Nakon atentata na iranskog vrhovnog vođu Alija Hamneija, ruske obavještajne službe privremeno su isključile poseban sustav nadzora koji osigurava ruskog predsjednika Vladimira Putina i druge visoke vladine dužnosnike. Kako su dva upućena izvora rekla Financial Timesu, sigurnosne službe su temeljito provjerile sustav, pokušale ga što je više moguće izolirati od interneta, a zatim ga ponovno aktivirale. Ovaj sustav radi odvojeno od gotovo 300.000 kamera postavljenih na moskovskim ulicama.

Nakon što je krajem veljače ubijen iranski vrhovni vođa Ali Hamnei, otkriveno je da je izraelska obavještajna služba hakirala teheranske kamere za nadzor cesta i godinama prikupljala podatke s njih. Informacije s tih kamera pomogle su izraelskoj vojsci u pripremi zračnog napada u kojem je ubijen Hamnei.

Financial Times primjećuje da hakiranje nadzornih sustava od strane hakera ili stranih obavještajnih agencija nije ništa novo. Međutim, sada kada umjetna inteligencija može analizirati milijune sati videa s tisuća kamera kako bi pronašla objekte koji odgovaraju određenim upitima, neovlašteni pristup je posebno opasan. FT izvještava da su Iranci također uspjeli hakirati izraelske CCTV sustave, ali bez alata za obradu kontinuiranog toka slika, koristi od takvog hakiranja bile su ograničene.

SPASIO JE HRVATA Otkriven pregovarač Putina i Zelenskog. Svako ljeto je u Hrvatskoj. Evo kako se obogatio

Početkom svibnja, obavještajne službe iz jedne europske zemlje izvijestile su da je Federalna služba za zaštitu (FSO), odgovorna za sigurnost ruskog predsjednika, značajno pooštrila mjese. FT napominje da je takva prijetnja mogla potjecati od ukrajinskih obavještajnih agencija, koje su uspjele pristupiti ruskim CCTV kamerama i pratiti podatke mobilnih telefona u pripremi za pokušaje atentata na visoke ruske vojne dužnosnike.

Prema ukrajinskom hakeru, koji, kako ističe FT, nije povezan s vladom, videokamere Kremlja "još uvijek rade i redovito se hakiraju". Odbio je reći ima li Ukrajina resurse za analizu podataka dobivenih s kamera. Publikacija napominje da SAD i Velika Britanija, koji redovito dostavljaju Ukrajini podatke za napade, svakako imaju potrebne alate.

Federalna služba za zaštitu (FSO), odgovorna za sigurnost ruskog predsjednika, značajno je pojačala svoje zaštitne mjere za Vladimira Putina zbog njegovog straha od pokušaja atentata. Do tog je zaključka došla obavještajna služba jedne europske zemlje, pisao je nedavno Express.

73. ROĐENDAN ĆAĆE Uspon i pad Ive Sanadera: 'Teško možete i zamisliti bijedu iz koje je potekao'

Putin provodi posljednjih nekoliko tjedana u moderniziranim bunkerima, posebno u Krasnodarskom kraju, a ruski mediji i dalje koriste unaprijed pripremljene video snimke za izvještavanje o njegovim aktivnostima. Popis mjesta koja Putin posjećuje znatno je smanjen: ni on ni njegova obitelj više ne posjećuju svoje luksuzne "dače", vikendice.  Oštre sigurnosne mjere primjenjuju se i na osoblje koje izravno radi s Putinom: U domovima zaposlenika iz njegovog najbližeg kruga instalirani su nadzorni sustavi. Kuharima, tjelohraniteljima i fotografima koji rade s predsjednikom zabranjeno je korištenje javnog prijevoza, iz čega se da zaključiti da im nadziru i automobile. U predsjedničkoj administraciji svi sad prolaze dvije razine sigurnosnih provjera, uključujući i pretragu FSO-a. Zaposlenici bliski Putinu smiju koristiti telefone samo bez pristupa internetu. Te telefone Putinove službe, naravno, prisluškuju. 

Povećane sigurnosne mjere uključuju velike provjere koje službenici FSO-a sada provode uz sudjelovanje jedinica s psima. Također se raspoređuju duž rijeke Moskve kako bi odgovorili na potencijalne napade dronovima. Nadalje, zbog zabrinutosti, komunikacijske mreže se periodično isključuju u određenim dijelovima Moskve, prenosi Meduza. Novinari tvrde da FSO također prati i odobrava sve vijesti ili medijske objave koje uključuju Putina, oslanjajući se na tajni predsjednički dekret.

Neke od mjera uvedene su nakon atentata na general-pukovnika Fanila Sarvarova, načelnika Uprave za operativnu obuku Glavnog stožera ruskih oružanih snaga. U prosincu 2025. Sarvarovljev automobil dignut je u zrak na moskovskom parkiralištu, a rasprave o atentatu dovele su do sukoba između predstavnika sigurnosnih snaga, prema europskim obavještajnim službama. Od početka ožujka, prema europskim obavještajnim službama, Putin je zabrinut zbog curenja osjetljivih informacija i rizika od zavjere ili pokušaja državnog udara. Konkretno, boji se korištenja dronova u mogućem. Stdiljivo, prvi put se spominje strah od atentata iznutra. A to bi bili u stanju izvesti jedino članovi ruske političke elite.