Sukob sa Zapadom, izazvan ruskom invazijom na Ukrajinu, potiče Kremlj da potporu traži u drugim dijelovima svijeta. Afrika je pritom postala jedno od glavnih područja ruskih aktivnosti. Sve češće posjete ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova tom kontinentu njegova glasnogovornica Marija Zaharova opisuje kao "povijesni povratak". Ono što je Rusija učinila za Afriku u 20. stoljeću "ne može se usporediti ni sa čim ni s kim", tvrdi Zaharova.

Egipat - najvažniji ruski partner u Africi

Od 2019. godine u Rusiji se svake tri godine održava rusko-afrički summit - ove godine 28. i 29. listopada u Moskvi. Program je usredotočen na gospodarsku suradnju, a ostale teme obuhvaćaju politiku i sigurnost te znanost i kulturu. No Rusija aktivno surađuje samo s malim brojem afričkih država, ponajprije na sjeveru kontinenta, što se odražava i na vanjskotrgovinsku razmjenu.

- Iako Južnoafrička Republika i dalje ima najveće gospodarstvo u Africi, obujam ruske trgovine s tom zemljom malen je, znatno manji nego s Egiptom i Alžirom - kaže Ivan Klyszcz iz Međunarodnog centra za obranu i sigurnost (ICDS) u Tallinnu te dodaje:

- Egipat i Alžir ključni su ruski partneri. Egipat pritom ima posebno važnu ulogu. Ruski diplomati i predstavnici gospodarstva pokušavaju proširiti odnose i s drugim zemljama, osobito Tanzanijom i Etiopijom, ali dosad bez značajnijih rezultata.

NA PRAGU EUROPE Što Putin radi u Libiji? Tri tisuće tona vojne opreme Rusi su iskrcali u Tobruku

Egipat je drugo najveće gospodarstvo na afričkom kontinentu. Od 2021. godine obujam bilateralne trgovine više se nego udvostručio te je 2025., prema podacima ruske Savezne carinske službe, dosegnuo 10,5 milijardi američkih dolara. Glavni pokretač trgovine isporuke su ruskih žitarica, a slijede proizvodi metalurške industrije. Egipat u Rusiju uglavnom izvozi voće i povrće. Postoje i investicijski projekti. Rusija gradi veliku nuklearnu elektranu u egipatskoj regiji El Dabaa, na obali Sredozemnog mora. Gradnja se financira ruskim kreditom od 25 milijardi američkih dolara, kojim bi se trebalo pokriti oko 85 posto ukupnih troškova. Egipat je jedna od rijetkih afričkih zemalja s kojima Rusija ima stabilne poslovne odnose i dugogodišnje iskustvo suradnje, smatra stručnjak za Bliski istok Nikita Smagin.

- Dugoročno bi Egipat za Moskvu mogao postati vrata prema Africi i drugim tržištima. No Kairo se vodi i vlastitim interesima. Bilo bi pretjerano optimistično očekivati da će Egipat pružati potporu isključivo iz političke solidarnosti - kaže on.

Gospodarska uloga Rusije u Africi

Prema podacima ruske carinske službe, Egipat je 2025. činio oko 39 posto rusko-afričke trgovinske razmjene, dok je ukupna vrijednost trgovine između Rusije i svih 54 afričkih država iznosila približno 27 milijardi američkih dolara. Udio Afrike u ruskoj vanjskoj trgovini stoga je malen - 3,9 posto u 2025. godini - i ne odgovara pozornosti koju Moskva posvećuje odnosima sa zemljama tog kontinenta. Ni Rusija nije značajan trgovinski partner Afrike. Tako je vrijednost trgovinske razmjene s Europskom unijom, najvažnijim partnerom afričkih zemalja, 2025. iznosila približno 385 milijardi američkih dolara. Prema podacima samih tih partnera, i druge zemlje znatno nadmašuju Rusiju. Trgovinska razmjena s Kinom 2025. premašila je 348 milijardi američkih dolara, s SAD-om je iznosila gotovo 105 milijardi, a s Indijom oko 103 milijarde američkih dolara. Gospodarska prisutnost Rusije u Africi osjetno je slabija od kineske i američke, kao i od prisutnosti tradicionalnih aktera poput Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva te Indije, smatra Fidel Owusu. Ganski stručnjak iz analitičkog centra Geopolitical Intelligence Services naglašava:

- Kad je riječ o trgovini i ulaganjima, regionalne sile poput Turske i Ujedinjenih Arapskih Emirata posljednjih su godina u Africi bile uspješnije od Rusije.

Iako će se na rusko-afričkom summitu mnogo govoriti o gospodarstvu, konkretni planovi nisu osobito impresivni. Pavel Kalmiček, koji u ruskom Ministarstvu gospodarskog razvoja vodi odjel za bilateralnu suradnju, nedavno je izjavio da Rusija do 2030. želi udvostručiti obujam trgovine. Čak i kada bi u tome uspjela, i dalje bi znatno zaostajala za zemljama poput Njemačke. Prema podacima njemačkog Saveznog statističkog ureda (Destatis), vrijednost njemačke trgovinske razmjene s Afrikom 2025. iznosila je približno 72 milijarde američkih dolara.

