Izvršni direktor i osnivač Facebooka, Mark Zuckerberg, bez ikakvih loših primisli otvorio je stare rane između Pakistana i Indije po pitanju Kašmira, objavivši jednu infografiku na svojem Facebook profilu.

Naime podijelio je sliku (koju je u međuvremenu obrisao) o svojem projektu Internet.org čiji je cilj umrežiti 2/3 svijeta koje još nemaju pristup internetu. Njegova objava govorila je o tome kako je organizacija uspjela omogućiti pristup internetu dijelovima južnoistočne afričke države Malavi, te je uz to dodao infografiku koja je prikazivala prijašnje uspjehe, uključujući i Indiju.

Ono što je nekim njegovim 'pratiteljima' na Facebooku najviše od svega zapelo za oko bio je prikaz Indije u sklopu njegovog projekta, piše Independent. Jedan Markov 'prijatelj', Akhil Dev, prvi je komentirao: "Sjajan posao, molim te ispravi prikaz Indije na slici. Nedostaje Kašmir".

Uslijedio je komentar Ashu Ghara: "Dragi Mark, bio si u Indiji više puta, trebao bi prethodno provjeriti kako izgleda Indija, prije nego podijeliš fotografiju"

Treći je glasio: "Ja sam iz države koju nisi prikazao kao dio Indije. Zaista razočaravajuće."

No bilo je i onih koji nisu dijelili mišljenje: "Ja sam Indijac i ovo vas ne bi trebalo vrijeđati. Kašmir je dio kojim ne upravlja u potpunosti naša vlada. Ova karta pokazuje samo dijelove Indije koje u potpunosti kontrolira vlast, možda zato nema Kašmira na njoj."

Kašmir je inače sporno područje jer je zakon koji je 1947. godine podijelio Indiju dopustio da taj teritorij pripadne ili Indiji ili Pakistanu.

Maharađa Hari Singh je želio da područje ostane neovisno, ali se odlučio ipak prikloniti Indiji u zamjenu za vojnu podršku i referendum. No mnogi stanovnici Kašmira radije bi da je odabrao neovisnost ili da su pod vlasti Pakistana, preda je regija podijeljenja na tri dijela, između Pakistana, Indije i Kine.

Uz to što Indija nikad nije službeno potvrdila podijelu, a pakistanska strana smatra da je riječ o spornom teritroiju, od 1947. nesuglasice o Kašmiru potakle su tri rata između Indije i Pakistana i to 1947., 1965. i 1999. godine.