Nakon šest godina Specijalizirana vijeća Kosova (SVK) u Haagu sutra će izreći prvostupanjsku presudu u jednom od najsloženijih i najkontroverznijih pravosudnih procesa proizašlih iz sukoba na području bivše Jugoslavije. Na optuženičkoj klupi sjede četvorica ljudi koji su za većinu kosovskih Albanaca heroji i osloboditelji, a za tužiteljstvo i žrtve odgovorni za teške ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Tužiteljstvo traži iznimno teške kazne: 45 godina zatvora za svakoga od njih.

Na optuženičkoj klupi nisu obični pripadnici Oslobodilačke vojske Kosova (OVK). Ondje sjedi praktički politički i vojni vrh organizacije koja je 1998. i 1999. ratovala protiv srpskih snaga i režima Slobodana Miloševića, a čiji su se čelnici nakon rata pretvorili u političku elitu novog Kosova. Hashim Thaçi, poznat pod ratnim nadimkom "Zmija", bio je politički vođa OVK, a kasnije je dominirao kosovskom političkom scenom kao premijer i na koncu predsjednik države. Njegov uspon bio je strelovit, a bivši američki predsjednik Joe Biden jednom ga je nazvao "kosovskim Georgeom Washingtonom". Upravo je s pozicije predsjednika podnio ostavku u studenom 2020. kako bi se suočio s optužbama u Haagu.

Uz njega je Kadri Veseli, jedan od osnivača OVK i dugogodišnji šef njezine obavještajne službe, a nakon rata i predsjednik Skupštine Kosova. Rexhep Selimi, također suosnivač i član Glavnog stožera OVK, bio je zastupnik u parlamentu, dok je Jakup Krasniqi bio glasnogovornik OVK, a kasnije i predsjednik Skupštine. Njihove biografije isprepletene su sa stvaranjem kosovske države; Thaçi i Krasniqi su i potpisnici Deklaracije o neovisnosti. Sva četvorica uhićena su 4. i 5. studenog 2020. i otad se nalaze u pritvoru u Haagu. Od samog početka, na prvim pojavljivanjima pred sudom, izjasnili su se da nisu krivi ni po jednoj točki optužnice.

Deset točaka optužnice za zločine u Kosovu i Albaniji

Optužnica, potvrđena u listopadu 2020. i kasnije nekoliko puta mijenjana, tereti četvoricu bivših vođa OVK po osnovi individualne kaznene odgovornosti za zločine počinjene između ožujka 1998. i rujna 1999. godine. Tužiteljstvo tvrdi da su ti zločini bili dio raširenog i sustavnog napada na sve osobe za koje se sumnjalo da su protivnici OVK. Terete se za šest točaka zločina protiv čovječnosti: progon, zatvaranje, druga nehumana djela, mučenje, ubojstvo i prisilni nestanak osoba. Uz to, na teret im se stavljaju i četiri točke za ratne zločine: protupravno ili proizvoljno uhićenje i pritvaranje, okrutno postupanje, mučenje i ubojstvo.

SUD U HAAGU Presuda Thaciju: 'Mračne planove kovao je samo Slobodan Milošević'

Prema navodima optužnice, zločini su se odvijali na desetinama lokacija diljem Kosova, ali i u logorima u Cahanu i Kukešu na sjeveru Albanije. Prema navodima Specijaliziranog tužiteljstva, žrtve ovih zločina bile su stotine civila i osoba koje nisu aktivno sudjelovale u borbama. Među njima su bili Srbi, Romi i pripadnici drugih manjina, ali i Albanci katolici i Albanci za koje se smatralo da su politički protivnici, nelojalni OVK-u ili da surađuju sa srpskim vlastima. Tužitelji tvrde da su Thaçi, Veseli, Selimi i Krasniqi bili dio "udruženog zločinačkog pothvata" čiji je cilj bio preuzimanje i učvršćivanje kontrole nad cijelim Kosovom kroz zastrašivanje, zlostavljanje, nasilje i eliminaciju onih koji su im stajali na putu. U optužnici se navodi odgovornost za više od stotinu ubojstava. Tijekom suđenja izneseni su konkretni dokazi da su u ilegalnim pritvorima OVK-a (poput onih u Budakovu, Semetištu, Gnjilanu te kampovima u Albaniji) zarobljenici držani u podrumima, štalama i bunkerima. Svjedoci su opisivali svakodnevna premlaćivanja palicama, lancima i žicama, uskraćivanje hrane i vode, te simuliranja pogubljenja. Tužiteljstvo također tvrdi da su optuženi u nekim situacijama osobno sudjelovali u zastrašivanju, ispitivanju i maltretiranju zarobljenika na terenu.

Suđenje je započelo 3. travnja 2023. godine i preraslo je u pravni maraton. Sudsko vijeće, kojim predsjeda američki sudac Charles Smith III, saslušalo je dokaze gotovo 270 svjedoka, što usmeno, što pismeno, te je u spis uvrstilo 5.467 dokaznih materijala. Cjelokupni transkript suđenja broji više od 29.000 stranica. Tužiteljstvo, predvođeno američkim tužiteljem Alanom Tiegerom, završilo je s izvođenjem svojih dokaza u travnju 2025., pozvavši 125 svjedoka u sudnicu. Obrana, sastavljena od istaknutih međunarodnih odvjetnika poput Luke Mišetića koji brani Thaçija, iznijela je svoju argumentaciju u rujnu 2025. godine. Njihov se slučaj temeljio na svjedočenju sedam visokopozicioniranih međunarodnih dužnosnika.

