Krvava povijest Amerike: Ubili su četiri predsjednika

Profimedia
Američka politička scena obilježena je atentatima, od Lincolna do Trumpa. Svaki metak ostavlja trag na demokraciji
Vidi originalni članak

Ubojstvo Charlieja Kirka, bliskog suradnika Donalda Trumpa i čovjeka koji je bio ključan u pridobivanju glasova mlađih, desno orijentiranih Amerikanaca, potreslo je naciju. Povijest američke politike je krvava - četvorica američkih predsjednika su ubijena, primjerice. Uz čitav niz neuspjelih pokušaja atentata, poput onog na Trumpa. 

Pokušaj atentata na bivšeg predsjednika Donalda Trumpa u srpnju 2024. godine, tijekom predizbornog skupa u Pennsylvaniji, šokirao je svijet i podsjetio Ameriku na mračnu stranu njezine političke povijesti. Krvavo lice kandidata koji se sklanja s pozornice postalo je simbolom dubokih podjela, ali i podsjetnik da je nasilje nad političkim vođama zapravo tragična konstanta u američkoj demokraciji. Od prvog napada na predsjednika Andrewa Jacksona 1835. godine do danas, povijest Sjedinjenih Država ispisana je mecima, zavjerama i napadima koji su mijenjali tijek događaja, uništavali živote i ostavljali ožiljke. Deseci drugih političara, od kandidata do guvernera i senatora, bili su mete napada. Ovo je pregled najznačajnijih atentata koji su oblikovali Ameriku.

Smrt predsjednika u atentatu predstavlja najdublju traumu za jednu demokraciju. U američkoj povijesti to se dogodilo četiri puta, a svaki je slučaj ostavio trajne posljedice na politički i društveni život zemlje.

Abraham Lincoln (1865.)

Prvi ubijeni američki predsjednik, Abraham Lincoln, pao je kao žrtva na samom kraju Građanskog rata. Dana 14. travnja 1865., samo nekoliko dana nakon predaje Konfederacije, Lincoln je s suprugom gledao predstavu u Fordovom kazalištu u Washingtonu. U predsjedničku ložu ušuljao se John Wilkes Booth, poznati glumac i simpatizer Juga, te ga upucao u potiljak. Lincoln je preminuo sljedećeg jutra. Boothov čin bio je motiviran mržnjom prema Lincolnovoj politici emancipacije robova i njegovoj viziji ujedinjene nacije s pravima za Afroamerikance. Ubojstvo "Velikog Emancipatora" gurnulo je zemlju u još dublju krizu tijekom osjetljivog razdoblja obnove.

James A. Garfield (1881.)

Samo 200 dana nakon stupanja na dužnost, predsjednik James A. Garfield postao je druga žrtva atentata. Dana 2. srpnja 1881. na željezničkoj stanici u Washingtonu upucao ga je Charles Guiteau, mentalno nestabilni odvjetnik razočaran jer nije dobio diplomatsko mjesto u Garfieldovoj administraciji. Metak nije bio smrtonosan, ali je ostao u predsjednikovu tijelu. U narednih 80 dana liječnici su nesteriliziranim instrumentima i rukama pokušavali izvaditi metak, što je dovelo do teške infekcije i sepse od koje je Garfield na kraju i preminuo 19. rujna. Njegova smrt šokirala je javnost i potaknula reforme u državnoj službi kako bi se smanjio utjecaj patronata.

William McKinley (1901.)

Na vrhuncu svoje popularnosti, nakon što je Ameriku uveo u novo stoljeće kao svjetsku silu, predsjednik William McKinley ubijen je 6. rujna 1901. tijekom posjeta Panameričkoj izložbi u Buffalu, New York. Dok se rukovao s građanima, prišao mu je Leon Czolgosz, anarhist i bivši radnik u čeličani, te ga dvaput upucao u trbuh iz pištolja skrivenog u maramici. McKinley je preminuo osam dana kasnije od gangrene. Njegova smrt dovela je do dvije ključne promjene: njegov nasljednik Theodore Roosevelt postao je pokretač progresivne ere, a Tajna služba, koja je do tada samo povremeno čuvala predsjednike, dobila je trajni mandat zaštite američkih vođa.

