Ukrajinski dronovi počeli su gubiti vezu, vojni zapovjednici ostali su bez dijela ključnih komunikacijskih mogućnosti, a Kijev je morao tražiti objašnjenja od Washingtona. Sada je otkriveno da ograničavanje satelitskog sustava nije bilo slučajno. Prema Reutersu, naredba je stigla izravno iz Bijele kuće, u trenutku najtežeg sukoba Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog. Ukrajina se suočava s pitanjem koje bi moglo odlučiti njezinu budućnost: može li nastaviti ratovati ako joj Amerikanci okrenu leđa?

Sve je počelo tijekom noći s 13. na 14. listopada. Ukrajinski vojnici primijetili su da nešto ozbiljno nije u redu s njihovim satelitskim komunikacijskim sustavom. Uređaji koji su dotad omogućavali upravljanje bespilotnim letjelicama i sigurnu vezu na bojištu počeli su otkazivati kada bi se kretali većom brzinom. Problem nije bio ograničen na jedan dio fronte ili jednu vojnu postrojbu. Poremećaj je zahvatio vojnu verziju Starlinka, poznatu kao Starshield, koja je u gotovo pet godina rata postala jedan od ključnih tehnoloških oslonaca ukrajinske vojske. Za ukrajinske operatere dronova posljedice su bile ogromne. Letjelice koje su se oslanjale na satelitsku vezu gubile su mogućnost normalnog upravljanja, napadačke operacije bile su otežane, a problemi su zahvatili i presretačke dronove kojima Ukrajinci pokušavaju uništiti ruske bespilotne letjelice Shahed prije nego što stignu do gradova, elektrana i drugih ciljeva. Isprva se nije znalo radi li se o tehničkom problemu, novom ograničenju kompanije SpaceX ili svjesnoj političkoj odluci. No odgovor koji se počeo nazirati u sljedeća dva dana bio je za Kijev mnogo neugodniji od običnog kvara.

Prema ekskluzivnom otkriću agencije Reuters, objavljenom 15. listopada, nalog za ograničenje Starshielda došao je iz Bijele kuće. Informaciju su potvrdila dva američka dužnosnika i jedan zapadni dužnosnik upoznat sa situacijom. Američkom Ministarstvu obrane, tvrde izvori, prenesena je uputa da se uspori usluga koju SpaceX pruža ukrajinskoj vojsci. Nije poznato tko je konkretno u Bijeloj kući izdao nalog niti tko je bio zadužen za njegovu provedbu. Visoki američki dužnosnik rekao je Reutersu da Donald Trump osobno nije izdao takav zahtjev. Bijela kuća nije odgovorila na pitanje je li naredba možda došla od nekog drugog člana administracije. Ipak, ukrajinski dužnosnik potvrdio je da su u Kijevu, nakon što su se pojavili problemi, kontaktirali visoke predstavnike Bijele kuće, State Departmenta i Pentagona. Ondje im je, prema njegovim riječima, rečeno da je riječ o odluci Bijele kuće. 

PUTIN VS. MUSK Ruski Starlink mijenja pravila igre: Što je projekt Zora i tko stoji iza njega?

Problem se odnosio ponajprije na Starshieldove terminale postavljene na objekte koji se brzo kreću. Njihova brzina postala je presudan faktor u održavanju komunikacije. U početku su uređaji gubili vezu pri velikim brzinama, pa su ukrajinski operateri nailazili na ozbiljne poteškoće u upravljanju letjelicama. Naknadno je funkcionalnost djelomično vraćena, ali uz ograničenje od približno 160 kilometara na sat. Za civilnog korisnika interneta takvo ograničenje možda ne bi značilo mnogo. Za borbeni dron koji se kreće znatno brže može značiti gubitak veze upravo u trenutku kada se približava cilju. Ukrajinski vojni izvori navode da su ograničenja posebno pogodila napade na rusku logistiku i postrojbe na okupiranom teritoriju, ali i dio protuzračne obrane. Institut za proučavanje rata (ISW) u svojoj je analizi upozorio da su smetnje mogle utjecati na sposobnost Ukrajinaca da napadaju pokretne ruske ciljeve i održavaju pritisak na opskrbne linije. Starshield se za ukrajinske operacije koristi unutar teritorijalnih ograničenja, dok se za dalekometne napade na ruske rafinerije upotrebljavaju i drugi načini navigacije i komunikacije. Zato samo ograničenje Starshielda ne znači automatski zaustavljanje svih ukrajinskih dalekometnih napada.  Za Ukrajinu, međutim, važnije od samog tehničkog ograničenja bilo je pitanje tko odlučuje o njegovu uvođenju i može li se isto ponoviti.

