Tko je John Ratcliffe? Nije došao u Moskvu prijetiti, nosio je podatke za Putina
Direktor CIA-e John Ratcliffe ovog je tjedna stigao u Moskvu u iznimno rijetku i unaprijed nenajavljenu misiju. Nije išao na sastanak s Vladimirom Putinom niti je javno predstavljena nova američka mirovna inicijativa. Umjesto toga, sastao se s čelnikom ruske obavještajne službe FSB Aleksandrom Bortnikovim, kojemu je prenio vrlo neugodnu američku procjenu: Rusija za rat u Ukrajini plaća ogromnu vojnu i gospodarsku cijenu, a zauzvrat na bojištu ostvaruje vrlo ograničene rezultate.
Prema informacijama New York Timesa, koji se poziva na sadašnje i bivše američke dužnosnike, Ratcliffeova poruka bila je jednostavna - Moskva bi trebala ozbiljno razmotriti dogovor o završetku rata prije nego što joj se položaj dodatno pogorša. Direktor CIA-e pritom, prema tim izvorima, Bortnikovu nije prijetio američkim sankcijama, vojnom intervencijom ili nekim drugim konkretnim posljedicama ako Putin odluči nastaviti rat.
Posebno je zanimljiv razlog zbog kojeg je Washington poruku odlučio poslati upravo obavještajnim kanalom. Naime, američki obavještajni analitičari, navodi NYT, već dulje vrijeme sumnjaju da ljudi iz Putinova neposrednog okruženja ruskom predsjedniku ne predstavljaju potpuno iskrenu sliku onoga što se događa na bojištu - uključujući stvarne razmjere ruskih gubitaka i cijenu koju zemlja plaća za nastavak rata. Američki dužnosnici zato se nadaju da bi Putin, koji je i sam karijeru započeo u sovjetskom KGB-u, procjenu direktora CIA-e mogao shvatiti ozbiljnije od poruke koja bi stigla uobičajenim diplomatskim putem.
Ratcliffe Bortnikovu nije morao predstavljati potpuno novu argumentaciju. Ono što mu je rekao iza zatvorenih vrata u velikoj se mjeri podudara s procjenama koje je posljednjih mjeseci iznosio i javno. Direktor CIA-e prošlog je mjeseca govorio o vrlo visokim ruskim gubicima te tvrdio da je očekivano vrijeme preživljavanja ruskog vojnika na pojedinim dijelovima prve crte bojišta kraće od 35 minuta. Riječ je o Ratcliffeovoj procjeni, a ne neovisno potvrđenoj statistici. Istodobno je tvrdio da je Rusija tijekom posljednjih 18 mjeseci osvojila tek oko jedan posto ukupnog teritorija Ukrajine, što je američki obavještajni šef djelomično pripisao sposobnosti ukrajinske vojske da dronovima zaustavlja i iscrpljuje znatno brojnije ruske snage. U Washingtonu smatraju da je upravo odnos između ruskih gubitaka i skromnog teritorijalnog napretka jedan od glavnih argumenata kojim bi se Moskvu moglo uvjeriti da ponovno ozbiljno sjedne za pregovarački stol.
Ratcliffe je prije odlaska u Moskvu razgovarao i s ukrajinskim dužnosnicima. Prema američkim izvorima, uvjeravao ih je da u Rusiju ne odlazi kako bi u ime Kijeva nudio teritorijalne ili druge ustupke, nego kako bi saslušao rusku stranu i prenio američku procjenu situacije.
Kontakt CIA-e s ruskim obavještajnim strukturama nije novost. CIA već godinama održava komunikacijske kanale s FSB-om i ruskom vanjskom obavještajnom službom SVR. Čak i tijekom najgorih razdoblja u odnosima Washingtona i Moskve postojali su kanali između CIA-e, FSB-a i SVR-a.
Ratcliffeov kontakt s Bortnikovim funkcionira paralelno s političkim kanalima koje su prema Putinovu krugu otvorili Trumpov posebni izaslanik Steve Witkoff i predsjednikov zet Jared Kushner.
Problem je u tome što u Kijevu već dulje postoji nepovjerenje prema Witkoffu i Kushneru, koje dio ukrajinskih dužnosnika smatra previše sklonima prihvaćanju ruskih argumenata. Ratcliffe, koji godinama zagovara tvrđi odnos prema Moskvi, u tom se smislu doživljava kao drukčiji američki posrednik.
Njegov odlazak u Moskvu zato bi mogao biti i pokušaj Trumpove administracije da pokrene mirovni proces koji već dulje ne daje ozbiljne rezultate.
Moskva potvrdila sastanak
Ratcliffeov boravak u Rusiji više nije tajna. Ruski šef vanjske obavještajne službe Sergej Nariškin potvrdio je da je direktor CIA-e bio u Moskvi i razgovarao s ruskim kolegama, premda je susret pokušao prikazati kao sastanak na radnoj razini. Donald Trump također je posjet opisao kao svojevrsnu rutinsku komunikaciju. No takvi susreti teško se mogu nazvati uobičajenima.
Posljednji put jedan je direktor CIA-e otišao u Moskvu u studenome 2021. godine, kada je William Burns ruskom vodstvu prenio upozorenje Washingtona da ne pokreće invaziju na Ukrajinu. Nekoliko mjeseci poslije Putin je naredio napad.
