Shenzen, grad-laboratorij za Putina i Trumpa. Čudno, Rus je za drugim stolom

Iori Sagisawa REUTERS
Summit APEC-a, kojemu prisustvuju Donald Trump i Vladimir Putin, a domaćin je Xi Jinping, započeo je jučer, 18. studenog u Shenzhenu u Kini
Vidi originalni članak

Putin je došao u Shenzhen kako bi podijelio svijet s Trumpom i Xijem. Ali ispostavilo se da nisu htjeli ni jesti s njim, piše ruski nezavisni portal Meduza navodeći četiri epizode koje pokazuju koliko se kineski čelnik različito odnosi prema ruskom i američkom predsjedniku.

Xi se nije sastao s Putinom. Ruskog predsjednika na aerodromu je dočekao Cai Qi, član Politbiroa Komunističke partije Kine, koji je tek peti u hijerarhiji visokih kineskih dužnosnika. Xi Jinping je osobno stigao pozdraviti Trumpa na stepenicama aviona.

Prilikom Putinovog ulaska na summit nije svirana nacionalna himna. Ruski predsjednik ušao je u sobu uz zvukove ulomka iz baleta "Orašar". Tijekom Trumpovog izlaska, orkestar je svirao američku nacionalnu himnu.

Na grupnoj fotografiji, Putin je bio smješten odvojeno. Xi i Trump stajali su jedan do drugoga, a uz njih su bili južnokorejski premijer Lee Jae-myung i supruga kineskog vođe, Peng Liyuan.  Video snimka pokazuje da su Trump i Xi, nakon što su se rukovali s Putinom, gestikulirali da stane odvojeno.

Putin nije mogao razgovarati s Trumpom na ručku. Predsjednički pomoćnik Jurij Ušakov požalio se što Putin nije mogao razgovarati s američkim predsjednikom na svečanom banketu u čast sudionika summita jer su sjedili za različitim stolovima. Ušakov je izrazio nadu da će sljedećeg dana uspjeti pronaći vremena za razgovor.

GEOPOLITIČKA ANALIZA Nova Jalta: Trump, Putin i Xi mogu podijeliti svijet. Tko će ovaj put biti izdan?

Tri predsjednika, tri nuklearne sile i tri različite vizije budućnosti svijeta. Donald Trump, Vladimir Putin i Xi Jinping sastaju se u četvrtak u kineskom Shenzhenu, na marginama summita Azijsko-pacifičke gospodarske suradnje (APEC), na sastanku kakav dosad nije održan. Nikada prije čelnici Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Kine nisu sjeli za isti stol u ovakvom trostranom formatu kako bi razgovarali o najvažnijim međunarodnim pitanjima, piše The Washington Post. Susret se već uspoređuje s Jaltskom konferencijom iz 1945. godine, kada su Franklin D. Roosevelt, Winston Churchill i Josif Staljin odlučivali o poslijeratnoj Europi. No gotovo osam desetljeća nakon što je svijet podijeljen na interesne sfere, međunarodni odnosi mnogo su složeniji, a interesi triju lidera toliko različiti da je upitno mogu li postići bilo kakav značajniji dogovor.

Trump dolazi politički oslabljen

Kako piše The Washington Post, Trump na sastanak dolazi politički oslabljen nakon teških poraza republikanaca na izborima za Kongres, dok Putin i Xi Jinping u susretu vide priliku za jačanje vlastitog međunarodnog položaja. Američki predsjednik želi diplomatski uspjeh kojim bi obilježio završnicu svojeg mandata, ruski predsjednik pokušava osigurati međunarodno prihvaćanje svojih zahtjeva u Ukrajini, a kineski čelnik želi pokazati da se o budućnosti svijeta više ne može odlučivati bez Pekinga. Njihovi su ciljevi toliko različiti da se povijesni sastanak lako može pretvoriti u predstavu za televizijske kamere, bez konkretnog političkog rezultata.

Trumpova najveća ambicija odnosi se na nuklearno naoružanje. Američki predsjednik još je sedamdesetih godina prošlog stoljeća upozoravao na opasnost od nuklearnog rata, a sada bi želio postići sporazum koji bi obuhvatio tri najveće geopolitičke sile. Takav bi dogovor predstavljao povijesno nasljeđe kojim bi se mogao pohvaliti nakon odlaska iz Bijele kuće. Problem je, međutim, što ni Moskva ni Peking ne dijele njegov entuzijazam. Rusija želi razgovarati o nuklearnom oružju u širem kontekstu europske sigurnosti, dok Kina smatra da nije spremna prihvatiti ograničenja koja bi je dugoročno ostavila u podređenom položaju.