Što je Starlink i zašto je toliko važan?

Starlink je sustav satelitskog interneta američke kompanije SpaceX, u vlasništvu milijardera Elona Muska. Za razliku od tradicionalnog satelitskog interneta, koji se uglavnom oslanja na satelite na znatno većim visinama, Starlink koristi golemu mrežu satelita u niskoj Zemljinoj orbiti. Korisniku je potreban odgovarajući terminal, odnosno antena koja se povezuje sa satelitima i omogućuje pristup internetu čak i ondje gdje su mobilne mreže, optički kabeli i druga komunikacijska infrastruktura uništeni ili nedostupni. Ta je tehnologija za Ukrajinu postala iznimno važna neposredno nakon ruske invazije 24. veljače 2022. godine. Ruski napadi uništavali su telekomunikacijske objekte i elektroenergetsku mrežu, a velik dio zemlje povremeno je ostajao bez pouzdanih komunikacija. Ukrajinski dužnosnici tada su od Muska zatražili pomoć. SpaceX je ubrzo počeo slati terminale, a uz donacije, financiranje zapadnih vlada i druge oblike potpore njihova se upotreba znatno proširila.

Starlink je postao važan za rad bolnica, hitnih službi, civilnih institucija i stanovništva na područjima pogođenima ratom. No njegova najveća strateška važnost pokazala se na bojištu. Zahvaljujući satelitskoj vezi ukrajinski su zapovjednici mogli komunicirati s postrojbama čak i kada bi konvencionalne mreže prestale raditi. Sustav je omogućavao razmjenu informacija, prijenos videozapisa s izviđačkih dronova, koordinaciju topništva i brojne druge vojne aktivnosti. Kako piše Deutsche Welle, Starlink je postao jedna od ključnih ukrajinskih tehnoloških prednosti, osobito zbog sposobnosti održavanja veze u uvjetima intenzivnog elektroničkog ratovanja i uništene infrastrukture.  S vremenom je Ukrajina počela koristiti i Starshield, vojnu verziju sustava, razvijenu za američku vladu, obrambene institucije i druge korisnike iz sektora nacionalne sigurnosti. Iako Starshield koristi Starlinkovu satelitsku infrastrukturu, nije riječ o potpuno istoj usluzi. Starlink je ponajprije komercijalni sustav, dok je Starshield namijenjen vojnim i državnim operacijama, uz dodatne sigurnosne i operativne mogućnosti. Upravo je ta razlika danas presudna.

Elon Musk je nakon izbijanja problema poručio da o ograničenjima upotrebe Starshielda odlučuju američka vojska i predsjednik SAD-a, budući da je riječ o sustavu pod kontrolom američke države. Time je odgovornost za aktualne poteškoće usmjerio prema Washingtonu, a ne prema komercijalnom poslovanju SpaceX-a. Ukrajina je, drugim riječima, svoju obrambenu infrastrukturu djelomično izgradila na tehnologiji čiji se uvjeti korištenja mogu promijeniti odlukom njezina najvažnijeg saveznika.

Novi sukob Trumpa i Zelenskog

Satelitska ograničenja nisu se dogodila u političkom vakuumu. Naprotiv, pojavila su se upravo u trenutku kada su odnosi Washingtona i Kijeva ponovno pali na jednu od najnižih razina od početka Trumpova drugog predsjedničkog mandata.
Središte sukoba ovoga puta nisu samo mirovni pregovori i ukrajinski teritorij, nego i ruska nafta. Ukrajina već dulje vrijeme napada ruske rafinerije, naftna skladišta i drugu energetsku infrastrukturu. Cilj takvih operacija jest otežati rusku opskrbu gorivom, smanjiti prihode kojima Moskva financira rat i povećati gospodarsku cijenu invazije. Za Kijev je to jedan od načina da udari na rusku vojnu i ekonomsku snagu bez izravnog sukoba na samoj bojišnici, gdje Rusija raspolaže znatno većim ljudskim resursima.

