Manje od mjesec dana prije izraelskih izbora, odluka Središnjeg izbornog povjerenstva (CEC) da zabrani sudjelovanje arapskim strankama otvorila je raspravu o predanosti Izraela demokratskim načelima. Ako zabrana ostane na snazi kada građani izađu na birališta 27. listopada, arapski državljani Izraela, koji čine oko petine stanovništva zemlje, ostat će bez svojih najizglednijih političkih predstavnika u izraelskom parlamentu Knesetu. No odluka još nije konačna. Vrhovni sud mogao bi je poništiti već ovoga tjedna, piše DW.

Koje su arapske stranke trenutačno zabranjene?

Najpoznatija stranka kojoj je zabranjena kandidatura jest Ra'am, poznata i kao Ujedinjena arapska lista. Ta stranka trenutačno ima pet od ukupno 120 zastupničkih mjesta u Knesetu te zastupa konzervativne i islamističke političke stavove. Početkom godine Ra'am je objavio da će omogućiti kandidaturu i židovskim kandidatima. Među njima je i bivši visokorangirani policijski časnik te zamjenik ministra nacionalne sigurnosti Yoav Segalovitz, koji bi se kandidirao ako stranci bude dopušten nastup na izborima.

Zabrana se odnosi i na Zajedničku listu, koaliciju triju stranaka: Hadasha, krajnje lijeve organizacije koja ima potporu dijela Židova i Arapa, Ta'ala, sekularne arapske nacionalističke stranke, te Balada, palestinske nacionalističke stranke. Zajedno te tri stranke imaju pet mjesta u Knesetu. Hadash ima troje zastupnika, Ta'al dva mandata, dok Balad trenutačno nema nijednog. Iako se ne slažu o svim pitanjima, nastupaju zajedno kako ne bi raspršili glasove i povećali izglede za osvajanje mandata. Izborni prag iznosi 3,25 %. Ove tri stranke po posljednjim anketama mogu računati na sedam mandata. CEC je također zabranio kandidaturu dvojici političara. Riječ je o predsjedniku Balada Samiju Abu Shehadehu, bivšem zastupniku u Knesetu, te Oferu Cassifu, židovskom zastupniku i aktualnom članu Kneseta koji se planirao kandidirati na listi Zajedničke liste.

CEC čine predstavnici odlazećeg saziva parlamenta, zbog čega je Likud u tom tijelu snažno zastupljen. Povjerenstvo je, prema navodima medija, glasovalo omjerom 18 prema 5 za zabranu kandidature strankama Ra'am i Zajednička lista. Dan nakon toga ono je pak odbacilo zahtjev za zabranu stranke Otzma Yehudit ministra nacionalne sigurnosti Itamara Ben-Gvira.

Ben-Gvir je nedavno izazvao kritike Njemačke i brojnih drugih država nakon što je izjavio da bi "ciljana ubojstva trebala biti provođena u Gazi" bez obzira predstavljaju li te osobe neposrednu prijetnju ili ne. Iako Središnjim izbornim povjerenstvom predsjedava predstavnik Vrhovnog suda, konačnu odluku o zabrani donijet će upravo Vrhovni sud nakon što je organizacija za ljudska prava Adalah potvrdila da će uložiti žalbu u ime zabranjenih stranaka.

Zašto su te stranke zabranjene?

Desne stranke, među njima Likud Benjamina Netanyahua i Otzma Yehudit, pokrenule su zahtjeve za zabranu navedenih stranaka i kandidata. Odredba izraelskog temeljnog zakona propisuje zabranu kandidature kandidatima koji zagovaraju "negiranje postojanja Države Izrael kao židovske i demokratske države", potiču rasizam ili podržavaju "oružanu borbu neprijateljske države ili terorističke organizacije protiv Države Izrael”.

ZABRANJENA ISTINA Zašto se Izrael boji filma NAZA? Vojnici su otkrili kako se biraju mete u Gazi

Zagovornici zabrana tvrdili su da su pojedini čelnici tih stranaka davali izjave ili se ponašali na način koji je prelazio zakonske granice. U slučaju stranke Ra'am, podnositelji zahtjeva ukazivali su na navodne veze između organizacija povezanih s tom strankom i tijela povezanih s Hamasom, kao i na izjave Mansoura Abbasa za koje su tvrdili da odražavaju proturječne poruke upućene publici koja govori hebrejski, odnosno arapski jezik.

Zahtjevi protiv Samija Abu Shehadeha i Ofera Cassifa također su se temeljili na ranijim izjavama i napisima za koje su protivnici tvrdili da predstavljaju potporu stajalištima koja dovode u pitanje opstanak Izraela kao židovske države.

