Istaknuti ruski oporbeni političar i zamjenik predsjednika stranke Jabloko, 63-godišnji Lev Šlosberg, osuđen je na 11 godina i jedan mjesec zatvora u kaznenoj koloniji. Presudom sutkinje Viktorije Maljamove s Gradskog suda u Pskovu, proglašen je krivim za ponovljeno "diskreditiranje" ruske vojske i širenje "lažnih informacija" o oružanim snagama. Ovaj slučaj, koji je Amnesty International nazvao "očitom odmazdom", vrhunac je dugogodišnjeg pritiska na jednog od rijetkih kritičara Kremlja koji je odlučio ostati u Rusiji. Presuda je stigla istog dana kada je Vrhovni sud u Moskvi potvrdio zabranu sudjelovanja njegovoj stranci Jabloko, jedinoj registriranoj političkoj opciji koja se otvoreno protivi ratu u Ukrajini, na predstojećim parlamentarnim izborima. 

ŠTO JE JABLOKO? Ugašena "jabuka nade": Putin je slomio posljednju rusku antiratnu stranku

Lev Šlosberg nije novo ime na ruskoj oporbenoj sceni. Političar, aktivist za ljudska prava i novinar iz Pskova, grada oko 600 kilometara sjeverozapadno od Moskve, desetljećima je bio jedan od najglasnijih kritičara autoritarnih tendencija. Svoju političku karijeru započeo je 1994. godine u liberalnoj stranci Jabloko, čiji je regionalni ogranak vodio od 1996. godine, a bio je i zastupnik u pskovskoj regionalnoj skupštini.

Javnosti je postao još poznatiji 2012. godine, kada se kao jedini zastupnik u Pskovu usprotivio zloglasnom "zakonu Dime Jakovljeva", koji je američkim građanima zabranio posvajanje ruske siročadi, nazvavši ga "podlim". No, presudan trenutak dogodio se u kolovozu 2014. godine. Kao direktor novina "Pskovskaja gubernija", Šlosberg je objavio istraživački članak o tajnim pogrebima ruskih padobranaca iz Pskova koji su poginuli boreći se u istočnoj Ukrajini, u vrijeme kada je Kremlj kategorički nijekao bilo kakvu umiješanost regularne vojske u taj sukob. Nekoliko dana nakon objave, brutalno je napadnut i hospitaliziran s potresom mozga i drugim teškim ozljedama. Napadači nikada nisu pronađeni, no poruka je bila jasna. Unatoč prijetnjama, nastavio je s radom.

Progon se intenzivirao nakon početka potpune invazije na Ukrajinu u veljači 2022. U lipnju 2023. vlasti su ga označile kao "stranog agenta", što je pejorativna etiketa koja u Rusiji služi za diskreditaciju i izolaciju neistomišljenika. Nakon niza administrativnih kazni, u lipnju 2025. smješten je u kućni pritvor, da bi u prosincu iste godine bio prebačen u istražni zatvor, gdje je dočekao suđenje.

Apsurdne optužbe i politička farsa od suđenja

Kazneni postupak protiv Šlosberga temeljio se na dva stupa ruske ratne cenzure. Optužba za širenje "lažnih vijesti" proizašla je iz objave na njegovu Telegram kanalu 25. veljače 2022. godine, samo dan nakon početka invazije. Podijelio je naslovnicu britanskog tabloida The Daily Mirror na kojoj je bila fotografija okrvavljene žene iz Ukrajine pored slike Vladimira Putina, uz naslov: "Njezina krv... Njegove ruke". Šlosbergova obrana je uporno isticala ključnu činjenicu: zakon koji kriminalizira takozvane "lažne vijesti" o vojsci stupio je na snagu tek 4. ožujka 2022., više od tjedan dana nakon njegove objave.

Druga optužba, za "diskreditiranje vojske", temeljila se na snimci debate s povjesničarom Jurijem Pivovarovom objavljenoj na društvenoj mreži Odnoklassniki. U raspravi je Šlosberg zagovarao što brži prekid vatre. U bizarnom obratu, tužiteljstvo ga je optužilo za širenje stavova koje je u debati iznosio njegov sugovornik, a protiv kojih je Šlosberg zapravo argumentirao.