Burns se potom u studenome 2022. u Ankari sastao s Sergejom Nariškinom, šefom ruske vanjske obavještajne službe. Američke obavještajne službe prethodno su presrele rusku komunikaciju o mogućoj uporabi nuklearnog oružja kojom bi Moskva pokušala zaustaviti ukrajinsko napredovanje tijekom tadašnje protuofenzive. Tada je Burns prenio Nariškinu upozorenje da bi korištenje nuklearnog oružja izazvalo vrlo ozbiljne posljedice. Burns i Nariškin više se nisu sastali licem u lice, premda su povremeno nastavili telefonski komunicirati.
Ratcliffeov ovotjedni susret s Bortnikovim bio je njihov prvi razgovor licem u lice, iako su prije toga već komunicirali oko razmjene zatvorenika. Ovoga puta poruka iz Washingtona bila je drukčija: nije sadržavala izravnu prijetnju, nego procjenu da vrijeme možda više ne radi u korist Kremlja. Prema New York Timesu, dio europskih diplomata vjeruje da bi upravo tijekom nadolazeće zime mogao nastati novi prostor za pregovore.
Odvjetnik na vrhu CIA-e
John Lee Ratcliffe, odvjetnik iz Teksasa i odani saveznik Donalda Trumpa, postao je jedna od najmoćnijih figura u američkom obavještajnom svijetu. Prva je osoba u američkoj povijesti koja je obnašala dužnost direktora CIA-e i onu direktora Nacionalne obavještajne službe (DNI), pozicije koja nadzire cjelokupnu američku obavještajnu zajednicu.
Rođen 1965. u predgrađu Chicaga, Ratcliffe je diplomirao na Sveučilištu Notre Dame i stekao doktorat prava na Southern Methodist Universityju u Teksasu. Nakon godina u privatnoj odvjetničkoj praksi, ulazi u lokalnu politiku te je od 2004. do 2012. bio gradonačelnik gradića Heath u Teksasu. Usporedno s tim, za vrijeme administracije Georgea W. Busha, imenovan je na poziciju šefa za antiterorizam i nacionalnu sigurnost za istočni okrug Teksasa, a kratko je služio i kao savezni tužitelj. Iako je kasnije isticao svoje tužiteljsko iskustvo, New York Times je izvijestio da je Ratcliffe preuveličavao svoju ulogu u nekim terorističkim slučajevima.
Njegov proboj na nacionalnu scenu dogodio se 2014. godine, kada se kao relativno nepoznat kandidat odlučio suprotstaviti Ralphu Hallu, 91-godišnjem republikanskom veteranu i najstarijem članu Kongresa u povijesti. Uloživši više od 400.000 dolara vlastitog novca, Ratcliffe je vodio energičnu kampanju, izbjegavajući izravne napade na Hallovu dob, ali obećavajući "energično vodstvo". Nakon što u prvom krugu nitko nije osvojio većinu, Ratcliffe je u drugom krugu izbora tijesno pobijedio Halla, postavši prvi izazivač koji je u Teksasu svrgnuo aktualnog republikanskog kongresnika u posljednjih dvadeset godina.
U Washingtonu se Ratcliffe brzo profilirao kao jedan od najkonzervativnijih zastupnika i glasan branitelj Donalda Trumpa. Njegova pravnička vještina i oštri nastupi u kongresnim odborima, osobito tijekom saslušanja specijalnog tužitelja Roberta Muellera, privukli su predsjednikovu pažnju. Trump je u njemu vidio lojalnog saveznika sposobnog da se suprotstavi "dubokoj državi" i obavještajnim agencijama za koje je vjerovao da rade protiv njega.
Godine 2019. Trump ga je prvi put nominirao za direktora Nacionalne obavještajne službe (DNI). Međutim, nominacija je propala u samo pet dana. Suočen s kritikama demokrata, ali i zabrinutošću ključnih republikanaca zbog nedostatka iskustva i izražene stranačke pripadnosti, Ratcliffe je povukao kandidaturu. Ipak, Trump nije odustao. Ponovno ga je nominirao 2020. godine, a Senat ga je ovaj put potvrdio tijesnom većinom 49-44, isključivo glasovima republikanaca. Bio je to prvi put u povijesti da čelnik DNI-ja nije dobio niti jedan glas oporbe.
Njegov osmomjesečni mandat na čelu obavještajne zajednice bio je izrazito turbulentan. Kritičari su ga optuživali za politizaciju obavještajnih podataka kako bi služio predsjednikovim interesima. Najveću buru izazvao je kada je, tjednima prije predsjedničkih izbora 2020., deklasificirao osjetljivi CIA-in memorandum. U njemu se navodilo da je Hillary Clinton navodno odobrila plan povezivanja Trumpove kampanje s ruskim hakiranjem, kako bi skrenula pozornost s vlastitog skandala s e-mailovima. Vodeći obavještajni dužnosnici, uključujući tadašnju direktoricu CIA-e Ginu Haspel, protivili su se objavi, strahujući od otkrivanja izvora, no Ratcliffe ih je ignorirao. Trump je kasnije iskoristio te navode u prvoj debati protiv Joea Bidena.
Nakon Trumpove pobjede na izborima 2024., Ratcliffeov povratak na vrh obavještajnog aparata bio je očekivan. Trump ga je nominirao za direktora CIA-e, hvaleći ga kao "ratnika za istinu i poštenje". Ovaj put, proces potvrde u Senatu prošao je znatno lakše. S iskustvom vođenja cijele obavještajne zajednice, smatran je kvalificiranijim, a u usporedbi s nekim drugim kontroverznim Trumpovim kandidatima, čak i kao umjereniji izbor. Senat ga je potvrdio uvjerljivim rezultatom 74-25, uz podršku dvadeset demokratskih senatora.
*Uz pomoć AI