Te 1842. godine rodio se slavni njemački književnik Karl May, autor priča s američkog Divljeg zapada u kojima su glavni junaci indijanski poglavica Winnetou i njegov "bijeli brat" Old Shatterhand. U milanskoj Scali praizvedena je treća Verdijeva opera, "Nabucco", a u Hrvatskoj je na prijedlog grofa Janka Draškovića osnovana Matica ilirska, kulturna ustanova koju danas nazivamo Matica hrvatska te koja djeluje i danas. Počela je Matica djelovati i u Istri te godine u kojoj je Piero Bernobich kupio oranicu i dvije parcele vinograda miješanog s maslinikom od tasta Marca Dellamarne pa sagradio kuću i zasnovao obitelj. Tijekom 180 godina mijenjali su prezimena, ali nonići Marco, Antonio-Nin, Eugenio-Šenio te tata Mario Poletti i dalje su uzgajali lozu i masline. Strast prema vinu nije izgubio ni Peter Piero Poletti, koji je kasnih devedesetih godina prošlog stoljeća preuzeo imanje, proširio nasade, te povećao kapacitet podruma. Danas imaju sedam hektara vinograda, u kojima uzgajaju autohtone sorte - malvaziju istarsku, teran i muškat ružu, te internacionalne - chardonnay, cabernet sauvignon i merlot.

Loza raste na crvenici, zemlji koju zovu terra rossa, a mnogi kažu kako je posebno pogodna za uzgoj malvazije istarske bijele. Vinarija Poletti od "kraljice" istarskih vinograda radi svježe vino koje nosi samo naziv sorte. Grožđe je s tri položaja, Rogovići, Vala i Brajde, na padini koja se s oko 200 metara nadmorske visine blago spušta prema moru. Nakon fermentacije odabiru se najbolja vina sa svakog položaja i miješaju u ugodno mineralnu Malvaziju primjerenu jelima od ribe, plodova mora, bijelog mesa te tjesteninama s laganim umacima. Malvaziju Clasicu uglavnom rade od grožđa s položaja Brajde te njeguju u bačvicama od akacije (30 posto) i hrasta. Teran maceriraju najmanje 15 dana, a potom odležava godinu ili dulje u velikim hrastovim bačvama. Slična je i vinifikacija merlota, a cabernet poslije maceracije i odležavanja u drvenim bačvama poprilično dugo odležava i u boci. Na tržište ide pet godina nakon berbe.

Sa 180 godina tradicije, vinarija Poletti spada među najstarije obiteljske u Istri i Hrvatskoj. Najdulji neprekinuti vinski "staž" u nas ipak ima današnja vinarija Kutjevo. Još 1232. godine opatiju Vallis honesta de Gotho osnovalo je 12 cistercita. Pripadnici tog reda, poznatog i pod nazivom "bijeli fratri", odmah su počeli uzgajati lozu i raditi vino, a proizvodnju ni Turci nisu prekinuli. Vinarija i danas pod etiketom "de Gotho" puni neka od najboljih vina. Koliko je značajna tako duga tradicija pokazuje i podatak da je iste godine bila prva berba u vinogradima s kojih danas stižu najskuplja vina na svijetu, crni pinoti iz burgundske vinarije Domaine de la Romanée-Conti.

Vinogradarstvo i vinarstvo na prostorima današnje Hrvatske datira iz antičkih vremena. Grčki pisac Atenaj pisao je u djelu "Gozba učenjaka" iz 2. stoljeća prije Krista kako se "na otoku Visu u Jadranskome moru proizvodi vino koje je bolje od svih ostalih". Radili su Grci u to doba vino i u Istri, što dokazuje naziv uvale Kalavojna, koji znači "dobro vino". Tako su i Rimljani, koji su Istru osvojili 179. godine prije Krista, tamo zatekli razvijeno vinogradarstvo i vinarstvo, a Plinije Stariji u 1. stoljeću prije Krista pisao je o vinu Pucinium kao najboljem. Navodno je, zahvaljujući tom vinu, i carica Livija, majka cara Tiberija, doživjela 82 godine, što je za to doba bila nevjerojatna starost.

Među najboljim našim roséima je Poletti Rossella

Prvo mjesto na prošlogodišnjem ocjenjivanju hrvatskih ružičastih vina Drink Pink projekta iVino podijelila je Rossella obitelji Poletti. Riječ je o iznimnom vinu od aromatične crne sorte muškat ruža koje osvaja "na daljinu" i "na blizinu". Neobična je, ali prekrasna, njegova crvena boja, divno miriše po ružinim laticama te jagodi i malini, a i okus je raskošan, no i nježan, unatoč malo višem postotku alkohola. Pristaje škampima, lososu, pa i tuna steaku, a butelja je u Vrutku 74,98 kuna.