Što su robotske kupole koje spašavaju Ukrajinu od ruskih super-dronova?
Ukrajina je u obranu Kijeva uvela novu vrstu protuzračne zaštite - male robotske kupole naoružane teškim strojnicama koje uz pomoć umjetne inteligencije same pronalaze metu, prate njezino kretanje i izračunavaju gdje treba pucati. Sustavi su namijenjeni prije svega obrani od brzih ruskih mlaznih dronova, protiv kojih klasične mobilne ekipe sa strojnicama imaju mnogo manje vremena za reakciju. Prvi rezultati već postoje. Ukrajinske zračne snage tvrde da su takve instalacije iznad Kijeva uspjele oboriti nekoliko ruskih mlaznih dronova Geran-5, a vojska sada širi mrežu kupola na mostove i druge ključne točke glavnog grada.
Problem su dronovi koji lete i do 600 kilometara na sat
Rusija već više od mjesec dana intenzivno koristi naprednije inačice dronova Shahed protiv Kijeva i njegove infrastrukture. Poseban problem predstavljaju mlazne verzije, poznate pod oznakama Geran-3 i Geran-5, koje mogu dosezati brzine do oko 600 kilometara na sat. To bitno mijenja računicu obrane. Klasični Shahed s propelerom relativno je spor i bučan, pa ga mobilna protuzračna ekipa može ranije uočiti, pratiti i pokušati srušiti strojnicom ili topom. Kod mlaznog drona vrijeme za reakciju znatno je kraće.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da ukrajinska obrana uspijeva presresti oko 85 do 92 posto klasičnih Shaheda, dok je učinkovitost protiv mlaznih verzija znatno niža i kreće se između 50 i 70 posto. Upravo zato Ukrajina traži jeftiniji način obrane od trošenja skupih raketa zemlja-zrak na relativno jeftine bespilotne letjelice. Robotske kupole trebale bi zatvoriti upravo tu prazninu.
Kako radi "mali toranj"?
Na prvi pogled sustav izgleda gotovo jednostavno: na stabilnom postolju nalazi se strojnica velikog kalibra, kamera, senzori i motorizirani nosač koji omogućuje brzo okretanje oružja u različitim smjerovima. Ali ključni dio nije strojnica nego softver. Sustav najprije optičkim senzorima odnosno kamerama pokušava pronaći objekt na nebu. Kada ga uoči, algoritmi strojnog vida analiziraju sliku i pokušavaju razlikovati dron od drugih objekata. Nakon toga računalo kontinuirano prati metu i izračunava njezinu brzinu, smjer i očekivanu putanju. To je posebno važno zato što se na dron ne puca tamo gdje se u tom trenutku vidi, nego malo ispred njega. Sustav mora procijeniti gdje će letjelica biti u trenutku kada metak stigne do nje.
Kod objekta koji leti nekoliko stotina kilometara na sat i mijenja smjer riječ je o vrlo zahtjevnom izračunu koji ljudski strijelac mora napraviti gotovo instinktivno i u nekoliko sekundi. Robotska kupola taj posao obavlja računalno. Elektromotori zatim automatski zakreću strojnicu prema izračunatoj točki presretanja. Sustav može korigirati nišan dok se meta kreće, pa se cijeli proces praćenja odvija mnogo stabilnije nego kada čovjek ručno pomiče teško oružje. U Kijevu je već raspoređeno više od 12 automatiziranih borbenih modula naoružanih strojnicama kalibra 12,7 milimetara. U široj regiji glavnog grada postavlja se još osam takvih sustava. Glasnogovornik ukrajinskih zračnih snaga Jurij Ignat rekao je da se prioritet daje mostovima i drugim kritičnim infrastrukturnim točkama.
Nekoliko ruskih napada već je oštetilo Južni i Sjeverni most, važne prometne veze između lijeve i desne obale Kijeva. Čak i relativno ograničeno oštećenje takvih objekata može izazvati prometni kaos i poremetiti funkcioniranje grada. Zato se obrana pokušava približiti upravo ciljevima koje Rusija najčešće pokušava pogoditi. Vojska je pritom upozorila građane da se za vrijeme zračnih uzbuna ne zadržavaju pokraj prozora. Strojnice kalibra 12,7 milimetara imaju velik domet, a protuzračna vatra u urbanom području nosi i dodatni rizik od zalutalih projektila i krhotina oborenih dronova.
Strojni vid umjesto ljudskog oka
Robotske kupole razvijali su ukrajinski proizvođači zajedno s obrambenim tehnološkim klasterom Brave1 i vojskom. Njihova prednost leži u tome što računalo može istodobno obrađivati više parametara koje čovjek mora procjenjivati od oka: udaljenost, brzinu, smjer kretanja, kut pod kojim meta leti i potrebno predvođenje pri pucanju. Kupola se pritom može okretati u punom krugu i brzo mijenjati elevaciju cijevi, dok sustav za strojni vid neprekidno korigira točku ciljanja.
Ukrajina testira više sličnih sustava, među kojima se spominju Sky Sentinel i domaći model "Hizhak". Tijekom testiranja "Hizhak" je, prema ukrajinskim podacima, mogao prepoznati metu na udaljenosti do oko 250 metara i uništiti je na približno 220 metara. Takve brojke pokazuju i ograničenje sustava: riječ je o obrani posljednje linije. Kupola ne zamjenjuje sustave Patriot, NASAMS ili druge raketne sustave koji ciljeve obaraju kilometrima daleko. Njezina je uloga reagirati kada dron već dođe vrlo blizu zaštićenom objektu.
Upravo je cijena jedan od glavnih razloga zašto su takvi sustavi zanimljivi Ukrajini. Protuzračna raketa može vrijediti stotine tisuća ili milijune dolara. Rafal iz teške strojnice višestruko je jeftiniji. Ako računalno navođenje omogući da relativno jeftino oružje pouzdano obori dron, ekonomska računica obrane bitno se mijenja. To je posebno važno u ratovanju u kojem Rusija pokušava iscrpiti ukrajinsku protuzračnu obranu velikim brojem dronova. Cilj takvih napada nije samo pogoditi metu nego natjerati obranu da troši skupe projektile. Robotske kupole zato se uklapaju u širi ukrajinski pristup: skupe projektile čuvati za rakete i najopasnije ciljeve, dok se dronove pokušava rušiti mobilnim timovima, protudronskim dronovima, elektroničkim ometanjem i sve češće automatiziranim strojnicama. Prema Juriju Ignatu, sustavi su početkom listopada već ostvarili prva rušenja ruskih Gerana-5.
- Već imamo rušenja mlaznih Gerana-5. Bio sam skeptičan je li to uopće moguće, ali primjena inovativnih tehnologija i umjetne inteligencije isključila je ljudsku grešku jer sada rade tehnički izračuni i strojni vid - rekao je Ignat.
*Uz pomoć AI