Procjenjuje se da su ekstremni toplinski valovi ubili oko 2300 ljudi u 12 europskih gradova između 23. lipnja i 2. srpnja, prema studiji Imperial Collegea u Londonu i Londonske škole higijene i tropske medicine. Oko tisuću i pol smrtnih slučajeva od vrućine, odnosno 65%, povezano je s klimatskim promjenama, uslijed kojih je temperatura zraka u proučavanim gradovima porasla za 1-4°C, smatraju autori studije. Tako su, prema njihovim procjenama, smrtni slučajevi stanovnika Milana (317 smrtnih slučajeva), Barcelone (286 smrtnih slučajeva), Pariza (235 smrtnih slučajeva), kao i Londona, Rima, Madrida, Atene, Budimpešte, Zagreba, Frankfurta i Lisabona povezani s porastom temperature zbog klimatskih promjena.

Većina prekomjerne smrtnosti (88%) dogodila se među osobama u dobi od 65 i više godina. Kako ističu autori studije, ovi podaci pokazuju da su osobe s postojećim zdravstvenim problemima izložene najvećem riziku od prerane smrti zbog vrućine.

Krajem lipnja i početkom srpnja veliki dijelovi Europe doživjeli su ekstremne vrućine. Temperature su u nekoliko zemalja dosegle preko 40 stupnjeva Celzija. Italija je ograničila radno vrijeme na otvorenom, a u Francuskoj je zatvoreno više od 1300 škola . U Grčkoj, Španjolskoj i Turskoj, suhi uvjeti povezani s vrućinom olakšali su širenje šumskih požara, navodi Tagesschau. Londonska brza studija zaključila je da su klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem pojačale nedavni toplinski val u Europi i utrostručile broj smrtnih slučajeva. Od ukupno otprilike 2300 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom u dvanaest proučavanih gradova, otprilike 1500 smrtnih slučajeva pripisuju još višim temperaturama zbog klimatskih promjena. Taj je broj znatno veći od broja smrtnih slučajeva u drugim nedavnim katastrofama, poput poplava u Valenciji 2024. godine.

U svojoj studiji, znanstvenici su se usredotočili na deset dana vrućine u dvanaest europskih gradova između 23. lipnja i 2. srpnja 2025. Istraživači iz inicijative World Weather Attribution (WWA) prvo su analizirali povijesne vremenske podatke kako bi utvrdili kakve bi temperature bile bez globalnog zatopljenja. Otkrili su da su klimatske promjene učinile prošli toplinski val toplijim za jedan do četiri stupnja. S obzirom na trenutnu klimu, takvi toplinski valovi mogu se očekivati ​​u većini gradova svakog drugog do petog ljeta. Znanstvenici su zatim utvrdili kako su toplina i broj smrtnih slučajeva, bez obzira na njihov uzrok, povezani u gradovima. To im je omogućilo da procijene broj smrtnih slučajeva povezanih s toplinom tijekom nedavnog toplinskog vala, kao i broj onih koji bi umrli tijekom hipotetskog toplinskog vala s nižim temperaturama, to jest u Europi bez globalnog zatopljenja. Prema izračunima znanstvenika, klimatske promjene odgovorne su za 317 od procijenjenih dodatnih smrtnih slučajeva uzrokovanih vrućinom u Milanu. U Barceloni je broj procijenjen na 286, u Parizu na 235, u Londonu na 171 i u Rimu na 164. U Frankfurtu na Majni znanstvenici su za 21 dodatnu smrt od vrućine okrivili globalno zatopljenje.

Studija ukazuje na to zašto se toplinski valovi nazivaju i "tihim ubojicama": Većina smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom ostaje neprijavljena. Može proći nekoliko mjeseci prije nego što se objave službene vladine procjene - ako se uopće objave. Ben Clarke s Imperial Collegea u Londonu, glavni autor studije, naglašava: „Toplinski valovi ne ostavljaju trag uništenja poput šumskih požara ili oluja. Njihovi učinci su uglavnom nevidljivi, ali tiho razorni. Promjena od samo dva ili tri stupnja Celzija može značiti razliku između života i smrti za tisuće ljudi.“Tijekom nedavnog toplinskog vala, klimatske promjene odnijele su najviše žrtava među osobama u dobi od 65 i više godina. Prema izračunima znanstvenika, ta je brojka iznosila 88 posto. Uzroci su uglavnom bili već postojeći zdravstveni problemi, poput kardiovaskularnih bolesti. Međutim, istraživači upozoravaju da vrućina može biti opasna po život za sve dobne skupine.

Lipanjska vrućina stigla je neuobičajeno rano u mnoge dijelove Europe. Tako visoke temperature obično se ne očekuju do kraja srpnja ili kolovoza. Ekstremne vrućine koje se javljaju rano u sezoni obično su smrtonosnije jer se ljudi još nisu navikli na ljetne temperature. Iako klimatske promjene utječu na sve toplinske valove, intenzitet lipanjskih toplinskih valova povećao se više nego onih u srpnju. To povećava vjerojatnost ranijih ekstremnih toplinskih događaja, pišu autori u svojoj studiji. Međutim, oni također primjećuju: Europa je već postigla napredak u razvoju akcijskih planova za toplinu. Oni specificiraju koje se mjere mogu poduzeti prije i tijekom opasno visokih temperatura. Međutim, kako bi se zaštitili od opasnijih toplinskih valova, dugoročno se mora smanjiti takozvani efekt toplinskih otoka u gradovima, na primjer proširenjem rashladnih zelenih površina i vodenih područja. Kratkoročno, centri za hlađenje mogli bi pružiti olakšanje od ekstremnih vrućina onima koji su najugroženiji.