John F. Kennedy (1963.)

Atentat koji je najviše potresao moderni svijet dogodio se 22. studenog 1963. u Dallasu. Mladi i karizmatični predsjednik John F. Kennedy ubijen je hicima iz snajpera dok se vozio u otvorenoj limuzini sa suprugom Jacqueline. Za ubojstvo je optužen Lee Harvey Oswald, bivši marinac i simpatizer Sovjetskog Saveza, no njega je samo dva dana kasnije, pred TV kamerama, ubio vlasnik noćnog kluba Jack Ruby. Kennedyjeva smrt i danas je predmet brojnih teorija zavjere i predstavlja prijelomnu točku u američkoj povijesti, kraj ere optimizma poznate kao "Camelot" i početak desetljeća nemira i nepovjerenja.

Preživjeli atentate

Osim ubijenih predsjednika, brojni su oni koji su preživjeli pokušaje atentata, no ta su iskustva zauvijek promijenila njihove živote i politiku.

- Theodore Roosevelt je 1912. godine, tijekom kampanje za treći mandat, pogođen u prsa. Metak je usporio debeli svežanj papira s njegovim govorom i etui za naočale. Unatoč rani, Roosevelt je inzistirao na održavanju govora, započevši ga riječima: "Potrebno je više od metka da se ubije losa!"

- Ronald Reagan je 1981. godine teško ranjen ispred hotela u Washingtonu. Napadač John Hinckley Jr. bio je opsjednut glumicom Jodie Foster i nadao se da će je atentatom impresionirati. Reagan je preživio zahvaljujući brzoj liječničkoj intervenciji, a napad je potaknuo donošenje "Bradyjevog zakona", nazvanog po njegovom teško ranjenom glasnogovorniku Jamesu Bradyju, koji je postao zagovornik kontrole oružja.

- George Wallace guverner Alabame i predsjednički kandidat poznat po segregacijskim stavovima, upucan je 1972. tijekom kampanje. Preživio je, ali je ostao paraliziran od struka naniže. Godinama kasnije, doživio je preobraćenje i tražio oprost od afroameričke zajednice.

- Donald Trump, tadašnji kandidat i bivši predsjednik, kasnije ponovno izabran, ranjen je u uho na skupu 2024. godine. Napad je ponovno otvorio raspravu o sigurnosti političkih kandidata i ekstremnoj polarizaciji u društvu.

Neuspjeli pokušaji i napadi na druge političare

Povijest je puna i neuspjelih pokušaja koji pokazuju stalnu prijetnju. Andrew Jackson preživio je prvi pokušaj atentata na nekog predsjednika 1835. kada su oba pištolja napadača zatajila. Na Franklina D. Roosevelta pucano je 1933. dok je bio novoizabrani predsjednik; promašio ga je, ali je ubio gradonačelnika Chicaga Antona Cermaka. Harry Truman bio je meta napada portorikanskih nacionalista na Blair House 1950., a Gerald Ford preživio je dva pokušaja u samo 17 dana 1975. godine, oba puta od strane žena.

Nasilje nije bilo ograničeno samo na predsjednike. Senator Robert F. Kennedy, mlađi brat ubijenog predsjednika, ubijen je 1968. u Los Angelesu usred svoje predsjedničke kampanje, samo dva mjeseca nakon ubojstva Martina Luthera Kinga Jr. Njegova smrt zadala je još jedan težak udarac naciji koja je već bila potresena ratom u Vijetnamu i borbom za građanska prava.

Od Lincolna do Trumpa, duga i krvava lista napada na američke političare svjedoči o opasnostima javne službe u polariziranom društvu. Svaki metak, bez obzira je li pogodio metu ili ne, ostavio je trag na američkoj demokraciji, podsjećajući da su njezini temelji, iako čvrsti, ponekad tragično krhki.
 

Posjeti Express