Samo suđenje, kako navode neovisni ruski mediji poput Mediazone, bilo je obilježeno teškim proceduralnim nepravilnostima. Sutkinja Maljamova odbila je odgoditi završne riječi unatoč tome što su sva tri Šlosbergova odvjetnika bila spriječena doći; dvojica su bila na drugim ročištima, a treći u bolnici. Umjesto toga, unatoč njegovu izričitom protivljenju, dodijelila mu je odvjetnika po službenoj dužnosti. Političaru nikada nije dopušteno da svjedoči uživo pred sudom; sutkinja je umjesto toga naredila čitanje njegova iskaza iz istrage, protumačivši njegov zahtjev da svjedoči nakon izvođenja svih dokaza obrane kao "odbijanje svjedočenja".

Suočen s nemogućnošću iznošenja obrane, Šlosberg je svoju završnu riječ pretvorio u snažnu osudu ne samo rata, već i cjelokupnog ruskog pravosudnog i političkog sustava. Sutkinja ga je neprestano prekidala, upozoravajući ga da se "iznosi okolnosti koje nemaju veze s kaznenim predmetom".

​- Ovo je politički kazneni slučaj. U političkom suđenju cilj nije utvrđivanje istine. Jedini cilj je kazniti osobu zbog njezina političkog, društvenog i građanskog stava, često jednostavno zbog činjenice da se ne slaže s vlastima - rekao je Šlosberg, ustvrdivši da su i tužiteljstvo i sud svjesni njegove nevinosti.

Govoreći o pozivima na prekid vatre koji su ga doveli pred sud, progovorio je o ljudskoj cijeni rata.

​- Nijedno državno preuređenje, nikakvo političko preoblikovanje svijeta nije vrijedno smrti tolikog broja ljudi. Za njih je sve gotovo. Oni nemaju budućnost. Oni su mrtvi. Jedini hitan zadatak danas je zaustaviti ubijanje ljudi i prijeći na politički dijalog. Svaki dan tog dijaloga spašava tisuće i tisuće života. Danas groblja u našoj zemlji, uključujući i vojna, rastu daleko brže od rodilišta, vrtića i škola.

Nije štedio ni pravosudni sustav koji mu je sudio.

​- Zakoni koji izravno umanjuju i ukidaju ustavna prava i slobode čovjeka i građanina postali su, u skladu sa svojom svrhom, alati za izvansudski progon građana od strane države. Uništenje sudbene vlasti ravno je uništenju same države. Odsutnost pravde je dijagnoza: država je napustila sudsku zaštitu ljudskih i građanskih prava.

Svoj je govor zaključio porukom povijesnog optimizma, unatoč mračnoj sadašnjosti.

​- Pred nama je novi prozor povijesne prilike. Ne znamo kada će se otvoriti, kada će svjetlost postati dovoljno jaka da potisne i rastjera tamu. Ali to će se neizbježno dogoditi, jer zakoni povijesti, kao i zakoni prirode, jači su od voluntarizma privremenih vladara. Nitko u povijesti još nije uspio prevariti vrijeme. Za razliku od dobra, zlo nema pristup besmrtnosti.

Nakon izricanja presude, mirno se okrenuo prisutnima i rekao: "Vi ćete morati živjeti s ovim."

Ušutkivanje stranke Jabloko

Vrhovni sud je potvrdio odluku o uklanjanju Jabloka s izbornih lista za rujanske izbore za Državnu dumu. Jabloko, osnovan 1993. godine, najstarija je ruska liberalna oporbena stranka i jedina koja je u svom programu imala poziv na "sporazum o prekidu vatre, diplomaciju i postizanje mira".

Tužbu za uklanjanje s glasačkog listića podnijela je ultranacionalistička stranka Rodina, tvrdeći da su pronašli "ogroman broj kršenja" u kampanji Jabloka. Analitičari smatraju da je Kremlj godinama tolerirao postojanje Jabloka jer im je služio za privlačenje liberalnih i nezadovoljnih glasača, čime se održavao privid demokratskog pluralizma za međunarodnu javnost. Međutim, sve otvorenija i beskompromisnija antiratna retorika stranke očito je iscrpila tu toleranciju.

Predsjednik stranke Nikolaj Ribakov opisao je saslušanje na Vrhovnom sudu kao "ruganje".

​- Vi razumijete, oni razumiju, da je u suštini Jabloko uklonjen s izbora jer se zalažemo za mir i slobodu. Oni koji nas izbacuju s glasačkog listića zalažu se za suprotan politički smjer - izjavio je ispred zgrade suda, ispred koje su deseci pristaša stranke uhićeni.