje upotreba oružja, osim medicinskih troškova i rehabilitacije za one koje su ozlijeđeni, ne smijemo zaboraviti ni trošak pravosudnog sistema, gubitak prihoda od žrtvi, i kvalitete njihovog života", kaže Gabor.

CRKVA UJEDINJENJA Fanatici u SAD-u: "Oružje nam je dao svemogući Bog"

Možda bi ukupan utjecaj na ekonomiju bio zanemariv no dobitak bi bio značajan. Onaj najvažniji bio bi da se puno više ljudi osjeća sigurnije. 

"Dolazile bi nove generacije koje ne bi bile traumatizirane zvukovima pucnjave koju mogu čuti u svojoj sobi. I to bi moglo dovesti do velikog pomaka u mentalnom zdravlju naše djece", naglašava Miller.

Zbog učestalosti napada u školama, trgovačkim centima, na ulicama i na drugim javnim površinama, strah postaje sve veći. 

"Sigurnost i povjerenje u drugog čovjeka nestaju, i izazivaju duboke društvene i psihološke posljedice", kaže Gabor.

Ljudi bi se osjećali sigurnije, dok bi se na novi svijet možda teže priviknuli vlasnici oružja, oni bi se bez njega osjećali nemoćnima, nezaštićenima. To su oni koji se naoružavaju iz straha od mogućih napada i problema. Da nestane oružje, mnogi bi se osjećali ranjivima, i ne bi znali kako se zaštiti od jačih napadača. 

Ameri nedostižni Rusija postala drugi najveći proizvođač oružja na svijetu

No to je i pravo pitanje, koliko su zapravo s tim svim oružjem sigurni. Jedna studija iz 1993. godine na 1860 ubojstava pokazala je da oružje u kući povećava rizik od ubojstva od ruke nekog člana obitelji ili bliske osobe. A studija iz 2014. godine pokazala je povezanost pristupa vatrenom oružju sa ubojstvima i pokušajima samoubojstva.

Ti podaci pokazuju kako je riječ zapravo o lažnoj sigurnosti. 

Oružje bi nedostajalo i svim oni rekreativcima koji ga koriste za lov, no oni bi se mogli okrenuti nečem drugom, poput luka i strijele. Kolekcionari i oni koji iz zabave pucaju mogli bi pronaći novi hobiji. No sigurno je kako strastvenim ljubiteljima oružja teško nešto drugo može zamijeniti njihovu smrtonosnu igračku. 

"Možda bi izgubili izvor zabave, jer to su ljudi koji više uživaju u oružju nego u televizoru ili nekom drugom uređaju. No s druge strane, više bi ljudi izbjeglo smrt. A mislim da je to puno značajnije od gubitka zabave", kaže Miller.