Manevar Moskve: Zašto Schröder? 'Posrednik ne može biti Putinov prijatelj'
Prijedlog ruskog predsjednika Vladimira Putina da bivši njemački kancelar Gerhard Schröder posreduje u mirovnim pregovorima o ratu u Ukrajini naišao je na oprezne reakcije u Berlinu, ali i na podijeljena mišljenja unutar Schröderove Socijaldemokratske stranke (SPD). Dok službeni Berlin ponudu smatra neiskrenom, neki unutar stranke pozivaju da se svaka prilika za dijalog, pa i najmanja, pažljivo razmotri.
Njemačka vlada skeptična, SPD podijeljen
Njemački dužnosnici suzdržano su reagirali na iznenadni prijedlog Vladimira Putina, poručivši kako su "primili na znanje" njegove komentare, no smatraju ih dijelom "niza lažnih ponuda" iz Rusije, rekli su vladini izvori za agenciju France-Presse. Jedan je izvor dodao kako bi pravi test namjera Moskve bio produljenje trenutačnog trodnevnog primirja. Službeni Berlin ne vidi ozbiljnost u ponudi Kremlja, koju smatraju taktičkim manevrom, a ne iskrenim korakom prema miru.
Schröder (82) ostao je blizak s Putinom i nakon odlaska s dužnosti, držeći se po strani od većine zapadnih čelnika nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Prije je imao ključne uloge u ruskim energetskim projektima, uključujući rad na plinovodima Sjeverni tok i mjesto u upravnom odboru ruske naftne tvrtke Rosneft, kojeg se odrekao 2022. godine. Putin je u subotu izjavio kako misli da se rat u Ukrajini bliži kraju i predložio je Schrödera kao potencijalnog ključnog pregovarača.
Michael Roth, bivši zastupnik SPD-a i predsjednik Odbora za vanjske poslove, rekao je u intervjuu za Tagesspiegel da posrednik ne može biti Putinov prijatelj.
- Posrednik ne može biti Putinov prijatelj.
Naglasio je da svakog posrednika prije svega mora prihvatiti Ukrajina.
- Ni Moskva ni mi ne možemo odlučivati o tome u ime Kijeva.
Drugi unutar stranke, međutim, bili su otvoreniji prema Putinovu prijedlogu. Glasnogovornik SPD-a za vanjske poslove u parlamentu, Adis Ahmetović, izjavio je za Der Spiegel da prijedlog treba "pažljivo razmotriti" s europskim partnerima. Zastupnik SPD-a Ralf Stegner ustvrdio je u istom časopisu da, "ako ne želimo da Putin i američki predsjednik Donald Trump sami odlučuju o budućnosti Ukrajine", Europa treba iskoristiti svaku moguću priliku, ma koliko mala bila. S druge strane, Ukrajina je i ranije pokazala duboko nepovjerenje prema bivšem kancelaru. Predsjednik Volodimir Zelenskij je još 2022. godine jedan Schröderov sastanak s Putinom opisao kao "odvratan".
Strateški potez Kremlja
Stručnjaci sugeriraju da je Putinov prijedlog proračunat potez s nekoliko ciljeva. Jedan od ključnih ciljeva vjerojatno je sijanje razdora unutar zapadnog saveza, posebice u Njemačkoj, isticanjem različitih mišljenja o načinu angažmana s Rusijom. Odabir Schrödera, poznatog Putinovog prijatelja, mnogi vide kao pokušaj legitimizacije ruskog stava i uokvirivanja sukoba na način koji je povoljniji Moskvi. Analitičari ističu da Putin predlaganjem određenog posrednika pokušava kontrolirati narativ i parametre bilo kakvih potencijalnih pregovora.
U međuvremenu, primirje između Rusije i Ukrajine, postignuto uz posredovanje SAD-a, našlo se pod ozbiljnim pritiskom već drugog dana, u nedjelju. Obje strane optužile su drugu za kršenje sporazuma kroz napade tijekom vikenda. Ukrajinski dužnosnici izjavili su da su tri osobe poginule u ruskim napadima bespilotnim letjelicama na područja blizu crte bojišnice te da se od subote ujutro dogodilo više od 200 sukoba. Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da je oborilo 57 ukrajinskih bespilotnih letjelica tijekom proteklog dana i "uzvratilo istom mjerom" na bojnom polju. Američki izaslanik Steve Witkoff i Jared Kushner posjetit će Moskvu "uskoro" kako bi nastavili razgovore s Rusijom, izvijestila je novinska agencija Interfax, citirajući savjetnika Kremlja Jurija Ušakova.
Napetosti između Rusije i Armenije
Rusija je optužila Armeniju da je Volodimiru Zelenskom pružila "platformu za antiruske izjave", što je daljnji znak zahlađenja odnosa između tradicionalnih saveznika Moskve i Erevana. Tijekom posjeta Erevanu prošlog tjedna, Zelenskij je rekao da se Rusija boji da bi "dronovi mogli zujati iznad Crvenog trga" u Moskvi tijekom godišnje parade 9. svibnja.
- Za nas je glavno da Armenija ne zauzme antiruski stav - rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, dodajući da Rusija čeka objašnjenje Erevana o tom pitanju.
Latvijski ministar obrane podnio je ostavku u nedjelju, nakon nedavnog upada dviju ukrajinskih bespilotnih letjelica na njezin teritorij, koje su pogodile skladišta nafte. Odluka ministra Adrisa Sprudsa uslijedila je nakon poziva na ostavku latvijske premijerke Evike Siline, koja je izjavila da je "izgubio njezino povjerenje i povjerenje javnosti". Silina je rekla da protudronski sustavi nisu bili dovoljno brzo raspoređeni da bi se suprotstavili upadu u četvrtak. Dva drona prešla su rusku granicu s Latvijom, nakon čega je izbio požar koji je brzo stavljen pod kontrolu. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiga rekao je da su dronovi uletjeli u Latviju kao rezultat "ruskog elektroničkog ratovanja".