Poražavajuće brojke: Polovica Hrvata se "ubija alkoholom"
Alkohol je opasan ubojica koji ubija oko tri milijuna ljudi godišnje. Njegova razorna moć vidi se i u podatku kako gotovo 29 posto smrti koje je uzrokovao alkohol se dogodilo uslijed prometnih nesreća ili samoubojstva.
Veliko istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) iz 2016. godine pokazuje kako alkohol ima veliki utjecaj na zdravlje ljudi na svjetskoj razini, i naglašava kako je najveći udar na mlađu populaciju, pa je tako 13,5 posto smrtnih slučajeva ljudi u 20-im povezano s alkoholom, koji je i glavni krivac za 7,2 posto preuranjenih smrti.
Broj konzumenata alkohola smanjio se posebno u Europi i Americi. Europljani tako prosječno godišnje popiju oko 9,6 litara alkoholnog pića, a iako je taj broj i dalje velik, ako se promatraju samo oni koji konzumiraju alkohol, brojevi su ipak najveći u Africi i istočnom dijelu Mediterana, piše The Guardian.
Hrvati vole uživati u piću
Hrvati su tako, kako je pokazalo istraživanje, u 2016. godini prosječno popili oko 9 litara alkohola, od čega najviše 44 posto, piva. Nešto manje, 39 posto popilo se vina, a na ostalo otpalo je oko 17 posto. Opija se gotovo polovica hrvatske muške populacije, a žene puno manje, njih 11 posto. Među mladima od 15 do 19 godina taj je postotak 43,8. Među onima koji najviše piju, oko 20 litara popit će muškarci, a žene oko 7 posto.
1742 smrti povezano u 2016. godini bilo je povezano s alkoholom, bolestima ali stanjima, te prometnim nesrećama. Po procjeni ovog istraživanja ukupno građani Hrvatske zbog alkohola žive tri godine manje.
Potrebno je napraviti niz pomaka posebno na upozoravajućim oznakama prilikom reklamiranja alkohola, regulaciji sponzorstava alkoholnih pića, naglašava se u izvješću.
Šteta koja nastaje konzumacijom alkohola puno je veća kod siromašnih nego kod bogatih ljudi. Iako podaci i dalje upozoravaju, ipak je primjećen pozitivan trend u smanjivanju smrti povezanih sa alkoholom.
"Vlade moraju učiniti puno više kako ispunile globalne ciljeve i smanjile teret kojeg alkohol ostavlja na društvo, to je jasno. Na tome se još uvijek nedovoljno radi u većini zemalja svijeta", istaknuo je Vladimir Poznyak koji je bio uključen u izradu izvješća.
Najviše se alkohola, oko 45 posto konzumira se u različitim vrstama pića, pivo se pije nešto više od 34 posto, a vino manje od 12 posto. Europa je tako i pozitivan primjer da se uz pomoć raznih državnih regulativa i kampanja konzumacija alkohola ipak može smanjit.
"No i dalje Europa ostaje na svjetskoj razini poznata kao regija s najvećom konzumacijom alkohola, što je i razlog niza bolesti", naglašava James Nicholls.
Poseban problem stvara i dob onih koji ispijaju alkohol, te činjenica kako su gotovo 44 posto mladih u dobi od 15 do 19 godina aktivni konzumenti. Napominje se kako konzumacija alkohola u većini zemalja počinje i prije 15 godine.
"Dozvoljavamo našoj djeci da piju od 16 godina, a povremeno se napijaju na školskim zabavama", rekao je Rajiv Jalan profesor sa Sveučilišta u Londonu.
Na nivou Europe alkohol je odgovoran za nešto više do 10 posto svih smrti.