Međutim, Trump je posljednjih dana sve odlučnije zahtijevao da Ukrajina prekine napade na ruske rafinerije. Američki predsjednik tvrdi da ukrajinski udari dodatno podižu svjetske cijene goriva, koje već predstavljaju ozbiljan problem za američko gospodarstvo.
Energetska situacija dodatno se pogoršala zbog američko-izraelskog rata s Iranom i poremećaja u prometu kroz Hormuški tjesnac, jednu od najvažnijih svjetskih ruta za prijevoz nafte. Prema stručnjacima koje prenosi Reuters, upravo je taj sukob glavni uzrok aktualnog skoka cijena energenata, a ne ukrajinski napadi na ruske rafinerije. Trump je, međutim, odlučio pokušati sniziti cijene i otvaranjem prostora za ruski dizel. Washington i Moskva postigli su dogovor kojim bi se omogućio plasman više od 2,25 milijuna barela ruskog dizela na američko i svjetsko tržište. Američka administracija taj potez predstavlja kao način stabilizacije cijena goriva i potencijalno sredstvo za poticanje Moskve na mirovne pregovore.

U Kijevu su na odluku reagirali bijesom. Zelenski smatra da ublažavanje pritiska na rusku energetiku omogućuje Putinu dodatne prihode za nastavak rata. Sukob je kulminirao nakon sastanka održanog 9. listopada u Miamiju, na kojem su sudjelovali američki, ukrajinski i europski predstavnici te predstavnici Svjetske banke. Trumpov zet Jared Kushner i američki izaslanik Steve Witkoff zauzeli su tvrd stav prema Ukrajincima. Američka strana jasno je poručila da je nezadovoljna nastavkom ukrajinskih napada na ruska postrojenja unatoč zahtjevima Washingtona da se takve operacije obustave. Sljedećih dana uslijedila je nova eskalacija. Trump je ponovno dovodio u pitanje položaj Zelenskog i tražio izbore u Ukrajini, dok su američki dužnosnici iza kulisa prijetili ograničavanjem obavještajne suradnje. Ubrzo potom pojavili su se problemi sa Starshieldom. 

Ukrajinski predsjednik posljednjih je dana znatno otvorenije počeo govoriti o svojem odnosu s Trumpom. U intervjuu britanskom voditelju Piersu Morganu, objavljenom 14. listopada, priznao je da se osjeća izdano zbog američkog približavanja Rusiji i nedostatka potpore u trenucima kada Moskva nastavlja napadati ukrajinske gradove. Posebno ga je pogodila američka odluka o ruskom dizelu. Zelenski smatra da Trump ne može istodobno nastupati kao nepristran posrednik u mirovnim pregovorima i donositi odluke koje gospodarski koriste državi koja je pokrenula invaziju. Njegova poruka bila je da Washington, ako želi ostati posrednik, mora zadržati nepristranost, a ne se priklanjati onome što je Zelenski nazvao pogrešnom stranom. U razgovoru s Morganom govorio je i o ukrajinskom teritoriju te odbacio pristup prema kojem bi se budućnost zemlje mogla dogovarati kao obična trgovinska transakcija. Za ukrajinsko vodstvo teritorijalni ustupci nisu samo pitanje zemljovida nego suvereniteta, sigurnosti stanovništva i opasnosti od novih ruskih napada.

U razgovoru za Financial Times, Zelenski je pak bio manje emotivan, ali politički još konkretniji. Objasnio je da privremeno zaustavljanje napada na ruske rafinerije više ne vrijedi. Ukrajina je pristala ograničiti takve udare na američki zahtjev, no Rusija je u međuvremenu nastavila napadati ukrajinsku energetsku infrastrukturu. Kijev zato više ne vidi razlog da se jednostrano pridržava ograničenja koja, prema ukrajinskom stajalištu, koristi samo Moskva.Ukrajinski napadi na ruske rafinerije nastavljeni su 15. listopada, uključujući napad na postrojenje u Rjazanjskoj oblasti.

