Manje od šest dana prije armenskih izbora, Rusija je bez objašnjenja privremeno zabranila uvoz određenog voća iz Armenije u Rusiju od 2. lipnja. Dakle, zabranjen je uvoz trešnja, marelica, šljive, breskve, nektarine, grožđa, jagoda, mineralne vode Jermuk, cvijeća, začinskog bilja... Rosselkhoznadzor je posljednjih dana zabranio uvoz mnogih proizvoda iz Armenije u Rusiju, uključujući jagode, zeleno povrće, krastavce, rajčice, paprike te nekoliko marki konjaka i vina, prenosi nezavisni portal Meduza. 

Odnosi između Rusije i Armenije pogoršali su se jer je Erevan počeo njegovati veze sa zapadnim zemljama. Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da će, ako se Armenija pridruži Europskoj uniji, Moskva "ograničiti" svu ekonomsku integraciju s Erevanom i prestati kupovati robu iz Armenije.

Parlamentarni izbori u Armeniji održat će se ove nedjelje, 7. lipnja. Rusija je više puta kritizirala aktualnog premijera zemlje, Nikola Pašinjana, zbog onoga što Kremlj smatra prozapadnim kursom Erevana. Armenija je počela aktivnije surađivati ​​s Europskom unijom i Sjedinjenim Državama nakon što je Rusija efektivno odbila podržati je u sukobu s Azerbajdžanom. Moskva sada zahtijeva da se proruskom poduzetniku Samvelu Karapetjanu, koji je u kućnom pritvoru, dopusti sudjelovanje na armenskim izborima. Istovremeno, kremaljski botovi pokrenuli su veliku kampanju protiv Armenije i Pašinjana osobno. Prema  Reutersu , Kremlj je navodno raspravljao o planu slanja 100.000 Armenaca koji žive u Rusiji u Erevan kako bi glasali protiv Pašinjana, piše Meduza.

Ruski ministar energetike Sergej Tsivilev zaprijetio je prekidom isporuke prirodnog plina, naftnih derivata i neobrađenih dijamanata republici ako Armenija nastavi proces pristupanja EU.

DOKUMENTI OTKRIVAJU Putinova tajna obitelj: 'Ivanu i malome nemojte ništa govoriti o LGBT-u'

Što se zapravo događa u Armeniji? Rusko-armenski tajkun Samvel Karapetjan, čije se bogatstvo procjenjuje na 4,4 milijarde dolara, što je otprilike polovica godišnjeg državnog proračuna Armenije, našao se u središtu političke drame koja bi mogla odrediti budućnost zemlje. Nakon više od šest mjeseci provedenih u istražnom zatvoru zbog optužbi za pozivanje na rušenje vlasti, Karapetjan je pušten uz jamčevinu u kućni pritvor. No, umjesto da se povuče, ovaj moćni poduzetnik, koji je desetljećima bio izvan politike, pokrenuo je novu stranku "Snažna Armenija" i objavio svoju kandidaturu za premijera na predstojećim parlamentarnim izborima 7. lipnja, unatoč očitim ustavnim preprekama koje mu stoje na putu. Njegov nagli ulazak u politiku izravna je posljedica tinjajućeg sukoba s vladom premijera Nikola Pašinjana.

Napetosti između armenske vlade i Armenske apostolske crkve dosegnule su vrhunac u svibnju 2025. godine, kada je premijer Pašinjan optužio katolikosina Karekina II. i druge visoke svećenike za kršenje zavjeta celibata i održavanje veza sa stranim obavještajnim službama. U jeku tih sukoba, Samvel Karapetjan, dugo poznat kao dobrotvor koji je, između ostalog, financirao obnovu katedrale u Ečmijadzinu, najvažnije armenske crkve, stao je u obranu crkvenih poglavara. U intervjuu za News.am 17. lipnja dao je izjavu koja će ga stajati slobode.

​- Ako političari zakažu, onda ćemo mi sudjelovati na naš način u svemu ovome - poručio je Karapetjan.

Vlasti su tu izjavu protumačile kao izravnu prijetnju i poziv na državni udar. Samo nekoliko sati kasnije, specijalne snage upale su u Karapetjanovu vilu u Erevanu, a on je uhićen i smješten u istražni zatvor Nacionalne službe sigurnosti (NSS). Iako su njegovi odvjetnici tvrdili da je postupak nezakonit, navodeći da je za navodno djelo predviđena samo novčana kazna, pritvor mu je višekratno produljivan. Kasnije su optužbama dodane i one za financijske malverzacije i pranje novca, koje Karapetjan također poriče. Nakon šest mjeseci, niza pravnih bitaka i kratkog boravka u bolnici, sud mu je u siječnju 2026. odredio kućni pritvor uz stroga ograničenja komunikacije.

