Nakon što su ukrajinski dronovi proteklih dana pogodili podatkovne centre Yandexa i izazvali ozbiljne poremećaje u ruskim internetskim uslugama, nova se eksplozivna noć odigrala u Balakovu, industrijskom gradu na Volgi u Saratovskoj oblasti. U noći na srijedu, 14. listopada, stanovnici su prijavljivali desetke eksplozija, a na snimkama koje su se širile društvenim mrežama vidjeli su se požari u industrijskoj zoni. Prema prvim izvještajima ukrajinskih izvora i analitičara koji prate rat, glavna meta napada mogao je biti jedan od najvećih ruskih podatkovnih centara, golemi kompleks državne Sberbanke. Druga moguća meta bilo je metalurško postrojenje MZ Balakovo, važno za opskrbu ruske industrije čelikom.

DRONOVIMA NA YANDEX Nova taktika Zelenskog: Udari na 'ruski Google', usluge padaju i u Srbiji!

Riječ je o nastavku ukrajinske strategije koja sve više nadilazi klasično gađanje vojnih skladišta, zračnih baza i naftnih rafinerija. Kijev sada pokušava poremetiti i infrastrukturu koja omogućuje funkcioniranje ruskog gospodarstva. Podatkovni centri predstavljaju njegov digitalni dio, dok čeličane i metalurški pogoni proizvode materijale na kojima počivaju građevinarstvo, promet i industrijska proizvodnja. Napad na takve objekte mogao bi izazvati posljedice koje traju mnogo dulje od samog udara drona. Prema ukrajinskom portalu RBC-Ukrajina, koji se poziva na analitički kanal Exilenova+, upravo je Sberbankin podatkovni centar bio jedna od mogućih meta noćašnje operacije. O napadu i požarima izvijestili su i drugi ukrajinski mediji, uključujući UNIAN i NV. Ipak, zasad nema neovisne potvrde da je kompleks izravno pogođen niti koliko je opreme eventualno oštećeno. 

Ruski guverner Saratovske oblasti Roman Busargin potvrdio je napad bespilotnih letjelica na Balakovo. Prema informacijama koje prenosi Reuters, poginula je jedna osoba, a oštećene su stambene zgrade. Regionalne vlasti nisu objavile koje su industrijske ili tehnološke objekte ukrajinski dronovi pokušali pogoditi. Zbog toga prve tvrdnje o uništenju ili onesposobljavanju Sberbankina podatkovnog centra treba uzeti s oprezom. 

Digitalni div na Volgi

Sberbank je još 2021. počeo graditi jedan od najvećih ruskih centara za obradu podataka, projekt osmišljen kao golema industrijska infrastruktura za pohranu, obradu i prijenos informacija. Prema prvotnoj projektnoj dokumentaciji, kompleks bi trebao zauzimati više od 55.000 četvornih metara, dok površina tehnoloških modula prema drugim projektnim podacima doseže približno 62.400 četvornih metara. Tamo bi se trebalo nalaziti najmoćnije rusko super-računalo i vladina platforma za digitalne usluge GosTech.

U konačnoj fazi planirano je postavljanje približno 3000 serverskih ormara, u koje bi moglo stati oko 120.000 poslužitelja. Ti bi sustavi pri punom kapacitetu mogli trošiti do 82 megavata električne energije. Za usporedbu, to je razina potrošnje velikog industrijskog postrojenja, što pokazuje da suvremena digitalna infrastruktura nije samo pitanje računala i internetskih veza. Ona zahtijeva golema ulaganja u električnu energiju, hlađenje, rezervne sustave napajanja i sigurnosnu opremu. 

Centar se gradi u fazama, a završetak posljednje prema ranijim planovima predviđen je za 2027. godinu. To je važan podatak jer znači da brojka od 120.000 servera ne predstavlja nužno stvarni broj uređaja koji su se nalazili u kompleksu u trenutku napada. Dijelovi objekta mogli su već biti operativni, dok su drugi još mogli biti u izgradnji, opremanju ili testiranju. Prema informacijama dostupnima o projektu, kompleks je zamišljen ne samo za potrebe Sberbanke nego i za buduće napredne računalne sustave, uključujući obradu velikih količina podataka i razvoj umjetne inteligencije. 

Zašto je Sberbank mnogo više od obične banke?

Sberbank je najveća ruska banka i jedna od najvažnijih institucija ruskog financijskog sustava. No njezina uloga posljednjih se godina znatno proširila. Kompanija ulaže u digitalne platforme, računalstvo u oblaku, automatizaciju poslovanja i razvoj umjetne inteligencije. Osim obrade klasičnih bankarskih transakcija, takva infrastruktura može podržavati širok raspon aplikacija, od korisničkih računa i elektroničkih plaćanja do poslovnih sustava i različitih državnih digitalnih usluga. Zbog toga se veliki podatkovni centri sve češće smatraju strateški važnom infrastrukturom. Ako se oštete, posljedice mogu uključivati prekide usluga, gubitak računalnih kapaciteta i potrebu za skupim prebacivanjem poslova na rezervne sustave. Za razliku od običnog poslovnog prostora, u kojem se pokvarena oprema može relativno brzo zamijeniti, podatkovni centar predstavlja složenu cjelinu u kojoj su poslužitelji, mreže, sustavi hlađenja i električno napajanje međusobno povezani. Oštećenje ključnih dijelova može prouzročiti višestruko veću štetu od vrijednosti samog pogođenog uređaja.

