Kad je film NAZA ranije ovog mjeseca premijerno prikazan u Veneciji, izazvao je šok diljem svijeta. Izraelska vlada sada ga tretira kao krizu nacionalne sigurnosti, dok međunarodna javnost raspravlja o etičnosti modernog ratovanja i granicama korištenja novih tehnologija.
Film se sastoji od intervjua s 24 anonimna izraelska obavještajca i vojnika. NAZA predstavlja zastrašujuće otkriće o alatima koje izraelska vojska koristi za daljinsko ubijanje Palestinaca u Gazi. To uključuje umjetnu inteligenciju, masovni nadzor i razorne zračne napade koji ubijaju civile i sravnjuju domove sa zemljom. Naziv filma dolazi od hebrejskog vojnog akronima za "kolateralnu štetu", a autori su Yuval Abraham i Rachel Szor. Izraelski redatelj i redateljica već su nagrađeni Oscarom 2025. za film "No Other Land" (Nema druge zemlje) koji se bavi svakodnevnim životom Palestinaca u dijelu okupirane Zapadne obale. Film su producirali The Guardian i britanski redatelj Jonathan Glazer, u suradnji sa +972 Magazineom, nezavisnim internet portalom, kojeg je formirala skupina izraelskih i palestinskih novinara.
Od svoje premijere na 83. Venecijanskom filmskom festivalu, gdje je osvojio Specijalnu nagradu žirija i dobio 25 minuta duge ovacije, NAZA se nalazi u središtu burnih političkih rasprava. Reakcija izraelske vlade bila je brza i oštra. Ministar kulture Miki Zohar zatražio je da se Abrahamu i Szor oduzme državljanstvo, optužujući ih za izdaju domovine. Premijer Benjamin Netanyahu otišao je i korak dalje te već gura nove zakone kako bi kaznio pojedince koji blate izraelske vojnike.
- Premijerovi napadi na nas predstavljaju izravno poticanje na ubojstvo - izjavili su Abraham i Szor.
Načelnik glavnog stožera izraelske vojske Eyal Zamir osudio je film kao namjerno iskrivljavanje stvarnosti. Naredio je najvišem pravnom dužnosniku vojske da ispita mogućnost pravnog postupka protiv filmaša. Zbog ovih prijetnji redatelji strahuju za svoju sigurnost, a Abraham navodi kako se boji povratka u Izrael. Prosvjednici su se okupili ispred kuće roditelja Rachel Szor, a neki su skandirali i tražili smrtnu kaznu za izdajnike.
Unatoč žestokim kritikama iz domovine, međunarodna zajednica stala je u obranu autora filma. Brojne međunarodne organizacije za ljudska prava i istaknute osobe iz filmske industrije okupile su se u znak podrške. Oštro osuđuju prijetnje koje primaju filmaši te brane njihovo pravo na slobodu izražavanja. Više od 1500 izraelskih filmskih profesionalaca također je javno izrazilo podršku Abrahamu i Szor. Naglašavaju važnost nezavisnog novinarstva i dokumentarnog filma u vremenima dubokih društvenih podjela.
- Novinarstvo nije izdaja. Kritika nije izdaja. Dužnost je svakog građanina čija vlada čini zločine znati što se događa, kao i svakog vojnika koji im je svjedočio da o tome govori. Čak i ako je zastrašujuće, vaša je dužnost pronaći način da svjedočite o onome što ste vidjeli - poručio je Abraham.
Film je nakon europskog uspjeha prije nekoliko dana imao i svoju sjevernoameričku premijeru na 64. Filmskom festivalu u New Yorku. Publika ga je tamo dočekala s velikim zanimanjem, a rasprave nakon projekcije potvrdile su koliko je tema aktualna i važna za globalnu zajednicu.
Središnja tema filma oslanja se na svjedočanstva izraelskih časnika i vojnika. Oni detaljno opisuju svoju uključenost u sustav za koji tvrde da je svjesno ubio tisuće palestinskih civila u Gazi. Cijeli film, koji traje 80 minuta, snimljen je na krovovima nekoliko telavivskih nebodera. S njih se pruža pogled na grad koji živi gotovo sasvim normalno, uronjen u svakodnevicu svojih stanovnika. Dok vojnici, znanstvenici, operateri dronova i piloti govore o vlastitoj ulozi u brutalnom "sravnjivanju", izrazu koji se u izraelskom vojnom diskursu koristi za razaranje ciljeva, kroz prozore okolnih zgrada vide se ljudi koji odmaraju, kuhaju, gledaju televiziju ili razgovaraju s obitelji.Tel Aviv noću blista, miran i zaštićen od prizora rata. Upravo taj sudar dviju stvarnosti daje filmu najveću snagu. S jedne strane je sasvim običan gradski život, a s druge hladna svjedočenja ljudi koji opisuju što se događa u Gazi. Taj kontrast kamera bilježi bez velikih komentara, ali upravo zbog toga djeluje još snažnije.
