Većina studenata Vinogradarstva i vinarstva na zagrebačkom Agronomskom fakultetu su žene, a pokazuju i bolje rezultate na ispitima. Više ih je i na prijavama za stipendiju Miljenka Grgića, koja omogućuje praksu u vinarijama širom svijeta. Više je žena i među nastavnicima na nekadašnjem Zavodu za vinarstvo. Uglavnom su ga i vodile, poput profesorica Dubravke Premužić i Stanke Herjavec. I danas je na čelu vinskog dijela studija profesorica Ana Jeromel, rekao je Edi Maletić, redoviti profesor na Odsjeku za hortikulturu i krajobraznu arhitekturu, u okviru kojeg je i studij vinogradarstva i vinarstva.

Agronomski fakultet organizirao je okrugli stol “Žene u vinogradarsko-vinarskoj struci” na Dan žena, 8. ožujka. Dvadesetak žena koje žive od vina i za vina govorilo je o iskustvima u poslu koji mnogi smatraju “muškim”. Prva među njima bila je glasovita pelješka vinarka Mare Mrgudić.

- Rodila sam se u vinogradarskoj obitelji i nije bilo upitno što ću raditi. Baka je relativno rano ostala udovica, pa je sama nastavila baviti se vinogradom. I majka je ostala udovica, ali lozu nije napustila. Brat je otišao u pomorce, pa sam se ja posvetila vinogradima i vinu čim se to moglo, početkom ‘90-ih godina. Isprva nije bilo lako. Kolege me nisu smatrali ozbiljnom, a bila sam, pa je nastao ozbiljan posao, u koji se vratio i brat. Ma nije to posao, to je stil života, koji se nije s vremenom puno mijenjao, samo što je baka bila seljanka, a danas smo poduzetnice - lijepo je ispričala povijest uspješne vinarije, u koju su se uključili i kći i sin.

Zrinka Vinković Jergović, enologinja Kutjeva, rekla je kako je u njihovoj vinariji trećina žena. Problema, dodala je, nema, te istaknula kako su općenito iza svakog muškarca na visokom položaju dvije žene: jedna u sjeni na poslu a druga kod kuće. Katarina Peršurić Bernobić istarsku vinariju Misal, specijaliziranu za pjenušce, vodi sa sestrom Anom Peršurić Palčić, a muževi rade s njima. Ispočetka su ih, kaže, čudno gledali.

- Trebalo je 10-ak godina da muškarci shvate kako stvarno mi vodimo vinariju. Teško je bilo i sa starijim rezačima vinograda, onima koji su godinama rezali na jedan način, a mi smo tražile nešto drugo. Puno veće poštovanje pokazuju nam strani kolege. Smatraju nas ravnopravnima - rekla je Katarina.

Lucija Kovačević voditeljica je vinogradarsko-vinarske proizvodnje u Feravinu. Rođenoj Zagrepčanki tata je Zagorec koji je imao klet i trsje, a nju je oduvijek privlačio rad rukama. Završila je fakultet 2018. i odmah se javila na oglas kojim je Feravino tražilo enologe.

- Došla sam kao pripravnica, a šefovi su mi bile žene. Malo su me čudno gledali zbog godina, imala sam samo 25, i zato što sam iz Zagreba. Nakon što su dvije kolegice otišle, uprava mi je dala povjerenje - kaže ova mlada žena, koja danas brine o 152 hektara vinograda iz kojih rade 850.000 litara vina na godinu. Suprug Martin glavni je enolog.

Na važnim položajima u hrvatskim vinarijama su i Suzana Zovko, glavna enologinja Belja, Ivana Raguž tu ulogu ima u Iločkim podrumima, a Eva Krištof u Dubrovačkim podrumima. Kristina Pinkert radila je vina s ocem Zoltanom u Baranji, a danas je direktorica vinarstva u Dalmacijavinu, Jasna Antunović sama je pokrenula uspješnu obiteljsku vinariju u Dalju, a Martina Krauthaker polako preuzima veliki posao od oca Vlade. Puno je još uspješnih žena u hrvatskom vinarstvu, a još više prekrasnih vina kojima nas daruju.

Ženska ruka odnjegovala je snažan Postup

Osam dana trajala je maceracija grožđa za Postup Mare 2014. Fermentaciju su potaknuli prirodni kvasci, oni koji su s grožđem došli iz vinograda, a prije izlaska na tržište vino je odležalo 10 mjeseci u hrastovim bačvicama pa 16 mjeseci u boci. Butelja zrelog vina raskošnih aroma i okusa sa 16,5 posto alkohola još se može kupiti u internetskoj prodavaonici Peninsula.hr te istoimenom vinskom baru na Pelješcu za 180 kuna. U redovitoj je prodaji berba 2018., koja u Vrutku stoji 199,98 kuna.