Ruski predsjednik Vladimir Putin oštro je reagirao na upozorenje Volodimira Zelenskog da ruski zračni prostor postaje sve nesigurniji zbog masovne upotrebe ukrajinskih dronova, nazvavši njegovu izjavu "najavom državnog terorizma". Govoreći na konferenciji za novinare u Biškeku (Kirgistan) nakon summita Šangajske organizacije za suradnju (ŠOS), Putin je iskoristio priliku da pošalje niz prijetećih poruka, ali i kontradiktornih signala o budućnosti pregovora. Njegov istup ne može se promatrati izolirano; on je dio šire vojne i propagandne strategije Kremlja, koja se odvija u sjeni teških borbi na istoku i jugu Ukrajine i rastućih napetosti na Baltiku.
Sve je počelo izjavom ukrajinskog predsjednika Zelenskog, koji je upozorio međunarodne zračne prijevoznike da će se ruski zračni prostor "de facto zatvoriti". Objasnio je kako Ukrajina nema namjeru gađati civilne zrakoplove, ali da će prisutnost dronova "u razmjerima koji se moraju uzeti u obzir" stvoriti neizbježan rizik. Ovo upozorenje, koje je uslijedilo nakon prijetnje o upotrebi i do tisuću dalekometnih dronova dnevno, Putin je iskoristio kao povod za radikalnu eskalaciju retorike.
- Ako je to rekao, to je ravno državnom terorizmu. Naći ćemo način da odgovorimo - izjavio je Putin u Biškeku, dodavši ključnu rečenicu:
- S teroristima se ne pregovara.
Ova kvalifikacija nije slučajna. Ona služi delegitimizaciji ukrajinske vlasti i postavlja narativ u kojem se Rusija ne bori protiv suverene države, već protiv "terorističkog entiteta", što je obrazac koji je Moskva već koristila u sukobima poput onog u Čečeniji.
Time se svaki ukrajinski napad na ciljeve unutar Rusije, bili oni vojni ili infrastrukturni, automatski proglašava terorizmom, dok se ruski napadi na ukrajinske gradove predstavljaju kao legitiman odgovor. Međutim, istovremeno s ovom tvrdom porukom, Putin je poslao i suprotan signal, izjavivši kako je Moskva i dalje otvorena za "konkretne" pregovore koji bi doveli do trajnog mira, a ne samo do zamrzavanja sukoba. Spomenuo je i spremnost na razgovor s izaslanicima američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Analitičari ovo tumače kao taktički potez. S jedne strane, etiketiranjem Kijeva kao terorističkog režima jača se pozicija pred domaćom javnosti i ne-zapadnim partnerima okupljenima na summitu ŠOS-a. S druge strane, ostavljanjem otvorenih vrata za dijalog, posebno prema SAD-u, projicira se slika razumnosti i nastoji se prebaciti odgovornost za nastavak rata na Kijev i Zapad.
Putinove riječi nisu ostale samo na retorici. Najavio je kako je ruskoj vojsci naređeno da pripremi i izvede masovne udare na ukrajinsku energetsku infrastrukturu kao odmazdu. Ta prijetnja se vrlo brzo materijalizirala. Prvog rujna, na prvi dan školske godine, Rusija je izvela niz napada na Kijev i Odesu, u kojima je poginulo najmanje dvanaest osoba. U Kijevu, koji je napadan šesti dan zaredom, balistički projektil pogodio je željeznički depo, ubivši sedam radnika. U napadima diljem kijevske regije stradalo je još troje ljudi, a deseci su ranjeni. U Odesi je, prema riječima Zelenskog, "namjerno oštećen granični prijelaz s Rumunjskom, kao i izvozna infrastruktura". Ovi napadi, koje je visoka predstavnica EU Kaja Kallas opisala kao dio "najsmrtonosnijih mjeseci za civile u Ukrajini", potvrđuju da je gađanje civilnih ciljeva i ključne infrastrukture postalo sustavna ruska strategija.
