'Čavoglave' bih usporedio s pjesmom 'Sivi sokole'. Radi se samo o drugačijem ideologemu, ali ljudima koji danas pjevaju 'Čavoglave' još uvijek u glavi zvoni 'Sivi sokole', rekao je u četvrtak dirigent i skladatelj Mladen Tarbuk. 

Glazba mržnje bila je tema šeste tribine iz ciklusa "Zašto se mrzimo?" u organizaciji Centra za promicanje tolerancije i očuvanja sjećanja na holokausta, koje održavaju pod medijskim pokroviteljstvom 24sata i tjednika Express. O tome kako nastaje glazba mržnje te tko je izvodi, uz Tarbuka su govorili i dr. sc. Mojca Piškor, etnomuzikologinja te glazbenici Saša Antić i Mile Kekin. Tribinu je moderirao glazbeni kritičar i novinar Dubravko Jagatić. 

- O pjesmi ne govori puno samo glazbena podloga, već i tekst - objasnila je Piškor. Istaknula je kako nije bitno govoriti samo o utjecaju neke pjesme, nego i o posljedicama koje on ostavlja. 

Tarbuk je pojasnio kako ni 'Čavoglave' ni 'Sivi sokole' nisu nastale na temelju slavenske tradicije, već ritma albanskih gerilskih trupa iz 16. stoljeća, s ciljem da slušatelje navede na borbu. 

Saša Antić, član splitskog TBF-a rekao je da ne zna bi li Marko Perković Thompson bio popularan kao danas da se ne bavi 'povijesnim temama' . 

- Dok se bavio drugačijom vrstom glazbe, nije bio ovoliko popularan - rekao je Antić. Moderator je paneliste pitao što misle o Thompsonovoj pjesmi 'Čavoglave' koja počinje s pozdravom 'za dom spremni'. 

- NDH je bila fašistička tvorevina, monarhija s rasnim zakonima. Možda bi je svatko mogao doma puštati, ali bi na radiju Čavoglave trebala biti zabranjena pjesma - smatra frontman TBF-a. 

Kekin je ispričao kako se začudio što je njegova pjesma 'Ja nisam vaš' dobila toliki odjek. 

- Samo sam rekao da sam antifašist, pa mislio sam da smo se odavno dogovorili da smo antifašisti. Još malo će se ljudi čuditi kad kažeš da si homo sapisens - zaključio je Kekin.