Kineski nuklearni arsenal još je znatno manji od američkog i ruskog. Peking zbog toga ne želi pristati na pregovore koji bi ograničili njegovu mogućnost da smanji razliku u vojnoj moći. Iz kineske perspektive, sporazum o kontroli naoružanja mogao bi zapravo značiti zamrzavanje postojeće neravnoteže, u kojoj Washington i Moskva zadržavaju prednost. Za Trumpa je pak uključivanje Kine ključno jer bi svaki novi sporazum koji obuhvaća samo Ameriku i Rusiju zanemario rastuću vojnu moć države koja se sve otvorenije nameće kao glavni američki strateški konkurent.

ŠTUKU STIŽE RUKA PRAVDE ŠTO JE COUR D'ASSISES? Ubojici Nicoliera sudit će šest građana odabranih ždrijebom

Putin, s druge strane, u Shenzhen dolazi s mnogo konkretnijim teritorijalnim i političkim zahtjevima. Ruski predsjednik želi razgovarati o završetku rata u Ukrajini, ali pod uvjetima koji bi Moskvi omogućili da zadrži osvojena područja i ostvari znatno šire sigurnosne ciljeve. Rusija u dosadašnjim pregovorima nije tražila samo ukrajinske ustupke nego i promjenu europske sigurnosne arhitekture, uključujući smanjenje vojne prisutnosti NATO-a u istočnoj Europi. Takav bi razvoj događaja značio da se rat u Ukrajini ne završava samo mirovnim sporazumom, nego potencijalno i novim odnosom snaga na europskom kontinentu.

Za Kremlj je sam sastanak s Trumpom i Xijem već svojevrsna diplomatska pobjeda. Nakon godina zapadnih sankcija i pokušaja međunarodne izolacije, Putin se ponovno pojavljuje kao ravnopravan sudionik pregovora s čelnicima dviju najvećih svjetskih gospodarskih sila.

Zašto baš Shenzen?

The Wall Street Journal stavlja naglasak na grad koji je domaćin - Shenzen, nekadašnje ribarsko naselje pretvoreno u tehnološku metropolu s više od 18 milijuna stanovnika. U Shenzhenu nastaju roboti, dronovi, električni automobili i čipovi kojima Kina želi izazvati američku dominaciju. Xi Jinping nije slučajno upravo ovdje ugostio dvojicu najmoćnijih svjetskih čelnika, piše WSJ. 

Donald Trump i Vladimir Putin stigli su u kineski Shenzhen na jedan od najvažnijih diplomatskih susreta godine, ali njihov domaćin Xi Jinping pobrinuo se da već sam izbor mjesta sastanka pošalje političku poruku. Kineski predsjednik mogao je američkog i ruskog kolegu ugostiti u Pekingu, povijesnom i političkom središtu kineske moći, ili u Šangaju, financijskoj prijestolnici zemlje. Umjesto toga odabrao je Shenzhen, grad koji najbolje predstavlja ono što Kina želi postati. Ondje se ne demonstrira moć drevne civilizacije, nego budućnost industrije, umjetne inteligencije i tehnologije. Xi želi pokazati svijetu, a osobito Washingtonu, da Kina više nije samo golema tvornica jeftine robe. Ona želi postati zemlja koja određuje pravila tehnološkog razvoja.

Shenzhen, smješten na jugu Kine, neposredno uz Hong Kong, danas je jedna od najdinamičnijih tehnoloških metropola svijeta. Njegovim ulicama prometuju taksiji bez vozača, iznad gradskih četvrti lete dostavni dronovi, a u laboratorijima i proizvodnim pogonima razvijaju se roboti, čipovi i električna vozila. Grad je sjedište nekih od najvažnijih kineskih tehnoloških kompanija, među kojima su Huawei, proizvođač električnih automobila BYD i DJI, jedan od vodećih svjetskih proizvođača dronova. Upravo je ta koncentracija industrije, kapitala, znanja i proizvodnih kapaciteta razlog zbog kojeg Shenzhen često nazivaju kineskom Silicijskom dolinom.