- Zapadne zemlje dominiraju na strateški važnim područjima, kao što su eksploatacija sirovina, financijski sektor i energetika, iako se njihova politička prisutnost u regiji smanjuje - kaže Beverly Ochieng iz konzultantske tvrtke Control Risks u Senegalu te napominje:

- Rusija će se natjecati za pristup kritičnim mineralnim sirovinama i energetskim projektima. To se može vidjeti na projektima litija u Maliju te inicijativama na području nuklearne energije diljem kontinenta.

Ruski plaćenici u Africi

Ruska prisutnost u Africi vidljivija je u vojnom nego u trgovinskom i investicijskom sektoru. Još od djelovanja skupine Wagner ruski plaćenici podupiru, prije svega, režime u nestabilnim državama sahelske regije. Zauzvrat strukture povezane s tim plaćenicima dobivaju pristup sirovinama. Nakon smrti osnivača skupine Wagner, Jevgenija Prigožina, većina tih operacija prešla je pod nadzor Afričkog korpusa (Afrikakorps), plaćeničke formacije koju je osnovalo rusko Ministarstvo obrane.

BIJELI KRALJ AFRIKE Tata mu ostavio vojsku ubojica: Prigožin junior danas vrti milijune dolara

Prema podacima Kongresne istraživačke službe, analitičke službe američkog Kongresa, najveći ruski vojni kontingenti nalaze se u Srednjoafričkoj Republici, Maliju i Libiji. U svakoj od tih zemalja riječ je o nekoliko tisuća pripadnika. Afrički korpus, čini se, namjerava proširiti svoju prisutnost i u Burkini Faso i Nigeru. Ruski plaćenici već su primijećeni i u Ekvatorskoj Gvineji. Vojna prisutnost važna je za Rusiju iz nekoliko razloga, naglašava Irina Filatova sa Sveučilišta u Cape Townu:

- Te zemlje raspolažu znatnim zalihama mineralnih sirovina, poput zlata i uranija. Preko njih se može utjecati na južne granice Europe, među ostalim u pitanjima migracija i regionalne sigurnosti. Što se tiče Libije, ona je važna kao logističko čvorište za veze sa Sahelom i Srednjom Afrikom. Preko Libije moguće je pouzdano organizirati isporuke u zemlje bez izlaza na more.

Rusija je, naposljetku, i dalje najveći izvoznik oružja u afričke zemlje, iako je njezin izvoz tijekom rata u Ukrajini smanjen. Stockholmski međunarodni institut za istraživanje mira (SIPRI) procjenjuje ruski udio na afričkom tržištu oružja na 21 posto, dok je Kina odmah iza nje, s udjelom od 18 posto.

Koji su ruski diplomatski ciljevi u Africi?

Rusija nije značajan gospodarski partner Afrike, ali zbog isporuka hrane i gnojiva te vojne prisutnosti u nekim zemljama njezin je utjecaj na kontinentu mnogo veći nego što bi se moglo zaključiti samo na temelju obujma trgovine i ulaganja, kaže Ivan Klyszcz iz ICDS-a.

- Rusija pridaje veliku važnost diplomatskoj težini Afrike, kontinenta s najvećim brojem država. Za Moskvu je osobito važna potpora afričkih zemalja pri glasovanju u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda. U posljednje vrijeme Rusija sve češće uspijeva osigurati takvu potporu - kaže Fidel Owusu.

Slično razmišlja i Irina Filatova:

- Odnosi s Afrikom za Rusiju su vrlo važni jer joj služe kao dokaz da nije međunarodno izolirana. Rusko vodstvo želi pokazati da može računati na potporu znatnog dijela svijeta, a afričke države u tome imaju važnu ulogu.

Kako se Rusija doživljava u Africi?

Posljednjih godina Rusija se na međunarodnoj sceni predstavlja kao zastupnica interesa globalnog juga, suprotstavljajući ga Zapadu i, među ostalim, pozivajući se na kolonijalno nasljeđe.

- Želimo surađivati s Afrikom, surađujemo i nastavit ćemo surađivati, ali ne onako kako su to činili kolonijalni gospodari - kako bi izvlačili korist iz Afrike ili pljačkali taj kontinent - nego kako bismo se zajedno razvijali - izjavio je nedavno ruski predsjednik Vladimir Putin na skupu Valdajskog debatnog kluba.

Pozivanje na kolonijalnu prošlost nailazi na odjek u nekim zemljama, a u drugima ne, kaže Irina Filatova:

- Afrika nije država, nego kontinent. Postoje razlike u tome kako se Rusija doživljava i na koji način se sama predstavlja. Osim toga, stavovi političkih elita često se znatno razlikuju od mišljenja običnih građana. U Južnoafričkoj Republici, primjerice, ruski narativ nailazi na prilično pozitivan odjek. U drugim je zemljama antikolonijalna agenda također popularna, ali se ne povezuje nužno s Rusijom.

Prema riječima Beverly Ochieng, Rusija se koristi i "mekom moći" (soft power), primjerice putem kulturnih centara i programa osposobljavanja novinara koji uključuju i ideološko obrazovanje. Ipak, afričke države u odnosima s Rusijom ponajprije se vode vlastitim strateškim interesima, smatra Ochieng. Primjerice, u dokumentima Afričke unije, najveće integracijske organizacije na kontinentu, kao glavni ciljevi navode se gospodarski razvoj, trgovina i ulaganja, a ne sukob sa Zapadom. Na tim područjima Rusija afričkim zemljama zasad ne nudi mogućnosti usporedive s onima drugih međunarodnih aktera, naglašava Ivan Klyszcz, piše Deutsche Welle.