Iako je desetljećima bio izvan politike, Karapetjan je iz pritvora najavio osnivanje "fundamentalno nove političke snage". Njegov pokret "Naš način" prerastao je u stranku "Snažna Armenija", koja ga je ubrzo nominirala kao svog kandidata za premijera. Ta je odluka izazvala kontroverze jer Karapetjan, prema važećem ustavu, ne ispunjava uvjete za tu funkciju. Ustav nalaže da kandidat mora imati isključivo armensko državljanstvo i prebivalište u zemlji posljednje četiri godine. Karapetjan, koji posjeduje i rusko državljanstvo te je veći dio života proveo u Rusiji, ne zadovoljava ni jedan od ta dva kriterija.

Njegov tim, koji predvodi nećak Narek Karapetjan, ima spreman plan. Najavili su da će, ako osvoje većinu, već na prvoj sjednici parlamenta predložiti zakonsku izmjenu koja bi omogućila da premijer postane bilo tko s armenskim državljanstvom. Tvrde da za takvu promjenu nije potreban referendum. Budući da zbog kućnog pritvora nije mogao osobno sudjelovati na predstavljanju kandidature, njegov tim pribjegao je "neviđenom" rješenju: emitirali su poruku generiranu umjetnom inteligencijom.

​- Želimo Armeniju učiniti blagoslovljenim domom u kojem ljudi mogu dostojanstveno živjeti i raditi, a ne siromašnim skloništem iz kojeg svi žele pobjeći. Mir bez jake države zove se predaja - poručio je AI Karapetjan, kritizirajući Pašinjanovu vladu zbog "slabog mira" postignutog s Azerbajdžanom.

Parlamentarni izbori 7. lipnja prvi su redovni izbori od "Baršunaste revolucije" 2018. godine, koja je na vlast dovela Nikola Pašinjana. Njegova stranka "Građanski ugovor" i dalje je vodeća snaga, no potpora joj je osjetno pala nakon poraza u Drugom ratu u Gorskom Karabahu 2020. godine. Prema posljednjoj anketi Međunarodnog republikanskog instituta (IRI), Pašinjanova stranka ima potporu od 32 posto birača, a glavni joj je cilj osigurati ustavnu većinu kako bi mogla samostalno provoditi reforme, uključujući i usvajanje novog ustava, što je preduvjet za konačni mirovni sporazum s Azerbajdžanom. Pašinjanova kampanja temelji se na ideologiji "Stvarne Armenije", koja poziva na prihvaćanje sadašnjih granica i normalizaciju odnosa sa susjedima, dok pobjedu oporbe prikazuje kao uvod u novi rat.

Karapetjanova "Snažna Armenija" pozicionirala se kao glavni izazivač , što je čini drugom najjačom strankom. Njihov slogan glasi "Promjena je moguća samo sa Samvelom Karapetjanom". Međutim, stranku prate optužbe za kupovinu glasova, a deseci njezinih članova uhićeni su pod sumnjom za podmićivanje birača. Zbog Karapetjanovih opsežnih poslovnih interesa i veza u Rusiji, mnogi dovode u pitanje njegovu neovisnost u vođenju vanjske politike.

Savez "Armenija", predvođen bivšim predsjednikom Robertom Kočarjanom, koji je na prošlim izborima bio glavna oporbena snaga, sada je pao na treće mjesto. Čini se da je Karapetjanov ulazak na političku scenu preuzeo značajan dio njihovih birača. Na sceni je i stranka "Prosperitetna Armenija" ekscentričnog tajkuna Gagika Carukjana, poznatog po proruskim stavovima i bliskosti s bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom. Njegovoj koaliciji, koja prema anketama jedva prelazi izborni prag, nedavno je nanesen udarac kada je jedan od partnera, Andranik Tevanjan, optužen za veleizdaju i špijunažu.

Ovi izbori smatraju se i svojevrsnim referendumom o vanjskopolitičkom smjeru Armenije: nastavak tradicionalno bliskih odnosa s Rusijom ili okretanje Europskoj uniji i Sjedinjenim Državama. Vlada premijera Pašinjana sve se više udaljava od Moskve i produbljuje suradnju sa Zapadom, što je kulminiralo pokretanjem procesa za pristupanje EU. S druge strane, oporba, uključujući Karapetjana i Kočarjana, zagovara jačanje veza s Rusijom.

Armenija je i dalje uvelike ovisna o Rusiji u energetskom, gospodarskom i sigurnosnom smislu. Članica je Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO) i Euroazijske ekonomske unije (EAEU), a Rusija joj isporučuje plin po cijenama znatno nižim od tržišnih. Ruski predsjednik Vladimir Putin u nedavnom je razgovoru s Pašinjanom otvoreno upozorio da Armenija ne može istovremeno biti članica EU i EAEU te je izrazio nadu da će se proruskim snagama, aludirajući na Karapetjana, omogućiti slobodno natjecanje na izborima. Armenska vanjska obavještajna služba upozorila je na moguće pokušaje strane države da utječe na izbore, dok je EU, na zahtjev Erevana, poslao "Tim za brzi odgovor na hibridne prijetnje" kako bi pomogao u suzbijanju dezinformacija. Ishod izbora stoga neće odrediti samo unutarnju politiku, već i krhku geopolitičku ravnotežu u cijeloj regiji.

* uz korištenje AI-ja