Još prije nego što je preuzela dužnost, talijanska premijerka Giorgia Meloni često se sukobljavala s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom. Njihov odnos godinama je bio hladan, opterećen političkim razlikama, osobnim animozitetima i čestim nesuglasicama oko ključnih europskih tema.

Sada im, neizravno, u popravljanju odnosa pomaže američki predsjednik Donald Trump.

Meloni i Macron danas se sastaju u Antibesu, na francuskoj rivijeri, na prvom bilateralnom summitu dviju zemalja nakon nekoliko godina. Očekuje se da će sastanak označiti pokušaj političkog resetiranja odnosa između Rima i Pariza, uz potpisivanje niza sporazuma o temama od nuklearne energije i obrane do svemirske industrije, infrastrukture i zaštite kulturne baštine.

Meloni je godinama imala napet odnos s Macronom, a sve donedavno više je ulagala u bilateralne veze s Njemačkom. Zajedno s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom nastojala se predstaviti kao dio transatlantskog bloka koji bi mogao poslužiti kao most između Europske unije i Trumpove administracije.

Talijansko-njemačko približavanje posebno je došlo do izražaja na summitu u Rimu, održanom u raskošnoj vili Doria Pamphilj. Susret se dogodio u trenutku frustracija zbog francuskog protivljenja trgovinskom sporazumu između EU-a i zemalja Mercosura (Argentina, Brazil, Paragvaj, Urugvaj), koji su Merz i Meloni smatrali važnim za jačanje europske industrije. No politička dinamika u međuvremenu se promijenila.

Nakon američkih i izraelskih napada na Iran, Meloni je zauzela znatno oprezniji i konfrontacijski ton prema Trumpu. Odnos s američkim predsjednikom dodatno se pogoršao nakon javne i vrlo osobne svađe prošlog tjedna. U tom novom kontekstu Meloni se, barem djelomično, približila Macronovoj proeuropskoj poziciji i pokazala veću spremnost na distanciranje od Washingtona.

Na summitu u Antibesu gotovo 20 ministara iz Italije i Francuske, zajedno s vodećim poslovnim ljudima, trebalo bi potvrditi novo francusko-talijansko primirje. Planirano je potpisivanje desetak bilateralnih sporazuma.

- Kad je riječ o Trumpu, vjerujem da nedavni događaji mogu dodatno pridonijeti produktivnom summitu između Francuske i Italije u Antibesu - rekao je Sandro Gozi, eurozastupnik iz Macronove stranke Renew. Gozi je pritom optužio Meloni da je dosad bila Trumpova “vazalica” i da je vodila “antifrancusku” politiku, piše Politico.eu.

Macron i Meloni godinama su imali problematičan odnos. Sukobljavali su se oko migracija, prava na pobačaj, europske politike, a ove godine i oko političkih posljedica ubojstva jednog ekstremno desnog aktivista.

- Ubrzo nakon pobjede Giorgie Meloni 2022. godine, Macron je pokušao graditi mostove s talijanskom premijerkom, ali ona za to nije pokazivala previše interesa - rekao je bivši visoki francuski dužnosnik, koji je u to vrijeme bio na funkciji i govorio je pod uvjetom anonimnosti.

- Ali nedavni sukob između Meloni i Trumpa očito daje francuskom i talijanskom čelniku priliku za približavanje - dodao je.

Povratak temeljima

Između šetnje do Picassova muzeja u Antibesu i posjeta francusko-talijanskom proizvođaču satelita, Macron, Meloni, njihovi ministri i poslovni ljudi trebali bi potpisati niz sporazuma. Među njima je i sporazum o civilnoj nuklearnoj energiji, s naglaskom na korištenje malih francuskih reaktora, kao i dogovor o zajedničkom svemirskom projektu Airbusa, Leonarda i Thalesa, objavio je Macronov ured.

Jedan od ključnih ciljeva susreta u Baie des Anges bit će jačanje francusko-talijanske obrambene suradnje. To dolazi samo nekoliko dana nakon ozbiljnog udarca francusko-njemačkim odnosima, nakon što su Pariz i Berlin odustali od višegodišnjih pregovora o zajedničkoj izgradnji borbenog zrakoplova nove generacije.

