Prodaju sol, začine, igračke... Ali jedna stvar im je zajednička – oni su superoriginalni
Četvrto ljeto zaredom samoposluživanje na otvorenom smješteno na otoku Pašmanu priprema se za špicu turističke sezone. Zato je i ove godine Branislav Mađerić (57) zasadio vrt od 400 četvornih metara prepun paprike, rajčice, krastavaca, luka... Na velikom kamenom stolu uz vrt stoje vaga i cjenik. Gosti sami beru povrće koje žele, važu, zbrajaju i ostavljaju novac. S obzirom na to da Brane radi i u drugom polju gdje uzgaja masline, nema vremena često biti prisutan i paziti na svoju netipičnu prodavaonicu. Ima povjerenja u kupce, iako su mu se nekoliko puta dogodile krađe. Turisti često navraćaju i u neobičnu prodavaonicu u Umagu gdje Marino Paretić (59), nekadašnji ribar prodaje sol iz Pirana. Zahvaljujući svojoj ideji, postao je jedini distributer u Hrvatskoj “solnog cvijeta”, slovenskog autohtonog proizvoda koji je iznimno tražen među strancima.
"Solni cvijet se zapravo rukama bere s površine u bazenima u solani, i to samo kad nema vjetra i kad su uvjeti idealni. U ponudi imamo i brojne kozmetičke proizvode, losione za tijelo, sol koja potpuno uklanja psorijazu, a prodaje se i slanica. To je voda koja ostaje kad sol ispari, a puna je minerala. To je matična voda i izvrstan eliksir za kožu", objašnjava Marino koji slanom tamnom čokoladom redovito časti nove kupce.
Šezdesetak kilometara dalje, u Valbandonu još jedan netipičan suvenir intrigira turiste. Malo tko odolijeva “Zraku Jadrana” koji se prodaje po 15 kuna. Na ideju za prodaju zraka došla je Uliana Bilić (34).
Izrađuje instrumente od stakla
Da su Istrani pravi majstori za smišljanje kreativnih načina kojima dodatno zarađuju tijekom turističke sezone pokazuje primjer Željka Celije (64) iz Pule. Taj je staklar izradio instrument roženice od stakla koje sviraju kao drvene. Želja mu je bila punih 40 godina napraviti roženice, a nakon samo dva neuspjela pokušaja, uspio ih je dovesti do savršenstva. I u hrvatskoj metropoli otkrili smo zanimljive prodavaonice koje svojom originalnošću svakodnevno privlače sve više kupaca.
Razne okuse piva je u zagrebački Magic Beer Room doveo Ludo Beaurain, Belgijac koji se u Hrvatsku doselio prije 13 godina.
"Ljudi vole isprobati nešto novo pa sam u Zagreb doveo najtraženije belgijsko pivo Duvel. Nakon toga Lindemans od višnje, pa Gulden Draak", kaže vlasnik “čarobnog svijeta piva” koji se smjestio u Remetincu.
Dašak prošlih vremena, kada su se djeca igrala kauboja i Indijanaca ili kuhali kolače u maminim loncima, oživljen je u prodavaonici Gugabaga u suvlasništvu Zagrepčanki Sunčane Jozić Lučić i Martine Marin. Dječji autići na pedale retrodizajna bili su prvi pokušaj da se djeci novog milenija približi dašak prošlosti kroz igru. A ideja je odlično prihvaćena pa su automobilići izrađeni od postojana metala - od roza limuzina, preko vatrogasnih kola do replika poznatih jurilica tridesetih godina prošlog stoljeća - zaludjeli kako klince tako i njihove roditelje.
U Harissi je pravi raj za sve obožavatelje chakalaka, praha cikle, brazilske tonke, nasi gorenga itd. Vlasnici Ana-Marija Petrić i Matija Paskaš nakon nekoliko godina intenzivnog putovanja diljem svijeta došli su na ideju da otvore prodavaonicu u samom središtu Zagreba. I nakon što su godinu dana radili na projektu, sada u Masarykovoj 3 svi mogu kupiti više od 150 vrsti začina i stotinu vrsta čajeva.
Slična priča u kojoj je nostalgija za okusima odigrala ključnu ulogu u pokretanju posla, dogodila se s prodavaonicom Godis. Pravi raj za sladokusce pokrenuo je bračni par Vuković, Ivana i Davor.
"Suprug je od djetinjstva bio povezan sa Skandinavijom zbog čega je njegova ljubav prema slatkišima uvjetovana upravo tim dijelom Europe. I evo nas - prodajemo skandinavske slatkiše", objašnjava Ivana.
Premda su čokoladne slastice omiljene Zagrepčanima koji ih kupuju ih a da i ne pitaju za cijenu, s vremenom su ih počeli zanimati autohtoni okusi slatkiša.
"Tajna skandinavskih poslastica leži upravo u načinu izrade, a ona se značajno razlikuje jer se bomboni rade na bazi sladića. Ključna tajna specifičnog okusa je što pored šećera, Skandinavci slatkiše dodatno ‘posole’", otkrivaju vlasnici Godisa koji slatkiše uvoze isključivo iz Danske, Švedske i Finske.