Bill Marlel je odvjetnik i BottomLineInc nikada ga ne bi pitao za savjet oko hrane koja je najrizičnija za njom se otrovati, da nije proveo 20 godina utjerujući parnice zbog trovanja hranom. On neku hranu apsolutno nikad ne jede. Čuven je po tome što je u karijeri izborio 600 milijuna dolara odšteta u koristi klijenata koji su blaže ili teže ili i fatalno stradali od neispravne hrane. Pa kad on kaže da se određeni rizik ne isplati, onda mu treba vjerovati. Slijedi popis šest stvari s kojima se nije za zafrkavati:

6. Sirove kamenice

Marlel kaže da je u posljednjih pet godina vidio više trovanja školjkama nego u posljednja dva desetljeća. Razlog je način na koji se školjke hrane. One filtriraju vodu, pa ako se u njoj nalazi neka bakterija, filtrirat će i nju. A ako ona u njoj i ostane, pa ako je školjka sirova i još se bakterija probije u probavni sustav čovjeka, onda... Uz klimatske promjene i sve toplije vode ovakvi su slučajevi sve češći.

5. Sirova ili nedovoljno kuhana jaja

Svaki put kad god dođe do epidemije salmonele, prizori su gadni, ljudi se jezivo muče, neki ne prežive. U epidemiji iz 2010. oboljelo je prijavljenih 2000 ljudi. Marlel smatra da je opasnost danas puno manja nego u 90-ima. Ali on jaja jede isključivo dobro pečena ili dobro kuhana.

4. Unaprijed oprana ili rezana salata ili voće

Ovu kategoriju Marlel "izbjegava poput kuge". I to zato što god se hrana više obrađuje, reže, što god prolazi kroz više ruku, postrojenja, veća je šansa da će usput nešto pokupiti. On kupuje neoprano, nedirnuto voće i povrće, u malim količinama, koje će pojesti za tri ili četiri dana najviše. Sve kako bi smanjio rizik od listerije, smrtonosne bakterije koja se razvija na temperaturama frižidera.

3. Krvavo meso

Svi njegovi odresci koje je objedovao u posljednjih 20 godina bili su dobro pečeni. I to zato što svaka bakterija koja se inače nađe na površini, pa je ubije i pripremanje odreska koji je iznutra krvav, vrlo je vjerojatno da je prodrla i dublje. Nemoj pripremiti meso kako treba i riskiraš E. Coli salmonelu, a potom i svu silu drugih, manje popularnih bakterija.

2. Sirove klice iz sjemenki

Nekuhane ili lako kuhane registrirane su kao uzrok nešto više od 30 velikih bakterijskih epidemija u SAD-u od sredine 90-ih. Prije nekoliko godina jednu zbilja veliku i gadnu doživjela je i Europa. Uglavnom je riječ opet o salmoneli i E. Coli. I svaki put je bilo sasvim dovoljno ako su već i sjemenke, koje god bile, bivale zaražene bakterijama.

1. Nepasterizirano mlijeko

U SAD-u samo od 1998. do 2011. bilo je 148 epidemija trovanja povezanih s upotrebom nepasteriziranog mlijeka i proizvoda od njega. O kakvom je velikom riziku riječ pokazuje i to što zapravo jako malo ljudi pije takvo mlijeko, a istodobno je oboljelih bilo tako puno u tako relativno kratkom vremenu. Možda tek nešto malo manji rizik leži u nepasteriziranom soku. Za Marlela u obzir ne dolazi niti jedno niti drugo.