Mamić je 2019. redom optužio Đuru Sessu, tadašnjeg predsjednika Vrhovnog suda, suca Zvonka Vrbana, tadašnjeg predsjednika Županijskog suda u Osijeku, te suce Zvonka Vekića, Antu Kvesića, Darka Krušlina i Nediljka Bobana da su od njega primali mito. Obratili smo se DORH-u s upitom je li poduzeo bilo kakve radnje ili pokrenuo izvide, odnosno što su sve poduzeli po službenoj dužnosti u vezi s navodima Zdravka Mamića. Također, s obzirom na više javno dostupnih izjava u kojima Zdravko Mamić optužuje Đuru Sessu, bivšeg predsjednika Vrhovnog suda RH, zanimalo nas je li DORH u tom konkretnom slučaju poduzeo bilo kakve istražne ili druge radnje, piše Hrvoje Zovko za Express.

“Povodom Vašeg upita obavještavamo Vas da Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta u okviru svojeg djelokruga poduzima zakonom propisane radnje i provjerava sve relevantne okolnosti u cilju procesuiranja počinitelja kaznenih djela iz svoje nadležnosti, ako za to postoje osnove. Tako su, vezano i za neke od navoda koje spominjete u Vašem upitu, a koji nisu bili paušalne naravi, provedene istrage i podignute optužnice, o čemu je javnost obaviještena putem priopćenja objavljenih na našoj mrežnoj stranici”, stoji u odgovoru za Express, koji nam je poslala Nataša Đurović, zamjenica ravnatelja Uskoka, uz dodatak poveznica na vijest iz 2023. o podizanju optužnice protiv sedam osoba, od kojih troje uz hrvatsko imaju i državljanstvo BiH, zbog počinjenja kaznenih djela primanja i davanja mita, trgovanja utjecajem, davanja mita za trgovanje utjecajem i pranja novca, te poveznica na vijest od prije mjesec dana o podizanju optužnice protiv dvojice okrivljenika zbog trgovanja utjecajem.

Dakle, navedeni su slučajevi koji su već spomenuti u tekstu. No i dalje ostaje pitanje zašto sve istrage, barem one javno poznate do sada, zaobilaze Đuru Sessu? I to nije pitanje samo za aktualnog šefa DORH-a, već i za njegove prethodnike koji su tu dužnost obnašali u posljednjih sedam godina. Bez prejudiciranja da je netko nešto počinio, važno je da nadležna tijela sve poduzmu, istraže i utvrde istinitost optužbi te o tome javnost izvijeste. To je ono što javnost ima pravo znati. Ništa više ni manje od toga.

Isto tako, Sessa, u vrijeme kad je bio predsjednik Hrvatske udruge sudaca, prije 11 godina, bio je poprilično blagonaklon prema žestokim javnim istupima tadašnjeg predsjednika Županijskog suda u Zagrebu, Ivana Turudića, koji se u razgovoru za Večernji list žestoko obrušio na tadašnju vlast. I dok su mnogi pravnici bili zgroženi takvim činom i postavljali pitanje je li moćni sudac narušio trodiobu vlasti, za Sessu tu nije bilo ništa sporno, piše Express.

U razgovoru za Jutarnji list tad je odgovorio: “Nisam se pridružio orkestru osuda na suca i predsjednika suda Ivana Turudića jer on u većem dijelu nije davao odgovore vezane za sudbenu vlast. Odgovarao je na postavljena pitanja pa bi se moglo reći kakva pitanja, takvi odgovori. Ne znam zašto bi novinara uopće zanimali stavovi suca o stvarima koje nisu strogo stručne, ali ako ga već zanimaju, onda valjda postoji interes javnosti da se čuje što o nekoj temi od općega značaja misli Ivan Turudić, kao osoba koja osim što je sudac jest i iznadprosječno prisutna u medijima kad se o sucima govori. Ako je sudac dao neke ocjene koje su izvan njegova uskog diskursa, mi se s tim stavovima ne moramo slagati. Ali to ne znači da takvo neslaganje povlači za sobom i povredu obveze čuvanja integriteta sudbene vlasti. Ono što je svakako nužno jest da se o svemu o čemu se govori, govori na način koji izbjegava uvrede ili omalovažavanja”.

Pet godina kasnije, u rujnu 2019., Đuro Sessa, tad predsjednik Vrhovnog suda, donosi odluku kako neće pokretati stegovni postupak protiv tadašnjeg predsjednika Županijskog suda u Zagrebu, Ivana Turudića, u vezi s njegovim prometnim prekršajem koji se dogodio početkom iste godine, kad je Turudić vozio na bjelovarskoj zaobilaznici. Tad je poručio da tadašnji predsjednik Županijskog suda svojim ponašanjem nije učinio ništa čime bi nanio štetu ugledu suda i sudačke profesije.

U odnosu između Turudića i Sesse vrijedi napomenuti da je Đuro Sessa član uredničkog odbora stručnog časopisa čiji je glavni urednik glavni državni odvjetnik. Realno gledajući, sudac Vrhovnog suda ne bi trebao sudjelovati u uredničkom odboru publikacije kojom rukovodi čelna osoba državnog odvjetništva, s obzirom na to da upravo takvi predmeti mogu završiti pred Vrhovnim sudom, gdje sudac, u ovom slučaju Sessa, može odlučivati o žalbama na postupke koje vodi DORH. Time se, barem iz perspektive percepcije javnosti, stvara mogući sukob interesa ili narušava dojam nepristranosti.

U istom uredničkom odboru nalaze se, među ostalim, i bivši predsjednik Republike Ivo Josipović, sutkinja Ustavnog suda Maša Marochini Zrinski, te Frane Staničić, također sudac Ustavnog suda i ozbiljan kandidat za funkciju predsjednika Ustavnog suda.

Cijeli tekst možete pročitati OVDJE.