NOVA UTRKA SUPERSILA 'Stol sudnjeg dana': Rusi zaostaju u AI-ju, bez toga nema ulaska u klub

Posebno je važna uloga Sberbanke u razvoju ruskih tehnologija umjetne inteligencije. U Balakovu je, prema ranijim najavama, bilo predviđeno stvaranje velikih računalnih kapaciteta, a ruski dužnosnici spominjali su i mogućnost izgradnje jednog od najvećih superračunala u zemlji. Takvi su sustavi važni za razvoj složenih algoritama, obradu velikih baza podataka i treniranje modela umjetne inteligencije. Ipak, iz dostupnih informacija nije moguće zaključiti koliko je tih kapaciteta do listopada 2026. doista bilo instalirano i operativno.  Za Ukrajinu bi oštećenje takve infrastrukture moglo predstavljati gospodarski i tehnološki udar, ali stvarni učinak ovisit će o tome koji su dijelovi kompleksa pogođeni. Ako su stradali objekti koji još nisu bili dovršeni, posljedice bi se prvenstveno mogle očitovati u odgodi projekta i dodatnim troškovima. Ako je pak oštećena aktivna računalna infrastruktura, mogući su i poremećaji u pružanju digitalnih usluga. Zasad nema dovoljno podataka koji bi potvrdili bilo koji od tih scenarija.

Druga meta: Čeličana koja proizvodi više od milijun tona čelika godišnje

Osim Sberbankina podatkovnog centra, u jutarnjim izvještajima spominje se i metalurški zavod MZ Balakovo, jedan od važnijih proizvođača građevinskog i konstrukcijskog čelika u Rusiji. Prema informacijama koje je objavio Kyiv Independent, tijekom noći izbio je požar u blizini industrijskog kompleksa, a snimke objavljene na Telegramu prikazuju eksplozije i vatru. Međutim, još nije potvrđeno je li sam proizvodni pogon pretrpio štetu. MZ Balakovo pripada metalurškoj grupaciji Novostal-M i predstavlja važan dio ruske industrije čelika. Njegova postojeća godišnja proizvodna sposobnost premašuje 1,25 milijuna tona, a kompanija posljednjih godina ulaže u širenje kapaciteta. Jedan od najvažnijih projekata je novi pogon za proizvodnju željezničkih tračnica i konstrukcijskih čeličnih profila, koji bi trebao omogućiti znatno povećanje proizvodnje i otvaranje nekoliko tisuća novih radnih mjesta. Prema podacima same grupacije, riječ je o jednom od najvećih takvih industrijskih ulaganja u Rusiji. Čeličana proizvodi armaturni čelik, žicu, šipke i druge metalne proizvode koji se koriste u građevinarstvu, prometu i industriji. Takvi materijali imaju veliku vrijednost u svakom gospodarstvu, uključujući ratno, jer su nužni za gradnju mostova, prometnica, industrijskih objekata i infrastrukture. Ipak, važno je naglasiti da zasad nema potvrde da MZ Balakovo izravno proizvodi oružje ili vojnu opremu. Sama činjenica da se čelik može upotrebljavati i u vojne svrhe ne znači da je cijela tvornica vojni objekt.

'TEORIJA POBJEDE' NATO otkrio kako slomiti Ruse: Na meti su Sankt Peterburg i Kalinjingrad

Napad na Balakovo dolazi samo nekoliko dana nakon što su ukrajinski dronovi pogodili tri velika podatkovna centra Yandexa, najveće ruske internetske kompanije. Prvi napad zabilježen je 8. listopada u Sasovu, drugi u Kaluškoj oblasti, a treći 11. listopada u Vladimirskoj oblasti. Prema Reutersu, Yandex je potvrdio oštećenja infrastrukture i prekide rada pojedinih usluga. U nekim slučajevima kompanija nije mogla odmah procijeniti hoće li oštećenu opremu biti moguće obnoviti. Posebno je zanimljiv centar u Sasovu, u kojem su se nalazila dva od tri Yandexova ključna superračunala za razvoj umjetne inteligencije. Njihov stvarni stupanj oštećenja nije potvrđen, ali sam napad pokazao je da se računalna infrastruktura, godinama smatrana prvenstveno gospodarskim resursom, sve više nalazi na popisu potencijalnih ciljeva tijekom rata. Yandex je pritom mnogo više od internetske tražilice. Njegove usluge obuhvaćaju taksi-prijevoz, dostavu hrane, internetsku trgovinu, računalstvo u oblaku i razvoj umjetne inteligencije. 