Američki predsjednik nije mu ostao dužan. U intervjuu za konzervativnu televiziju Newsmax, emitiranom 15. listopada, Trump je otvoreno kritizirao Zelenskog, tvrdeći da ukrajinski predsjednik nije spreman postići sporazum koji bi zaustavio rat. Rekao je da nije njegov veliki obožavatelj i da mu je teže pregovarati sa Zelenskim nego s Vladimirom Putinom. Trump smatra da ukrajinski predsjednik javno govori da želi mir, ali zapravo odbija pristati na dogovor. S druge strane, Zelenski tvrdi da bi ustupci kojima se ne jamči ukrajinska sigurnost samo omogućili Rusiji da se pripremi za novi napad.

Američki predsjednik posebno je oštro kritizirao nastavak ukrajinskih napada na ruske rafinerije. Takve je operacije opisao kao sramotne, tvrdeći da podižu cijene goriva u cijelom svijetu. Prema njegovim riječima, Ukrajina ima brojne druge vojne ciljeve koje može napadati, a udaranjem na proizvodnju dizela nanosi štetu globalnom tržištu. Te su izjave dodatno produbile politički raskol. Trumpov prioritet sve se više veže uz brzo postizanje mirovnog sporazuma, energetsku stabilnost i smanjenje američkih obveza. Zelenski, međutim, inzistira na tome da dogovor koji bi ostavio Ukrajinu nezaštićenom ne bi značio trajan mir. Problem je što se ta dva pristupa sudaraju upravo u trenutku kada Ukrajina tehnološki i vojno još uvijek snažno ovisi o Sjedinjenim Državama. 

Ograničenje Starshielda možda je najvidljiviji primjer američke moći nad ukrajinskim vojnim operacijama, ali nije jedini. Ukrajina se u velikoj mjeri oslanja na američke obavještajne podatke, satelitsko izviđanje, rano upozoravanje na raketne napade, protuzračne sustave i njihove presretačke projektile. Posljednjih dana pojavili su se problemi i s obavještajnim upozorenjima o ruskim napadima.
Zelenski je izjavio da tijekom dvije uzastopne noći Ukrajina nije dobila očekivana upozorenja partnera o ruskim balističkim projektilima usmjerenima prema Kijevu. To je potaknulo strahovanja da Washington ograničava dostavu osjetljivih podataka. Reuters je izvijestio da su američki dužnosnici doista prijetili obustavom dijela obavještajne suradnje ako Ukrajina nastavi napadati rusku energetsku infrastrukturu. Ipak, Trump je 13. listopada rekao da SAD i dalje dostavlja obavještajne podatke Ukrajini. Zasad, dakle, nije potvrđen potpuni prekid suradnje, ali sama mogućnost njezina ograničenja predstavlja ozbiljan sigurnosni problem za Kijev.

'TEORIJA POBJEDE' NATO otkrio kako slomiti Ruse: Na meti su Sankt Peterburg i Kalinjingrad

Jednako je važna američka potpora sustavima Patriot. Ukrajina raspolaže određenim brojem tih protuzračnih sustava, ali njihove presretačke rakete, osobito PAC-3 MSE, teško je brzo nadomjestiti drugim oružjem. Američka tehnologija važna je i za održavanje te operativnu upotrebu ukrajinskih borbenih zrakoplova F-16, kao i za dio preciznih napada na ruske ciljeve. Prema analizi Wall Street Journala, upravo su obavještajni podaci, satelitska potpora i specijalizirani obrambeni sustavi područja u kojima je američku pomoć najteže zamijeniti. 

Može li Ukrajina bez Amerikanaca?

Europa raspolaže razvijenom svemirskom industrijom, vlastitim satelitima, obavještajnim sustavima i velikim obrambenim kompanijama. Međutim, ne posjeduje jedinstven sustav koji bi odmah mogao zamijeniti sve američke mogućnosti na koje se oslanja Ukrajina. Jedna od mogućih alternativa Starlinku jest europska satelitska mreža OneWeb, kojom upravlja Eutelsat. No riječ je o tehnološki drukčijem sustavu, s manjim brojem satelita i drukčijim mogućnostima primjene. Da bi Ukrajina u velikom opsegu prešla na OneWeb, trebala bi nabaviti i rasporediti odgovarajuće terminale, prilagoditi dio opreme i osigurati dovoljno kapaciteta. To se ne može učiniti preko noći, a dio zahtjevnih vojnih operacija, osobito upravljanje brzim dronovima, možda ne bi mogao biti zamijenjen jednakom učinkovitošću. Europska unija razvija i vlastiti projekt sigurnih satelitskih komunikacija IRIS2. No taj sustav još nije operativan u razmjerima potrebnima za zamjenu Starlinka. Reuters je u posebnoj analizi 14. listopada upozorio da Europa trenutačno nema brzo rješenje ni za zamjenu Starshielda ni za nadomještanje svih američkih podataka o lansiranju balističkih projektila.
To je jedan od najvažnijih zaključaka aktualne krize: Europa može povećati financijsku, vojnu i industrijsku pomoć Ukrajini, ali ne može odmah preuzeti sve funkcije koje obavlja Washington. 