Među svjedocima obrane našli su se general Wesley Clark, bivši vrhovni zapovjednik NATO-a koji je vodio zračnu kampanju protiv Srbije, te James Rubin, nekadašnji pomoćnik američke državne tajnice Madeleine Albright. Svi su oni poduprli ključnu tezu obrane: da OVK nije bio strukturirana vojska s čvrstim zapovjednim lancem, već labavi savez gerilskih boraca. Samim time, tvrdili su, optuženici nisu mogli imati stvarnu zapovjednu odgovornost za zločine koje su počinili pojedini vojnici na terenu. Presuda je prvotno bila zakazana za srpanj, ali je odgođena jer je sudsko vijeće procijenilo da mu je, zbog golemog opsega dokaza i složenosti predmeta, potrebno dodatno vrijeme kako bi osiguralo "pravednu, sveobuhvatnu i dobro obrazloženu procjenu".

Sama Specijalizirana vijeća Kosova, iako formalno dio kosovskog pravosudnog sustava, od svog su osnutka predmet žestokih kritika. Nastala su kao rezultat izvješća Dika Martyja Vijeću Europe iz 2010. godine, koje je iznijelo teške optužbe o zločinima OVK, uključujući i navodnu trgovinu ljudskim organima. Pod snažnim međunarodnim pritiskom, kosovska skupština je 2015. godine nevoljko izglasala ustavne amandmane i zakon kojim je osnovan sud. Ironično, Kadri Veseli je kao predsjednik parlamenta potpisao te akte. Sud je izmješten u Haag i popunjen isključivo međunarodnim osobljem kako bi se zaštitili svjedoci od mogućeg zastrašivanja, što je bila jedna od glavnih briga međunarodne zajednice.

Međutim, na Kosovu se sud percipira kao pristran i nepravedan. Glavne zamjerke su da procesuira isključivo pripadnike OVK, čime se, po mišljenju mnogih, pokušava izjednačiti krivnja žrtve i agresora te revidirati povijest oslobodilačke borbe. Kritičari također ističu dugotrajnost postupaka i visoke troškove, koje većinom pokriva Europska unija i koji su dosad dosegli gotovo 400 milijuna eura. Tužiteljstvo i sud uporno ponavljaju da se ne sudi OVK-u kao organizaciji, već pojedincima, no ta argumentacija u kosovskoj javnosti nailazi na malo razumijevanja, što potvrđuju i brojni prosvjedi podrške optuženima organizirani u Prištini, Tirani i Haagu.

Uoči presude u Prištini su ponovno održani veliki skupovi podrške četvorici bivših čelnika OVK-a. Tisuće ljudi ranije ove godine marširale su ulicama s obilježjima OVK-a i fotografijama optuženika, tvrdeći da se u Haagu sudi oslobodilačkom ratu. U Prištini i Uroševcu postavljeni su digitalni satovi koji odbrojavaju vrijeme do presude. Inicijativa "Sloboda ima ime", koju podržava i Thaçijeva Demokratska partija Kosova (PDK), poručuje da se odbrojava do trenutka kada će heroji ponovno biti slobodni. Gradonačelnik Uroševca Agim Aliu izjavio je kako očekuje "povijesnu presudu" koja će potvrditi žrtvu optuženih za slobodu Kosova.

Ako optuženici budu proglašeni krivima, tužiteljstvo je za svakog od njih zatražilo kaznu od 45 godina zatvora, što bi s obzirom na njihovu dob značilo doživotnu robiju. Takav ishod bi na Kosovu vjerojatno izazvao bijes i bio protumačen kao politička presuda i povijesna nepravda. S druge strane, u Srbiji bi se slavio kao dokaz da je borba OVK bila zločinački pothvat. Ako pak budu oslobođeni, vratili bi se kući kao heroji, a presuda bi bila shvaćena kao potvrda pravednosti njihove borbe. To bi ojačalo međunarodni položaj Kosova, ali i postavilo pitanje svrsishodnosti suda u koji su uloženi milijuni eura i godine rada. 

BOMBARDIRANJE 1999. Kako je NATO napao Srbiju: 'Tomahawci' iz Jadranskog mora na Beograd

Čak i ako bi Hashim Thaçi u glavnom predmetu bio oslobođen, njegov pravni položaj dodatno komplicira drugi postupak koji se protiv njega vodi u Haagu. Thaçi je, zajedno s još nekoliko osoba, optužen i za kaznena djela protiv pravosuđa povezana s navodnim pokušajima utjecaja na svjedoke i otkrivanjem povjerljivih podataka iz glavnog postupka. Taj odvojeni proces počeo je u veljači 2026., dokazni postupak završio je u kolovozu, a završne riječi održane su upravo od 10. do 14. rujna 2026. Zbog toga Reuters upozorava da čak ni eventualna oslobađajuća presuda u glavnom predmetu ne mora automatski značiti da bi Thaçi odmah napustio pritvor.