Šef američke Središnje obavještajne agencije (CIA) John Ratcliffe nenajavljeno je doputovao u Moskvu, što je odmah potaknulo nagađanja o razlozima jednog od najneobičnijih američko-ruskih kontakata posljednjih godina. Ni Washington ni Moskva nisu službeno otkrili detalje razgovora, no dolazak američkog vojnog transportnog zrakoplova C-17 Globemaster III u zračnu luku Vnukovo, kao i pojačana diplomatska kolona na moskovskim ulicama, sugerirali su da nije riječ o rutinskom posjetu. Rijetki osobni susreti na ovako visokoj razini, osobito između šefova obavještajnih službi, događaju se samo kada ulozi postanu previsoki za standardne diplomatske kanale. Dostupne informacije upućuju na nekoliko kriznih tema koje su mogle biti povod Ratcliffeovu dolasku u rusku prijestolnicu.
Vijest o posjetu, koju je prvi objavio CBS News, potvrđena je nakon što su podaci s web stranica za praćenje letova otkrili neobično kretanje američkog vojnog zrakoplova. Letjelica je poletjela iz zračne baze Andrews u Marylandu, koja služi i za prijevoz američkih predsjednika, zaustavila se u Rigi, glavnom gradu Latvije, te u utorak u 8 ujutro sletjela u Moskvu. Istog dana u 18 sati zrakoplov se vratio u Rigu.
Na društvenim mrežama pojavile su se snimke kolone automobila s američkim diplomatskim tablicama. Zrakoplov je napustio rusku prijestolnicu istog dana kasno poslijepodne. Glasnogovornik Kremlja, Dmitrij Peskov, u početku je bio suzdržan, da bi kasnije državnim medijima potvrdio kako sastanak s predsjednikom Vladimirom Putinom nije bio u planu.
Dodatnu težinu cijeloj operaciji daje informacija, potvrđena iz više izvora, da je Washington unaprijed zamolio Kijev da privremeno obustavi sve napade bespilotnim letjelicama i raketama na Moskvu i druge gradove na sjeveru Rusije dok visoki američki dužnosnik boravi ondje. Ukrajinska strana, kojoj je rečeno samo da dolazi "visoko izaslanstvo", pristala je na trodnevni moratorij.
- Ne vjeruju u snagu Putinove protuzračne obrane - rekao je za Kyiv Independent jedan izvor upoznat sa situacijom, sugerirajući da je SAD želio izbjeći bilo kakav incident koji bi mogao ugroziti misiju ili izazvati nekontroliranu reakciju Moskve.
Glavna teorija koja se provlači kroz analize zapadnih stručnjaka jest da je Ratcliffeov posjet bio usmjeren na "upravljanje eskalacijom". Prema američkim obavještajnim procjenama, raste zabrinutost da Rusija pokreće pripreme za novu vojnu mobilizaciju za rat u Ukrajini. Vjeruje se da je ruski predsjednik sve skloniji odobravanju provokativnih akcija protiv članica NATO-a, uključujući hibridne operacije i druge prikrivene mjere koje su ispod praga otvorenog vojnog sukoba, kako bi testirao odlučnost saveza i administracije predsjednika Donalda Trumpa. Analitičari procjenjuju da se Ratcliffe u Moskvi možda sastao i sa samim Putinom kako bi mu osobno uručio izravno upozorenje Washingtona.
John Foreman, bivši britanski vojni ataše u Moskvi, smatra da je upravo to najizgledniji scenarij.
- Amerikanci inače ne šalju tako visokog dužnosnika u Moskvu nenajavljeno i u kratkom roku, osim ako se nešto ne sprema - izjavio je Foreman za BBC Radio.
Njegova procjena poklapa se sa spekulacijama da bi nedavne aktivnosti dronova u Njemačkoj mogle biti povezane s Rusijom. Posljednji put kada je šef CIA-e posjetio Moskvu bilo je u studenom 2021., kada je William Burns, tadašnji direktor, došao upozoriti Kremlj na posljedice koje će uslijediti ako pokrenu invaziju na Ukrajinu. Ta se misija pokazala neuspješnom u sprječavanju rata, no uspostavila je presedan za korištenje obavještajnog kanala za slanje najozbiljnijih poruka. Ratcliffeov zadatak sada bi mogao biti sličan: postaviti crvene linije i jasno dati do znanja kakav bi bio američki odgovor na eventualne ruske provokacije prema NATO-u.
Iako je sprječavanje šireg sukoba vjerojatno bilo na vrhu dnevnog reda, ovakvi se posjeti često koriste za rješavanje više pitanja istovremeno. CIA tradicionalno igra ključnu ulogu u pregovorima o razmjeni zatvorenika, a John Ratcliffe osobno je bio uključen u pregovore koji su doveli do oslobađanja rusko-američke državljanke Ksenije Kareline. Agencija je također sudjelovala u velikoj razmjeni 2024. godine, kojom su oslobođeni novinar Wall Street Journala Evan Gershkovich i bivši marinac Paul Whelan. Stoga je vrlo vjerojatno da je sudbina drugih američkih državljana zatočenih u Rusiji bila jedna od tema razgovora. U situaciji kada su formalni diplomatski odnosi gotovo zamrznuti, obavještajni kanali često su jedini preostali mehanizam za postizanje dogovora o humanitarnim pitanjima.
Posjet se događa i u trenutku dok su mirovni pregovori o okončanju rata u Ukrajini, koje vode Trumpovi izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner, u potpunom zastoju. Unatoč njihovim opetovanim posjetima Moskvi, stavovi dviju strana o ključnim teritorijalnim pitanjima i dalje su dijametralno suprotni. Iako Ratcliffe vjerojatno nije vodio izravne mirovne pregovore, njegov je zadatak mogao biti procijeniti stvarne namjere Kremlja i istražiti postoji li ikakav prostor za pomak, što bi kasnije moglo poslužiti kao temelj za buduće diplomatske inicijative. Ukrajinskim dužnosnicima obećan je brifing nakon povratka američke delegacije, što sugerira da se razgovaralo o temama koje se izravno tiču Kijeva.
Ruska veza s Iranom
Na marginama glavnih tema, ne treba zanemariti ni rastuće napetosti između SAD-a i Irana. Samo dan prije Ratcliffeovog puta u Moskvu, američki ministar financija Scott Bessent najavio je "Operaciju ekonomski izopćenik" - novu strategiju osmišljenu da potpuno izolira Iran od svjetske ekonomije kažnjavanjem država i tvrtki koje nastave poslovati s Teheranom. Rusija je strateški trgovinski i vojni partner Irana, a poznato je da mu pruža i značajnu obavještajnu podršku.
Moguće je da je dio misije šefa CIA-e bio izvršiti pritisak na Moskvu da smanji svoju potporu Teheranu, nudeći možda ustupke na nekom drugom polju. Washington bi mogao koristiti ukrajinsku krizu kao polugu za postizanje svojih ciljeva na Bliskom istoku, a izravan razgovor obavještajnih čelnika idealna je prilika za takve transakcijske dogovore daleko od očiju javnosti.
*Uz pomoć AI
