Njemačka, Poljska i Danska ozbiljno optužuju Rusiji. Upletena i Srbija?
Napetosti između Europe i Rusije dosegnule su točku ključanja nakon niza incidenata koji su zapalili kontinent, od Njemačke i Poljske do Danske. Optužbe za sabotaže, pokušaje terorističkih napada i hibridnog ratovanja postaju sve češći, a europski čelnici upozoravaju na "novo normalno" u odnosima s Moskvom.
Sve je počelo kada je Njemačka službeno optužila Rusiju za pokušaj napada dronom na zračnu luku Leipzig/Halle u kolovozu. Prema njemačkim vlastima, dron napunjen vojnim eksplozivom pronađen je u blizini ukrajinskog teretnog zrakoplova, što je Berlin protumačio kao nedvojbeni čin državne agresije. Reakcija je bila brza i oštra: zatvaranje ruskog konzulata u Bonnu i Ruskog doma znanosti i kulture u Berlinu.
Istraga tog slučaja u međuvremenu se proširila izvan Njemačke. Kako piše Der Spiegel, pozivajući se na izvore iz sigurnosnih krugova, njemački istražitelji prate tragove koji vode prema Poljskoj i Srbiji. Jedan od dosad identificiranih osumnjičenika navodno se povezuje i s drugim ozbiljnim incidentom - podmetnutim požarom u trgovini građevinskim materijalom u poljskom Łódźu u srpnju 2024. godine. Istražitelji sumnjaju da je taj muškarac bio u kontaktu s ruskim obavještajnim službama.
Njemačke sigurnosne službe provjeravaju i postoji li veza između drona s eksplozivom u Leipzigu i eksploziva pronađenog na srpsko-mađarskoj granici. Ako se veze potvrde, slučaj bi dodatno učvrstio sumnje europskih službi da iza pojedinačnih incidenata ne stoje izolirani počinitelji, nego šira mreža operacija koja se proteže preko više država.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen opisala je incident kao napad koji su ruski obavještajci izveli na teritoriju Europske unije.
- Moramo pojačati napore, a to znači biti spremni brže i učinkovitije odgovoriti na rusku bezobzirnost - poručila je von der Leyen, ističući da je EU postigla suprotan učinak od onoga što je Moskva namjeravala i dodatno ojačala odlučnost u podršci Kijevu.
Njemačka planira dodatno smanjiti broj turističkih viza izdanih ruskim državljanima, rekao je glasnogovornik njemačkog ministarstva vanjskih poslova Martin Giese.
- Turistička putovanja ruskih građana u Njemačku ne mogu se nastaviti u istom formatu sve dok Rusija vodi agresivni rat, rekao je za Deutsche Welle.
Odgovor Moskve bio je jednako beskompromisan. Ruski predsjednik Vladimir Putin odbacio je optužbe kao "tešku pogrešku" i optužio njemačku vladu za podmetanje dokaza. Ubrzo je uslijedila i konkretna odmazda. Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov objavio je zatvaranje svih podružnica njemačkog kulturnog Goethe-Instituta u Rusiji - u Moskvi, Sankt Peterburgu i Jekaterinburgu.
- Naravno da će biti zatvoreni nakon što je naš kulturni centar protjeran odande - izjavio je Lavrov na Istočnom ekonomskom forumu u Vladivostoku.
Dodao je kako je Njemačka ovim potezom svjesno prihvatila da on označava "kraj njezine kulturne prisutnosti u Rusiji". Kremlj je zaprijetio i daljnjim mjerama, uključujući i moguće zatvaranje njemačkog generalnog konzulata u Sankt Peterburgu.
Požari i sabotaže na istočnom krilu NATO-a
U Poljskoj je izbio požar u tvornici WB Electronics u Skarżysko-Kamienni, ključnom postrojenju koje proizvodi bespilotne letjelice, uključujući modele FlyEye i Warmate koje intenzivno koristi ukrajinska vojska. Poljski premijer Donald Tusk nije imao dileme oko uzroka.
- Nema sumnje da je požar bio namjerna palež i čin sabotaže - rekao je Tusk, sugerirajući da je napad izveden u ime Rusije.