Kratak odgovor glasi: može nastaviti pružati otpor, ali uz znatno veće teškoće. Ukrajina danas nije ista vojska kao u veljači 2022. godine. Tijekom rata razvila je vlastitu proizvodnju bespilotnih letjelica, dalekometnih sustava i elektroničke opreme. Stekla je golemu količinu borbenog iskustva, izgradila nove obrambene kapacitete i razvila industriju koja joj omogućuje proizvodnju velikog broja oružnih sustava. Ukrajinski dronovi već sada napadaju ciljeve duboko unutar Rusije, a brojne operacije provode se domaćim sustavima koji ne ovise izravno o Starshieldu. Ipak, potpuni američki odlazak mogao bi imati tri posebno teške posljedice.

Prvo, oslabio bi sposobnost ukrajinske protuzračne obrane, osobito protiv ruskih balističkih projektila. Bez dovoljno presretačkih raketa i pravodobnih obavještajnih podataka ukrajinski gradovi, elektrane i vojni objekti bili bi izloženiji napadima. Drugo, ukrajinska vojska izgubila bi dio komunikacijskih i izviđačkih mogućnosti koje su joj omogućavale precizno djelovanje na bojištu. Takav gubitak ne bi nužno zaustavio njezine operacije, ali bi mogao povećati broj neuspjelih napada, usporiti koordinaciju i povećati gubitke. Treće, Europa bi morala znatno ubrzati proizvodnju oružja, isporuke streljiva i razvoj vlastitih obrambenih tehnologija. Ukrajina bi vjerojatno nastavila ratovati i bez Amerikanaca, ali bi se ravnoteža snaga mogla dodatno promijeniti u korist Rusije.

DRONOVIMA NA YANDEX Nova taktika Zelenskog: Udari na 'ruski Google', usluge padaju i u Srbiji!

Trumpova administracija želi sporazum kojim bi se rat zaustavio. No najveća prepreka ostaje pitanje teritorija i budućih sigurnosnih jamstava za Ukrajinu. Moskva zahtijeva priznanje svojih teritorijalnih dobitaka i ograničavanje ukrajinskih sigurnosnih veza sa Zapadom. Kijev strahuje da bi prihvaćanje takvih uvjeta značilo legaliziranje posljedica ruske invazije bez jamstva da se rat neće ponoviti. Ako se američka pomoć dodatno smanji, pregovarački položaj Ukrajine mogao bi oslabjeti. Gubitak ključnih vojnih sposobnosti stvorio bi dodatni pritisak da prihvati kompromis koji bi u drukčijim okolnostima odbila.

Ako se Amerika povuče, problem neće ostati samo u Ukrajini. Europske države pozorno prate američko-ukrajinsku krizu jer njezine posljedice mogu daleko nadmašiti granice Ukrajine. Ako bi Rusija iz rata izašla s teritorijalnim dobicima, a zapadna potpora Kijevu doživjela ozbiljan slom, to bi moglo promijeniti sigurnosne procjene u cijeloj istočnoj Europi. Poljska, baltičke države, Finska i Rumunjska već su posljednjih godina povećale obrambena ulaganja i upozoravale na mogućnost šire ruske prijetnje. Dodatnu zabrinutost izazivaju sabotaže, kibernetički napadi, zračni incidenti i druge aktivnosti koje europske vlade povezuju s ruskim hibridnim djelovanjem. Posebno bi opasna bila situacija u kojoj bi Moskva procijenila da su europske države politički podijeljene, a Washington više nije spreman aktivno sudjelovati u njihovu odvraćanju.