Rekordno: Svaki peti u Vermontu želi neovisnost od SAD-a

Wikimedia Commons
Zbog Trumpa secesionistički pokret sa sjeveroistoka Amerike popularniji je nego ikad od osnutka 2005.
Vidi originalni članak

Još otkako je Vermont ušao u SAD u 18. stoljeću, pokret za neovisni Vermont nikada nije imao ovakvu podršku kao danas. Prema najsvježijoj anketi čak 22 posto Amerikanaca koji žive u Vermontu apsolutno su za mirno odvajanje njihove države iz najveće svjetske geopolitičke sile. Još je i gore što ih 67 posto smatra da vlada u Washingtonu ne radi u njihovom interesu niti pokriva potrebe njihove sićušne države.

Konačno, očito je da zahtjevima za povratak statusu Vermonta koji je ovaj imao od 1777. do 1791. vjetar u jedra daje predsjednikovanje SAD-om Donalda Trumpa. "SAD, van iz Vermonta!", tako glasi poklič kojim secesionistički pokret "Druga vermontska republika" od 2005. žestoko zagovara odvajanje te savezne države od SAD-a i povratak samostalnosti koju je Vermont uživao od 1777. do 1791., nakon oslobađanja od kolonijalne francuske a potom i britanske vlasti.

Geopolitika Otkrivamo: Evo zašto Trump voli Kolindu

Pokret je 2005. osnovao Thomas Naylor, 70-godišnji umirovljeni sveučilišni profesor, kanalizirajući nezadovoljstvo 300-tinjak svojih istomišljenika dugogodišnjom vanjskom i unutarnjom politikom službenog Washingtona. Već sljedeće godine osam posto stanovnika Vermonta, zvanog još i "sjevernoamerička Švicarska", izjasnili su se kao pristaše potpune nezavisnosti od SAD-a.

Anketa Vermontskog sveučilišta iz 2007. pokazala je da se idejom o "Vermontu oslobođenom od washingtonske tiranije" tada oduševljavalo čak 13 posto od ukupno 609.000 stanovnika Vermonta te da se ideja nastavlja širiti saveznom državom površine 24.000 četvornih kilometara (nešto manje od pola Hrvatske). Rob Williams, urednik secesionističkog časopisa Vermont's Common, prije nekoliko godina je za CBS izjavio da je SAD postao imperij kojim je danas nemoguće upravljati, i to kako zbog glomaznosti, tako i zbog sveopće korupcije.

"SAD više uopće ne zadovoljava potrebe svojih građana. Kongresom i izvršnom vlasti upravljaju multinacionalne kompanije, doživjeli smo izbornu prijevaru, razuzdanu korporacijsku korupciju te kulturu militarizma i rata. Ako vam je stalo do demokracije, vladavine naroda ili bilo kakve vrste zastupničkog sustava, jedini ustavni način za očuvanje onoga što je još preostalo od republike jest mirno odvajanje od imperija", bio je oštar na riječima Williams.

Izgubivši svaku iluziju o onom što nazivaju "carstvom u padu", mala skupina pisaca i akademika još prije sastavila je "Green Mountain Manifesto", podnaslovivši ga s "kako mali Vermont izdvajanjem iz Unije može Americi pomoći da se spasi od same sebe". "Green Mountain" stoga što se Vermont, nakon proglašenja Republike New Connecticut u siječnju 1777., neslužbeno nazivao i "Republic of Green Mountains".

Već iste godine uveden je službeni naziv Republika Vermont (Vermont od franc. "les Monts Vert", što je na engl. "green mountains"). Malo je poznato da je, dok je SAD još cijelo stoljeće nakon proglašenja neovisnosti 1776. muku mučio s problemima oko osnovnih ljudskih prava, Vermont u Uniju 1791. ušao kao relativno sređena republika i, za ono doba, prilično ugodno mjesto za život.

Povijesni autogol Sad plaču, a "trumpistan" su ljudi H. Clinton skrivili još proljetos

Njihov prvi ustav potpuno je zabranjivao ropstvo, a biračko pravo jamčio je svim punoljetnim muškarcima (istina, ne i ženama) bez obzira na imovinsko stanje, za razliku od mnogih drugih država u sastavu SAD-a u kojima je postojao imovinski cenzus za sudjelovanje na izborima.

Uz slobodarsko naslijeđe na koje se pokret za nezavisnost oslanja, optužbe iz američkih medija o povezanosti pokreta s rasističkim organizacijama djeluju neuvjerljivo, posebno stoga što je izvor cijele afere jedan obični blog. Pokretu se predbacuju kontakti s rasističkom League of South, koja zagovara odvajanje bivših južnjačkih država po modelu prije američkog građanskog rata. No, iz Druge vermontske republike odlučno poručuju da oni s rasizmom nemaju ništa.

Unatoč svemu, trenutno najpopularniji političar iz Vermonta je Bernie Sanders, kandidat za predsjedničkog kandidata Demokratske stranke, koji je umalo pobijedio Hillary Clinton i tako bio onaj koji bi se natjecao za predsjednika SAD-a protiv Donalda Trumpa. Sanders je, kako sam kaže, socijaldemokrat skandinavskog tipa, ankete su upućivale na to da bi bez ikakve sumnje porazio Trumpa, no ispostavilo se da su mu određeni krugovi Demokratske stranke na vrlo problematičan način minirali kampanju. Unatoč svemu, Sanders je apsolutno protiv odvajanja Vermonta.

Posjeti Express