Vučić poslao 90 batinaša u Crnu Goru?! 'Čuvari vatre zakleli su se krvlju'
Skupina od 90 osoba, od kojih su neke iz sigurnosnih razloga registrirane kao osobe od interesa, koje su jutros stigle u Crnu Goru čarter letom iz Beograda, bit će prvim letom vraćene iz Tivta u srbijansku prijestolnicu. Crnogorske "Vijesti" saznaju da im je Uprava policije zabranila ulaz u Crnu Goru zbog čega su zadržani na Aerodromu Tivat. Grupa koja je stigla čarter letom u Tivat nije željela da odgovori na pitanja policije kojim su povodom doputovali u Crnu Goru. Jake policijske snage kontroliraju Zračnu luku Tivat, a kontrolirale su i let iz Beograda, zbog, kako je za "Vijesti" rekao policijski izvor, sumnje na hibridnu aktivnost.
Prema podacima kojima raspolaže Ravnateljstvo policije, osobe na letu, koje uglavnom imaju kriminalni dosje, imale su zadatak neformalno osigurati boravak srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića na summitu EU-Zapadni Balkan u Tivtu. Od koga da ga osiguravaju? Od čega? Zar se s batinašima ide na razgovore za ulaz u Europsku uniju?! Cijela priča koju su Vijesti objavile dana malo iza podneva je potpuno bizarna. "Zabranjen im je ulaz. Prvim letom će biti vraćeni u Beograd", kazao je sugovornik "Vijesti" iz vrha UP.
"Crnogorska policija provodi opsežne, kontinuirane i pojačane aktivnosti povodom održavanja Summita EU-Zapadni Balkan. U tom kontekstu, na graničnom prijelazu Zračna luka Tivat provode se pojačane kontrole, tijekom kojih je izoliran i stavljen pod nadzor čarter let na relaciji Beograd-Tivat, kojim je jutros u Crnu Goru stiglo oko 90 državljana Republike Srbije. U tijeku su kontrole ovih osoba i provjera osnovanosti njihovog dolaska i boravka, te će se poduzeti sveobuhvatne mjere i radnje u skladu sa zakonom, kao i restriktivne mjere ako za to postoje zakonske osnove. Zrakoplov je zadržan na pisti Zračne luke Tivat radi provođenja detaljnih provjera osoba koje su pristigle, odnosno razloga njihovog dolaska, uzimajući u obzir pojačane sigurnosne mjere uoči Summita EU-Zapadni Balkan. O daljnjim poduzetim aktivnostima javnost će biti pravovremeno obaviještena“, ranije je priopćeno iz Ravnateljstva policije.
Express je ranije pisao o Vučićevim "lojalistima". Aleksandar Vučić je, gostujući na televiziji Prva u posljednjem njegovom intervjuu prije nove godine, potvrdio da unutar njegova SNS-a djeluje praktički prava paravojska, krilo od oko 17.000 ljudi u kojem je i njegov brat, pisao je Express.
- Da, evo u utorak su se sastali u maloj crkvi, o njima može samo pozitivno da govori, iako su za moj ukus pomalo ekstremni. Na osnivačkoj konferenciji bilo ih je 1019 i krvlju su se zaklinjali da nikada neće u koaliciju sa "žutim ološem". Sada ih je 17.000. Među njima je i moj brat i još jedan član naše obitelji - rekao je srbijanski predsjednik.
- Riječ je o časnim ljudima, koji nisu bogati, nisu bilo što. Oni su tu kao čuvari vatre, ne traže ministarska mesta, niti bilo što. Ti ljudi su upozorili sve one koji misle na različite načine da je potrebno da se ide protiv mene, da neće imati nikakvu podršku unutar stranke. Kaže da su to ljudi koji imaju svoje zavjete i pro-ruski su orijentirani.
- Nitko od tih ljudi nikada nije napustio i uvijek su se žestoko borili protiv struja koje su dolazile iz zapadnog obaveštajnog sektora. Uglavnom su oni pro-ruski orijentirani. Kad kažem pro-rusk, onda mislim za slobodnu, samostalnu Srbiju, ali ako moraju birati, uvijek će biti više pro-ruski. A izrazito su protiv onih koji bi danas sprovodili obojenu revoluciju. Oni su spremni boriti se. Dio tih mladića ste vidjeli kako su se suprotstavili Đilasu i njegovim batinašima i na kraju im pokazali da se ne plaše ni najmanje.
U Tivtu će se okupiti više od 30 šefova država i vlada, pisala je Nova.rs, među kojima francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Friedrich Merz, španjolski premijer Pedro Sanchez, talijanska premijerka Giorgia Meloni, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa i visoka predstavnica EU-a Kaja Kallas. Prema procjenama organizatora, riječ je o najvećem diplomatskom događaju u povijesti suvremene Crne Gore. Za domaćina samita, Crnu Goru, skup ima poseban značaj. Održava se dva desetljeća nakon obnove neovisnosti, a Podgorica ga vidi kao potvrdu da je upravo ona najozbiljniji kandidat za naredno proširenje EU-a.