Pariz i Rim trebali bi potpisati bilateralni obrambeni plan za razdoblje od 2025. do 2031. godine, kao i zajedničku strategiju za sigurnost Sredozemlja. Očekuju se i nove informacije o proizvodnji presretačkih raketa Aster te o francusko-talijanskom sustavu protuzračne obrane.

Ostali sporazumi trebali bi ojačati zaštitu regionalnih prehrambenih proizvoda dviju velikih europskih gastronomskih sila, potaknuti infrastrukturnu suradnju, uključujući kontroverznu željezničku liniju Lyon -Torino, te produbiti suradnju u zaštiti mora, kulturne baštine i mode.

Unatoč dugogodišnjem gospodarskom rivalstvu, ekonomske veze Francuske i Italije nastavile su rasti. Francusko-talijanska trgovina 2025. godine vrijedila je oko 112 milijardi eura, što je šest posto više nego godinu ranije. Francuska izravna ulaganja u Italiji 2024. dosegnula su 100 milijardi eura, više nego u bilo kojoj drugoj zemlji.

- Cilj je povratak temeljima francusko-talijanskih odnosa - rekao je novinarima dužnosnik Elizejske palače. Istaknuo je snažne gospodarske veze Pariza i Rima, ali nije posebno komentirao osobni odnos Macrona i Meloni.

Očekuje se da će dvoje čelnika razgovarati i o osjetljivim europskim temama, uključujući pravila o oznaci "Proizvedeno u Europi", odnos prema Kini te potrebu za novim izvorima prihoda za sljedeći proračun EU-a kroz takozvana vlastita sredstva.

Posljednja prilika za resetiranje odnosa

Francusko-talijanski summit u četvrtak, prvi takav od 2020. godine, trebao bi popraviti narušene odnose između Meloni i Macrona prije kraja Macronova mandata. No lošu prošlost između dvoje čelnika nemoguće je ignorirati. Dok je bila u oporbi, Meloni je često napadala Macrona. Optuživala ga je, među ostalim, za francusko prisvajanje suvereniteta nad vrhom Mont Blanc i za neokolonijalizam u Africi.

Meloni i njezina stranka glasali su i protiv francusko-talijanskog Kvirinalskog sporazuma iz 2021. godine, koji su potpisali Macron i bivši talijanski premijer Mario Draghi, a kojim su postavljeni temelji za bliže bilateralne odnose Pariza i Rima. Kada je Meloni 2022. došla na vlast, odnos s Macronom ostao je hladan. Dvoje čelnika redovito se sukobljavalo i nisu uspjeli izgraditi bilateralni odnos usporediv s francusko-njemačkom osovinom, iako je upravo to bio jedan od ciljeva Kvirinalskog sporazuma.

NOVA KNJIGA OTKRIVA Trump se uspoređivao sa Staljinom, Maom i Atilom: 'Moćniji sam i od njih'

Ipak, na ministarskoj razini suradnja se intenzivirala. Meloni i Macron usuglasili su se oko nekih ključnih prioriteta, uključujući potporu Ukrajini i potrebu da Hormuški tjesnac ostane otvoren za međunarodnu plovidbu.

Iako je Kvirinalski sporazum predviđao održavanje međuvladinih summita jednom godišnje, Francuskoj i Italiji trebalo je pet godina da organiziraju novi susret. I ovaj je summit, prema diplomatskim izvorima, dogovaran uz kašnjenja i promjene lokacije u posljednji trenutak. Macron i Meloni posljednjih se mjeseci nisu slagali ni oko migracijskih centara u zemljama izvan EU-a ni oko prijedloga zabrane društvenih mreža za djecu.

- Nije tajna da je posljednjih mjeseci bilo napetosti između Rima i Pariza oko određenih dosjea - rekao je Giangiacomo Calovini, zastupnik iz stranke Giorgie Meloni i član parlamentarne skupine prijateljstva Francuska - Italija.

- Ali uvjeren sam da, s obzirom na posebno složen međunarodni kontekst s kojim se trenutačno suočavamo, Italija i Francuska i dalje imaju obvezu tražiti prostor za približavanje - dodao je.