Film je podijeljen u nekoliko tematskih cjelina, a svaku najavljuje naslov na ekranu. Jedna od njih nosi naziv "Lavender" (Lavanda). Riječ je o sustavu temeljenom na umjetnoj inteligenciji koji služi za lociranje i profiliranje osoba putem digitalnih tragova i podataka povezanih s mobilnim telefonima. Ljudi koji su sudjelovali u njegovu razvoju u filmu se ograđuju od posljedica njegove primjene, svodeći svoju ulogu na tehnički zadatak. Sustav se, prema onome što film prikazuje, koristi u operacijama protiv osoba za koje postoji sumnja da bi mogle biti povezane s Hamasom.
Najpotresniji segment nosi naslov "Tata je došao kući". Film prikazuje praksu praćenja komunikacije stanovništva, uključujući i razgovore djece koja koriste mobitele. Kada dijete majci javi da se otac vratio kući, informacija se bilježi i može poslužiti kao signal za napad na kuću.
- Nekad je unutra samo troje ili četvero djece - govori jedan od operativaca gotovo bez emocije.
Upravo ta ravnodušnost čini prizore još težima. U filmu nema velikih ispada, nema dramatiziranja, nema teatralnih priznanja. Umjesto toga ostaje hladan ton ljudi koji o civilnim žrtvama govore kao o dijelu operativne računice. Posebno snažno djeluje arhivska snimka očajnog oca koji među ruševinama doziva svoju djecu, dok oko njega ljudi pokušavaju razgrnuti ostatke kuće i pomoći mu. U tom trenutku teško je ostati hladan. Empatije, međutim, kod većine sugovornika gotovo da nema. Čak i kada im glas zadrhti, to češće zvuči kao žaljenje zbog pogrešne procjene ili posljedica vlastite odluke nego kao istinsko suosjećanje sa žrtvama. Upravo na toj nelagodi film i gradi svoj najteži sloj.
Abraham i Szor ističu kako im je glavna motivacija za snimanje ovog filma bila rasvijetliti sustav masovnog ubijanja koji se ne događa slučajno, već prema pomno osmišljenom planu. Izraelska vojska oštro odbacuje optužbe iznesene u filmu. Tvrde da ljudi, a ne umjetna inteligencija, donose konačne odluke o ciljanju. Dodaju kako vojska poduzima opsežne mjere zaštite civila. Također dovode u pitanje vjerodostojnost anonimnih izvora i pozivaju redatelje da im dostave cijeli film kako bi mogli dati konkretniji odgovor. U studenog će film biti dostupan za besplatno gledanje na internetu.
- Film smo napravili kako bismo potaknuli javnu raspravu o postupcima izraelske vlade u Gazi, ubojstvu više od 73.000 ljudi, od kojih su većina civili, normalizaciji rata istrebljenja i ideje da "nema nevinih" - napisao je Abraham na platformi X.
Korištenje umjetne inteligencije u ratovanju izaziva sve veću zabrinutost među stručnjacima diljem svijeta. Izvješća pokazuju da vojska koristi sustave umjetne inteligencije za generiranje ciljeva u Gazi. Ovi sustavi znatno povećavaju brzinu prepoznavanja meta. Pravni i etički stručnjaci izražavaju duboku zabrinutost oko toga pridonosi li upotreba takvih sustava zanemarivanju temeljnih principa razlikovanja i proporcionalnosti u oružanom sukobu. Kontroverza oko filma NAZA dio je šireg trenda dokumentarnih filmova koji kritički preispituju izraelsko-palestinski sukob. Ovakvi filmovi nastoje globalnoj publici približiti palestinske perspektive i kritička izraelska stajališta. Često se suočavaju sa značajnim izazovima, uključujući optužbe za pristranost te pritiske vlada i lobističkih skupina. Žestoka reakcija na film samo naglašava iznimno osjetljivu i polariziranu prirodu rasprave o ovom dugotrajnom sukobu.