Rat se intenzivirao i na moru i u zraku. Obje strane sve više koriste dronove za napade duboko u protivničkom teritoriju. Ukrajinska vojna obavještajna služba potvrdila je udar na naftni kompleks Novatek u Lenjingradskoj oblasti, dok je guverner ruske baltičke luke Ust-Luga izvijestio o požaru nakon napada dronom. Zapovjednik ukrajinskih snaga za bespilotne sustave izjavio je da su samo u kolovozu pogodili 54 plovila ruske "flote u sjeni". Kao odgovor, Rusija je pojačala napade na teretne brodove u blizini Odese, čime dodatno otežava izvoz ukrajinskog žita i diže cijene hrane na globalnom tržištu. Tenzije se ne ograničavaju samo na Ukrajinu.
Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova zaprijetila je "razornim odgovorom" na bilo kakvo neprijateljsko djelovanje u baltičkoj regiji. Gotovo istovremeno, NATO je podigao borbene zrakoplove nakon što su dronovi nakratko ušli u estonski zračni prostor blizu granice s Rusijom. Ovaj incident, zajedno s njemačkom istragom o dronu s eksplozivom pronađenom u blizini ukrajinskog teretnog zrakoplova u zračnoj luci Leipzig/Halle, pokazuje koliko je sigurnosna situacija na istočnom krilu NATO saveza postala krhka.
Paralelno s vojnom eskalacijom, Kremlj vodi i sofisticirani informacijski rat, koji analitičari nazivaju "kognitivnim ratovanjem". Cilj je uvjeriti svijet, a pogotovo administraciju predsjednika Trumpa, da je ukrajinska obrana pred slomom i da je mirovni sporazum pod ruskim uvjetima jedino rješenje. Putinove tvrdnje iz Biškeka o velikim uspjesima na bojištu ključni su dio te strategije. On je ustvrdio da ruske snage napreduju, spominjući zauzimanje desetaka naselja i stotina četvornih kilometara teritorija. Ruska propaganda stvara narativ o velikim operacijama okruživanja ukrajinskih snaga, evocirajući sjećanja na bitku za Debalceve 2015. ili čak mitologiju Staljingrada, kako bi se stvorio dojam neizbježnog poraza Ukrajine.
Međutim, analiza neovisnih OSINT izvora i zapadnih vojnih stručnjaka pruža znatno drugačiju sliku. Iako je položaj ukrajinske vojske krajem godine značajno pogoršan, ponajviše zbog gubitka prednosti u korištenju dronova i kroničnog nedostatka ljudstva, do strateškog proboja ili sloma fronte nije došlo. Umjesto uspješnih okruženja, ruska vojska primjenjuje taktiku infiltracije manjih jurišnih skupina, potpomognutih nadmoći u topništvu i zračnim bombama. Ta taktika dovodi do nestanka jasne crte bojišnice i stvaranja ogromne "sive zone" koju nijedna strana u potpunosti ne kontrolira. Borbe za gradove poput Pokrovska i Kupjanska najbolje ilustriraju ovu realnost. Iako rusko ministarstvo obrane tjednima tvrdi da kontrolira Pokrovsk, analize pokazuju da ruske snage, nakon mjeseci teških borbi i ogromnih gubitaka, kontroliraju tek južnu polovicu grada.
Najteža situacija za ukrajinske snage je oko Huliaipolea na zaporiškoj osovini, gdje prijeti strateška katastrofa. No, čak i tamo, ukrajinske snage su uspjele stabilizirati obranu. Ruski napredak je stvaran, ali spor i daleko od odlučujuće pobjede koju Putin priželjkuje. Čak i proruski vojni blogeri postali su kritični prema službenim izvješćima, skovavši izraz "oslobođenje na kredit" za naselja čije je zauzimanje objavljeno prije nego što je vojno potvrđeno. Stoga, Putinov samouvjereni nastup u Biškeku treba promatrati kao pokušaj da se ograničeni taktički dobici na terenu pretvore u stratešku političku pobjedu. On prodaje priču o kolapsu koji se još nije dogodio, nadajući se da će Washington povjerovati,
*Uz pomoć AI