Albanija koristi povijesnu priliku
Ako je Crna Gora predvodnik pregovaračkog procesa, Albanija je postala najugodnije iznenađenje europske politike proširenja u posljednjih godinu dana, pisala je Nova.rs. Krajem svibnja u Bruxellesu je održana osma međuvladina konferencija EU-Albanija, na kojoj je potvrđeno da je Tirana ispunila ključne tranzicijske kriterije u području vladavine prava i pravosuđa. Europska povjerenica za proširenje Marta Kos objavila je da je Albanija "službeno ušla u završnu fazu pristupnih pregovora" i postala tek druga zemlja kandidatkinja, nakon Crne Gore, koja je dostigla tu razinu.
"Albanija je napravila veliki korak u procesu europskih integracija“, rekao je Kos, istaknuvši pravosudne reforme, borbu protiv korupcije i rad Specijalnog tužiteljstva SPAK-a. Premijer Edi Rama ne skriva ambicije svoje zemlje. Govoreći u Bruxellesu, rekao je da je Albanija "najproeuropskija zemlja u Europi" i da će učiniti "sve što je potrebno" da postane članica Europske unije. "Mi smo fanatici EU“, rekao je Rama, naglasivši da je Albanija 100% usklađena sa zajedničkom vanjskom politikom Europske unije. Upravo zato Tirana dolazi u Tivat s očekivanjem da će dobiti dodatni politički poticaj za završetak pregovora i potvrdu da proširenje više nije samo obećanje već stvarni proces.
Sjeverna Makedonija traži izlaz iz bugarske blokade
Za razliku od Albanije, Sjeverna Makedonija ostaje zarobljena u sporu s Bugarskom. Premijer Hristijan Mickoski posljednjih mjeseci inzistira na tome da njegova zemlja ne može prihvatiti ustavne promjene pod uvjetima koje traži Sofija. S druge strane, bugarska ministrica vanjskih poslova Velislava Petrova kaže da nema odstupanja od sporazuma iz 2022. te da bez ispunjavanja preuzetih obveza nema napretka prema Europskoj uniji. Analitičarka Simonida Kacharska ocjenjuje da je proces proširenja dobio novi impuls zbog rata u Ukrajini, ali upozorava da je malo vjerojatno da će članice EU uskoro promijeniti pravila kako bi riješile blokade pojedinih kandidata. Stoga će Sjeverna Makedonija u Tivtu pokušati osigurati veću političku podršku svojih europskih partnera kako bi izašla iz zastoja u kojem se nalazi već godinama.
Kosovo i Bosna i Hercegovina čekaju signal iz Bruxellesa
Kosovo dolazi u Tivat u složenoj političkoj situaciji, s neriješenim pitanjima odnosa sa Srbijom i unutarnjim političkim napetostima nakon izbora. Priština očekuje da Europska unija pošalje jasniji signal o europskoj perspektivi i uklanjanju preostalih političkih prepreka. Bosna i Hercegovina, s druge strane, ulazi u summit opterećena dubokom institucionalnom krizom i sve češćim upozorenjima iz Bruxellesa da unutarnje političke blokade ugrožavaju europski put zemlje. Unatoč formalnom otvaranju pregovora, BiH i dalje zaostaje u provedbi ključnih reformi.
Vučić između Bruxellesa i Pekinga
Najveću pozornost privući će dolazak predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Dok Crna Gora i Albanija postižu konkretan napredak u pregovorima, Srbija već godinama stagnira. Europska komisija i države članice kontinuirano upozoravaju na probleme u području vladavine prava, slobode medija, neovisnosti institucija i nepoštivanja zajedničke vanjske politike EU.
Posebno je problematično što Beograd odbija uvesti sankcije Rusiji, a istovremeno produbljuje stratešku suradnju s Kinom. Neposredno prije summita u Tivtu, Vučić je boravio u Pekingu, gdje mu je kineski predsjednik Xi Jinping dodijelio Orden prijateljstva. Tijekom posjeta potpisano je gotovo 30 sporazuma, a srbijanski predsjednik je rekao da ne može zamisliti "bolji dan u svojoj političkoj karijeri".
Branka Latinović, potpredsjednica Foruma za međunarodne odnose, izjavila je za Novu da će Bruxelles pažljivo analizirati vanjskopolitičke poteze Srbije te da takve poruke "ne mogu pomoći europskom putu Srbije". Istovremeno, agencija Bloomberg upozorila je da se Srbija približava europskim "crvenim linijama" kada su u pitanju odnosi s Kinom.