Zelenski je ranije govorio o uzvratnim ukrajinskim napadima kao odgovoru na rusko bombardiranje ukrajinske digitalne infrastrukture. Rusija je posljednjih tjedana napadala podatkovne centre i druge objekte u ukrajinskim gradovima, zbog čega su dolazile do prekida internetske povezanosti i digitalnih usluga. Ukrajinska strategija zato se sve češće opisuje kao pokušaj simetričnog odgovora: ako Moskva napada ukrajinsku energetiku, logistiku ili računalnu infrastrukturu, Kijev pokušava pogoditi odgovarajuće objekte na ruskoj strani. No između taktičkog odgovora i dugoročnog učinka postoji velika razlika. Čak i ako se potvrdi pogodak na Sberbankin podatkovni centar, to ne znači automatski da će prestati funkcionirati ruski bankarski sustav. Velike financijske i tehnološke kompanije u pravilu koriste rezervne sustave, geografski odvojene lokacije i različite mehanizme zaštite podataka. Stvarni učinak napada ovisit će o tome koliko je opreme bilo u funkciji, koliko je ona bila važna za svakodnevne operacije i postoje li raspoloživi zamjenski kapaciteti. U pozadini ovih napada nalazi se mnogo šira promjena načina ratovanja. Tijekom prvih godina ruske invazije Ukrajina je nastojala pogoditi prvenstveno vojne ciljeve, logističke centre i skladišta goriva, a zatim je povećala učestalost udara na rafinerije, energetska postrojenja i prometnu infrastrukturu. U posljednje vrijeme sve više pozornosti privlače podatkovni centri, koji predstavljaju fizičku osnovu suvremenog digitalnog gospodarstva. Njihova važnost posebno raste zbog umjetne inteligencije. Za treniranje naprednih računalnih modela potrebni su veliki podatkovni skupovi, specijalizirani procesori, snažni sustavi hlađenja i ogromne količine električne energije. Takve kapacitete nije jednostavno zamijeniti, osobito u zemlji koja se suočava sa zapadnim tehnološkim sankcijama. Rusija već godinama pokušava smanjiti ovisnost o zapadnim proizvođačima računalne opreme, ali razvoj najnaprednijih računalnih sustava i dalje zahtijeva pristup tehnologijama koje su na međunarodnom tržištu skupe i ograničeno dostupne. Dodatno pitanje otvara se zbog civilne uporabe takvih objekata. Podatkovni centri podržavaju poslovanje banaka, trgovina, prijevoznika i državnih službi, a njihovi korisnici mogu biti milijuni običnih građana. U međunarodnom humanitarnom pravu infrastruktura ne postaje zakonita vojna meta samo zato što je ekonomski važna protivničkoj državi. Ključna je njezina konkretna uloga u vojnim aktivnostima te procjena mogućih posljedica napada na civilno stanovništvo.

Ruske rakete nad Kijevom

Dok su se u Balakovu čule eksplozije, Rusija je nastavila zračne napade na Ukrajinu. U najnovijem ruskom balističkom napadu pogođena je termoelektrana-toplana Darnicka, poznata i kao CHP-4, jedan od važnih objekata koji opskrbljuju Kijev električnom i toplinskom energijom. Pogođena je i stambena zgrada, a prema riječima kijevskog gradonačelnika Vitalija Klička, u napadu kasno u utorak poginule su dvije osobe, dok je 21 ozlijeđena.

Ruski projektili pogodili su još nekoliko energetskih objekata u gradu, zbog čega su pojedini dijelovi ukrajinske prijestolnice ostali bez električne energije. Kako javlja BBC, napad se dogodio samo dva dana nakon što je američki predsjednik Donald Trump objavio da su Rusija i Ukrajina pristale na prekid međusobnih udara na energetsku infrastrukturu. Unatoč toj objavi, rusko bombardiranje nije prestalo. Kličko je rano u srijedu izvijestio o masovnim raketnim napadima, a gradske vlasti pozvale su stanovnike da ostanu u skloništima zbog opasnosti od novih projektila. Posebno zabrinjava činjenica da je pogođena infrastruktura koja osigurava grijanje i električnu energiju stanovnicima Kijeva uoči zime.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio je Moskvu za nastavak napada na civilnu i energetsku infrastrukturu unatoč spremnosti Kijeva da poštuje predloženo energetsko primirje. Posebno je upozorio da Ukrajina od svojih partnera nije dobila pravodobno upozorenje na lansiranje ruskih balističkih projektila. Naglasio je da je takva situacija neprihvatljiva jer Rusija nastavlja uništavati postrojenja o kojima ovise milijuni građana. Prema njegovim riječima, Ukrajina je podržala energetsko primirje, ali je Moskva odgovorila novim napadom na elektranu i stambene objekte.