Poljsko državno tužiteljstvo odmah je pokrenulo istragu o "terorističkom djelu", navodeći da se istražuje "sudjelovanje u aktivnostima strane obavještajne službe" i "namjerno izazivanje požara pomoću naprave sa zapaljivim materijalima". Incident se dogodio u kontekstu niza sumnjivih ruskih napada na objekte povezane s vojnom proizvodnjom i logistikom za Ukrajinu. Tusk je upozorio da ovo nije prvi takav slučaj, "a nažalost, sigurno neće biti ni posljednji". Tvrtka WB Electronics jedna je od najvećih privatnih obrambenih kompanija u Poljskoj, a njezini su sustavi ključni za obrambene sposobnosti Poljske i Ukrajine.
U isto vrijeme, Danska je podigla uzbunu na najvišu razinu. Danska služba sigurnosti i obavještajnih poslova (PET) izišla je s neuobičajeno direktnim javnim upozorenjem: Rusija aktivno planira i priprema akte sabotaže na danskom tlu. Mete su, kako je precizirano, tvrtke unutar obrambene industrije koje su povezane s vojnom pomoći Ukrajini.
Emil Graesholm, šef protuobavještajne službe PET-a, izjavio je za list Berlingske da je prijetnja toliko konkretna da zahtijeva javno obraćanje.
- Glavni cilj je zaustaviti specifične isporuke za ukrajinsku obranu. Istovremeno, cilj je zastrašiti nas kako više ne bismo podržavali Ukrajince. Odabir meta i pripreme toliko su specifični da smatramo da je potrebno javno objaviti poruku, jer je ovo prijetnja koju treba shvatiti ozbiljno - rekao je Graesholm.
PET upozorava da Rusija za svoje operacije pokušava regrutirati "obične Dance", često bez da su oni svjesni za koga rade. Zadaci mogu uključivati naizgled bezazlene radnje poput fotografiranja objekata, koje se kasnije koriste za planiranje sabotaža poput podmetanja požara. Obavještajna služba očekuje da će prijetnja nastaviti rasti "u opsegu i složenosti".
"Gig-ekonomija" sabotaže
Ovi naizgled nepovezani incidenti, prema ocjenama zapadnih obavještajnih službi i analitičkih centara, dio su sustavne i geografski ciljane ruske kampanje. Rusija je, kako se čini, promijenila taktiku. Umjesto oslanjanja na klasične, visoko obučene obavještajne operativce kao u doba Hladnog rata, Moskva se sve više okreće modelu koji stručnjaci nazivaju "gig-ekonomijom sabotaže".
Ovaj model podrazumijeva regrutiranje "jednokratnih agenata" ili "agenata za jedan dan" putem interneta, najčešće preko enkriptiranih aplikacija poput Telegrama. Mete su često ekonomski ranjivi pojedinci, migranti, pa čak i maloljetnici vrbovani preko gamerskih platformi. Za relativno male novčane iznose, koji se kreću od nekoliko stotina do nekoliko tisuća eura i često se isplaćuju u kriptovalutama, ovi pojedinci izvršavaju zadatke koji variraju od manjih činova vandalizma do ozbiljnih sabotaža poput paleži.
Ciljevi ovakvih operacija su višestruki. Osim izravne fizičke štete, poput ometanja lanaca opskrbe za Ukrajinu, ključan je i psihološki te društveni učinak. Vandaliziranje simboličkih spomenika, kao što je zabilježeno u Litvi, ili orkestrirane akcije poput iscrtavanja Davidovih zvijezda u Parizu, koje su kasnije pojačavale tisuće botova na društvenim mrežama, služe za poticanje društvenih napetosti, širenje nepovjerenja u vlasti i potkopavanje javne potpore Ukrajini. Često se namjerno regrutiraju ukrajinski državljani kako bi se stvorio animozitet prema izbjeglicama, što je dio šire strategije kognitivnog ratovanja.
Čak i neuspjele akcije postižu cilj: iscrpljuju resurse policije i sigurnosnih službi, siju strah i konfuziju, otkrivaju slabosti u zaštiti infrastrukture i omogućuju Rusiji da testira vrijeme reakcije i prag eskalacije NATO država. Kumulativni učinak ovih naizgled malih, jeftinih i lako poricljivih operacija daleko je veći od zbroja njihovih pojedinačnih dijelova.
Najveći izazov za Europu leži u činjenici da je ove napade izuzetno teško nedvosmisleno pripisati ruskoj državi. Korištenjem posrednika i "potrošnih agenata", Moskva stvara veo poricanja koji komplicira svaki pravni i politički odgovor. Dok zemlje na istočnom krilu NATO-a, poput Poljske, sve brže i eksplicitnije upiru prstom u Rusiju, zapadnoeuropske države često ostaju opreznije, zarobljene između potrebe za odgovorom i straha od eskalacije.
*Uz pomoć AI