Rusi priznali: Zamalo smo uništili grad od 300.000 ljudi
Nikada nije bila tajna da je proslava Nove godine 2012. u Murmansku bila ponešto blijeda zbog požara u tamošnjem brodogradilištu koji je izbio 29. prosinca. Zamjenik predsjednika vlade Rusije Dmitri Rogozin sada je u intervjuu za Komersant usput priznao da je novogodišnja proslava u gradu od 300.000 stanovnika na krajnjem sjeverozapadu Rusije umalo totalno propala jer je taj požar tog dana za dlaku došao do nuklearnih projektila u podmornici "Ekaterinburg" K-84.
Kako su projektili bili napunjeni tekućim pogonskim gorivom, takav susret projektila i vatre doveo bi do eksplozije koja, istina, ne bi bila nuklearna, ali bi radioaktivnim materijalom zasula teško je i procijeniti koliko desetaka, stotina, možda i tisuća kilometara uokolo, ovisno o meteorološkim prilikama tada. Nuklearna podmornica naoružana balističkim nuklearnim projektilima u Murmansku je nakratko pristala na suhom navozu kako bi odmah nastavila dalje po svom patrolnom itineraru po Sjevernom ledenom moru.
Oko nje su radnici postavili drvene skele kako bi obavili nekakve manje rutinske zavarivačke popravke na pramcu i – uto je izbio požar. Prije nego što se itko pošteno snašao, vatra je zahvatila gumenu oblogu podmornice koja služi za smanjivanje buke koju podmornica proizvodi dok roni i vatrogascima je trebao cijeli jedan dan dok konačno nisu pogasili vatru. "Naoružanje podmornice zbog tog popravka nije bilo iskrcano, u njoj su bili i torpeda i regularni balistički projektili", kazao je Rogozin.
Riječ je o podmornici konstruiranoj 1982., duljine 178 metara, s posadom do 135 ljudi, s dva pogonska nuklearna reaktora. Naoružana je bila sa 16 nuklearnih projektila od kojih je svaki nosio četiri nuklearne bojeve glave, te s četiri torpedne cijevi u kojima je spremno bilo deset torpeda, što s konvencionalnim eksplozivom, što nuklearnih. To što je požar izbio na pramcu, značilo je da plamen bjesni oko otvora torpeda, pa je apsolutni prioritet vatrogascima bio da vatra ne prodre unutra i ne napravi nered među torpedima.
Jedanaest posada vatrogasaca, ljudi iz vatrogasnog helikoptera, ljudi iz vatrogasnih čamaca s užasom su u jednom trenutku shvatili da je vatra prodrla u sonarsku komoru također sa zapaljivom tekućinom. Na kraju im je preostalo samo još jedno; zaroniti s podmornicom i na taj način pokušati ugušiti vatru. To su i učinili i to im je i uspjelo. Agencije su tada prenosile službene izjave po kojima su nuklearni projektili uoči pristajanja podmornice zbog rutinskog manjeg servisa bili pretovareni.
No, s izjavom Rogozina jasno je da to nije bilo točno i da se podmornica umalo pretvorila u "prljavu" radioaktivnu bombu kataklizmičkih razmjera. Problemi s nuklearnim oružjem su i inače u svijetu puno češća pojava nego što vlade nuklearnih sila to žele priznati. Tamo gdje ga ima najviše, u SAD-u i u Rusiji, problemi su i najčešći. Amerikanci su tako tijekom Hladnog rata pogubili više od 1000 atomskih bombi, o čemu je pisao Express, a ništa bolje po svoj prilici nije bilo niti sa SSSR-om, samo što se o sovjetskim nuklearnim šeprtljavostima zna puno manje zbog neusporedivo rigidnije prirode vladajućeg režima.