Litva je pripremila planove za evakuaciju stanovništva u slučaju ozbiljne sigurnosne krize povezane s Rusijom, no iz Vilniusa istodobno poručuju da se zemlja neće predati ako bude napadnuta. Litavski premijer Mindaugas Sinkevičius rekao je u razgovoru za BBC da građani njegove zemlje žive s osjećajem stalne prijetnje iz Rusije, posebno nakon sve češćih incidenata s dronovima koji ulaze u litavski zračni prostor.

- Ako budemo napadnuti, uzvratit ćemo - poručio je Sinkevičius, naglasivši da vlasti istodobno moraju biti spremne za niz različitih scenarija.

ANALIZA CNN-A Europa se sprema za rat: Može li Putin jednim potezom razbiti NATO?

Među njima su i planovi za organiziranu evakuaciju stanovništva. Kao primjer naveo je mogućnost izvlačenja starijih građana iz gradova na način koji bi spriječio kaos i velike prometne gužve. Litva, članica NATO-a od 2004. godine, nalazi se na jednom od najosjetljivijih dijelova istočnog krila Saveza. Graniči s ruskom eksklavom Kalinjingradom, kao i s Bjelorusijom, najbližim saveznikom Moskve u regiji. Sinkevičius kaže da vlasti razrađuju više mogućih scenarija, ali da se o svima ne govori javno.

- Suočavamo se s konkretnim prijetnjama. One nisu svakodnevne, ali ih doživljavamo i to je naša stvarnost - rekao je litavski premijer za BBC.

Pozvao je i druge europske zemlje, među njima Veliku Britaniju, na promjenu načina razmišljanja kada je riječ o obrani, uz napomenu da Litva zbog svog geografskog položaja rusku prijetnju osjeća mnogo neposrednije.

Njegove izjave stižu samo tjedan dana nakon što su NATO-ovi borbeni zrakoplovi srušili dron koji je ušao u litavski zračni prostor. Podrijetlo letjelice još nije definitivno potvrđeno, no litavski ministar obrane Robertas Kaunas rekao je BBC-ju da je dron stigao iz smjera Bjelorusije. Britanski ministar obrane Wes Streeting nakon incidenta poručio je da su litavske i talijanske snage brzom reakcijom pokazale da je NATO spreman štititi svoj zračni prostor i braniti teritorij Saveza. Moskva incident nije komentirala.

Napad na Litvu bio bi napad na NATO

Incidenti s vojnim bespilotnim letjelicama sve su češći u Europi otkako je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu punog opsega. U svibnju su stanovnici Vilniusa morali potražiti sklonište nakon upozorenja zbog drona, a zračni i željeznički promet nakratko su bili obustavljeni. NATO-ovi avioni ove su godine više puta uzlijetali i zbog bespilotnih letjelica koje su zalutale u zračni prostor drugih baltičkih država, uključujući Estoniju i Latviju. Ukrajinska strana tvrdi da dio takvih incidenata nastaje zbog ruskog elektroničkog ratovanja koje može promijeniti putanju ukrajinskih dronova.

Litva, Latvija i Estonija u NATO su ušle 2004. godine. Za sve tri države vrijedi članak 5. Sjevernoatlantskog ugovora, prema kojem se oružani napad na jednu članicu smatra napadom na cijeli Savez. Upravo zbog toga svaki novi incident na Baltiku izaziva posebnu pozornost. Litva se nalazi neposredno uz Rusiju i Bjelorusiju, dok je između nje i Poljske uski koridor koji povezuje baltičke države s ostatkom NATO-a.