Reakcije na zabranu arapskih stranaka

Ra'am i Zajednička lista odlučno odbacuju te navode. Ra'am tvrdi da podnositelji zahtjeva nisu predočili jasne i uvjerljive dokaze kakve zahtijeva izraelsko zakonodavstvo. Stranka ističe osudu napada od 7. listopada koju je izrazio Mansour Abbas, kao i njegovo zalaganje za izraelske taoce, kao dokaz da ne podupire terorizam. Adalah, organizacija koja će pred sudom zastupati zabranjene stranke, poručila je:

"CEC je proveo nelegitiman politički proces usmjeren na progon ideja koje većina ne prihvaća, a završio je diskvalifikacijom cjelokupnog palestinskog političkog predstavljanja u izraelskom Knesetu".

Sličnu ocjenu iznio je i Ofer Cassif na društvenoj mreži X nazvavši odluku "još jednim čavlom u lijesu ostataka demokracije" u Izraelu.

Je li se to već događalo?

Ne u ovim razmjerima. Iako su izraelska izborna tijela i ranije pokušavala diskvalificirati arapske stranke i kandidate, istovremeno isključivanje svih glavnih izbornih lista koje predvode Arapi bilo bi bez presedana. Posebno je stranka Balad i ranije bila suočena sa zabranama kandidature koje je potom poništio Vrhovni sud. To se dogodilo 2022., 2019., 2009. i 2003. godine, i to često jednoglasnim odlukama sudaca. Cassifu je kandidatura bila zabranjena i 2019., no tada je zabranu također poništio Vrhovni sud. Otkako je zakonskom izmjenom iz 1985. godine omogućeno osporavanje kandidatura pred izbornim povjerenstvom, Vrhovni sud potvrdio je samo jednu zabranu, onu ultra-nacionalističke židovske stranke Kach 1988. godine.

Kakve su reakcije na zabranu?

Mnogi zagovornici zabrana tvrde da su napad od 7. listopada i kasniji rat u Gazi promijenili politički kontekst. Ističu da bi se na izjave ili aktivnosti koje su se možda prethodno toleriralo sada trebalo gledati ozbiljnije, nakon napada koji je predvodio Hamas i tijekom aktualnog regionalnog sukoba. Uoči odluke CEC-a Netanyahuov Likud otvoreno je podržao zabranu.

"U Knesetu nema mjesta za one koji štete vojnicima Izraelskih obrambenih snaga i nisu u stanju reći da su Hamas i Hezbollah terorističke organizacije", navodi se u priopćenju stranke.

Ben-Gvir je bio još izravniji. "Vrijeme je da se provede zakon i diskvalificira teroristička organizacija pod nazivom Ra'am", rekao je. (Međunarodni kazneni sud, MKS, traži uhićenje Netanyahua zbog optužbi za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u Gazi nakon 7. listopada 2023., nap. red.)

Izraelski centar je podijeljen. Neki političari centra podržali su diskvalifikaciju određenih kandidata, posebice Samija Abu Shehadeha, istovremeno izražavajući nelagodu zbog isključivanja cijelih stranačkih lista koje predstavljaju značajnu manjinu izraelskih građana (palestinski Izraelci čine oko petinu biračkog tijela zemlje, nap. red.)

Ključno je napomenuti da izraelski pravni establišment dosad nije podržao te diskvalifikacije. Ured glavne državne odvjetnice Gali Baharav-Miare navodno je zaključio da dokazi protiv stranaka Ra'am i Zajednička lista ne zadovoljavaju stroge pravne kriterije za isključenje, iako je podržao isključenje predsjednika stranke Balad, Samija Abu Shehadeha.

Velik dio medijskih reakcija je bio vrlo kritičan. U komentaru lista Jerusalem Post navodi se: "Izrael se desetljećima ponosno predstavljao kao jedina demokracija na Bliskom istoku. Pokušaj isključivanja političkih predstavnika arapskih građana, koji čine približno petinu izraelskog društva, opasan je i u svojoj biti nedemokratski".

Slično je ocijenio i Times of Israel, koji je kritizirao postupak CEC-a. Taj list navodi kako je "sigurna kladiti se da će birači 27. listopada ipak moći glasati za Zajedničku listu i Ra'am", dodajući da su političari vladajuće koalicije, s obzirom na dosadašnje neuspješne pokušaje zabrane, možda bili spremni poigravati se demokratskim pravima kako bi mobilizirali vlastitu biračku bazu i dodatno delegitimizirali arapske stranke, računajući pritom na to da će Vrhovni sud očuvati status quo.