Bog je stvorio čovjeka, a Zadar košarku, s pravom si tepaju stanovnici ovog lijepog dalmatinskoga grada, koji su zaluđeni popularnom igrom, a imaju sve više prava hvaliti se i vinima. Pokazali su to i na nedavnom predstavljanju u zagrebačkom Petom kupeu, iznimno ugodnom prostoru za intimnija vinska druženja s do 15-ak štandova u željezničarskom naselju iza Koncertne dvorane “Vatroslav Lisinski”. Sauvignon iz Podgradine, žilavka iz Petrčana, mirni crljenak iz Polače te pjenušac od te sorte kao i divlji merlot i pitomi cabernet sauvignon iz Nadina samo su neke od posebnosti zadarskih vinarija na predstavljanju devet vinarija s dijela Zadarske županije omeđenog s tri mora: Jadranskim, Novigradskim i Karinskim. Po tome su bolji i od Bordeauxa, područja između rijeka Garonne i Dordogne koje zovu Entre-Deux-Mers. Naziv nije izveden iz francuske riječi “mer”, koja znači more, nego iz “marée” (plima). Vinarijama zadarske županije, eto, tri plime utječu na vinograde.

Bora iz Podgradine u općini Posedarje lani je na Decanterovu ocjenjivanju u Londonu za Pošip osvojila zlatnu medalju, što znači 95 od mogućih 100 bodova. Idu i novom berbom po novo priznanje, a Zagrepčanima su ponudili vjerojatno najjužniji hrvatski sauvignon, za koji bi mnogi dali ruku u vatru kako stiže iz hladnije sjeverozapadne Hrvatske, a ne iz vrele Dalmacije. Štoviše, rade i fini pjenušac od njega, no količina je mala, pa ga se kušati može samo u vinariji.

Kraljevski vinogradi iz Punta Skale pokraj Zadra predstavili su petrčansku inačicu žilavke, hercegovačke autohtone bijele sorte, koja tamo pod nadzorom dobrih vinogradara i vinara daje izvrsna mineralna vina vrijedna svakog stola i primjerena vrlo širokoj paleti jela.

”Volimo vina od žilavke, pa smo je posadili. Vjerujemo u sortu, vjerujemo u sebe i sigurni smo da ćemo i mi napraviti dobru žilavku”, rekao je direktor vinarije Zoran Pantalon.

Kraljevsko je vino stiglo iz nadinske vinarije legendarnog Šime Škaulja. Sam Šime nije došao u Zagreb, ali snaha Elvira i sin Tomislav odlično su predstavljali veliko vino Carl Gustaf, mješavinu cabernet sauvignona i merlota iz 2016. Kasna berba ima čak 38,8 grama suhe tvari, loze su sađene 2003. i 2005., a vino je nazvano po švedskom kralju Carlu Gustafu, koji je 2013. bio u vinariji. Najavili su i premijeru berbe 2017., na čijoj će boci biti i kraljevski grb. Škaulji su poznati i po odličnim jednosortnim vinima od merlota i cabernet sauvignona neobičnih karaktera. Prva sorta obično daje staložena vina, a drugu je teško ukrotiti, no iz Škauljeve vinarije izlaze, uvjetno rečeno, divlji merlot i pitomi cabernet sauvignon. Imaju i odličan pjenušac od crljenka, proizveden klasičnom metodom druge fermentacije u boci.

Crljenkom se opravdano ponosi i slikoviti Rade Bobanović iz Poljoprivredne zadruge Mas-Vin iz Polače. Berba 2018. doista je odlično vino, puno i snažno, a nimalo opterećujuće. Nije to, naravno, vino za “eksanje” čaša nego za pijuckanje u malim gutljajima, ali svaki vrlo brzo zove na još jedan... Vinarija Ker Vin Tomislava Glavića predstavila je maraštinu i rose koji su nazvani po Glavićevim kćerima blizankama, Marti i Martini, te crnjake s imenom sina Martina. Predstavili su se i Vina Buljat, Vina i likeri Fiolić te, naravno, vina s Korlata. Cabernet sauvignon, Syrah i Merlot benkovačke vinarije Badela 1862 već 14 godina predstavljaju standard kvalitete vina iz zadarskog zaleđa, a mješavina tih sorata, Korlat Supreme 2013., prekrasno odolijeva vremenu. Uskoro će napuniti 10 godina, a kao da je sve mlađi.

Izvrstan sauvignon ne ‘lupa’ po nosu, ali miluje nepce

Tipične arome zrelog vina ima Sauvignon blanc vinarije Bora iz Podgradine na obali Novigradskog mora. Pun je miris, s više finog voća nego cvijeća, ali nježan. Iskazuje sortu, a ne “lupa” po nosu. Okus je svjež i živ, a ponovno bez imalo agresivnosti. Fino miluje nepce i ne bježi: poprilično se dugo nakon gutljaja zadržava u ustima. Pristaje morskim specijalitetima i laganijim mesnim jelima. Traži, naravno, povrće kao prilog, a butelja u internetskoj prodavaonici kofer.hr stoji 117 kuna.