Kako piše The Wall Street Journal, izbor Shenzhena za sastanke u sklopu summita Azijsko-pacifičke gospodarske suradnje (APEC), uključujući susret Xija, Trumpa i Putina, ima snažnu simboličku vrijednost. Kineski predsjednik želi pokazati koliko je njegova zemlja napredovala u industrijama koje će određivati gospodarsku i vojnu moć sljedećih desetljeća. Umjetna inteligencija, autonomna vozila, robotika i bespilotne letjelice područja su u kojima Peking otvoreno nastoji smanjiti američku prednost, a zatim i preuzeti vodstvo.

Priča o Shenzhenu počinje prije manje od pola stoljeća. Godine 1980., u vrijeme reformi Deng Xiaopinga, kineske su vlasti to područje proglasile posebnom gospodarskom zonom. Bio je to jedan od najvažnijih eksperimenata u modernoj kineskoj povijesti. Stranim ulagačima otvorena su vrata, poduzetnicima omogućeno poslovanje prema tržišnim pravilima, a industrija je dobila priliku razvijati se brzinom kakva je u ostatku socijalističke Kine tada bila gotovo nezamisliva. Na prostoru koji je dotad bio poznat po ribarskim naseljima i manjim industrijskim pogonima počeli su nicati neboderi, tvornice, prometnice i stambene četvrti.

Shenzen: od pola milijuna do 18 milijuna stanovnika

Rezultati su bili spektakularni. Shenzhen je 1980. imao manje od pola milijuna stanovnika, a danas ih ima više od 18 milijuna. U samo nekoliko desetljeća postao je jedno od najvažnijih industrijskih središta planeta. Njegove tvornice proizvodile su elektroniku za najveće svjetske kompanije, uključujući Apple, a zatim su kineski poduzetnici počeli razvijati vlastite proizvode i globalne brendove. Grad koji je svojedobno pomagao američkim kompanijama da jeftinije proizvode svoje uređaje danas stvara tehnologiju koja konkurira upravo tim kompanijama.

Posebnost Shenzhena nije samo u velikim korporacijama. Njegova stvarna snaga krije se u iznimno gustoj mreži dobavljača, tvornica, inženjera, istraživača i malih poduzetnika. U četvrti Huaqiangbei, poznatoj po golemom tržištu elektroničkih komponenti, moguće je pronaći gotovo sve što je potrebno za razvoj novog tehnološkog proizvoda. Ondje se ideja može brzo pretvoriti u prototip, a prototip u proizvod spreman za masovnu proizvodnju. Takva povezanost različitih dijelova industrije jedna je od najvećih kineskih konkurentskih prednosti.

LEKCIJA SA SJEVERA Željezni vuk: Nemamo baš ništa! Hrvatski tenk Leopard još nema šofera

Među poduzetnicima koji su iskoristili takvo okruženje nalazi se Eric Pan, nekadašnji Intelov inženjer koji je u Shenzhen stigao 2008. godine. Namjeravao je ostati kratko, ali je nakon upoznavanja lokalne industrije odlučio pokrenuti posao. Njegova kompanija Seeed Studio danas zapošljava više od 500 ljudi i surađuje s brojnim proizvođačima. Bavi se razvojem i proizvodnjom tehnoloških rješenja, od senzora za umjetnu inteligenciju do robotike. Njegov poslovni put pokazuje kako je Shenzhen postao mjesto na kojem poduzetnicima nije potrebno godinama tražiti proizvođače i dobavljače da bi ostvarili ideju.

Za Xi Jinpinga takva industrijska infrastruktura ima i mnogo šire značenje. Kina se posljednjih godina suočava s američkim ograničenjima izvoza napredne tehnologije, osobito poluvodiča koji su ključni za razvoj umjetne inteligencije. Washington nastoji spriječiti da najnapredniji američki čipovi i tehnologija završe u rukama kineskih kompanija, posebno onih koje bi ih mogle koristiti u vojne svrhe. Peking zato ulaže ogromna sredstva u razvoj vlastitih tehnoloških kapaciteta. Cilj je postići što veću neovisnost o zapadnim dobavljačima, a Shenzhen je jedno od najvažnijih središta te strategije.

Grad-laboratorij: Huawei, BYD... 

Posebno mjesto u toj borbi zauzima Huawei. Kompanija osnovana 1987. upravo u Shenzhenu izrasla je u globalnog telekomunikacijskog diva, ali i jednu od glavnih meta američkih tehnoloških ograničenja. Washington je godinama upozoravao na sigurnosne rizike povezane s njezinom opremom, dok kineske vlasti Huawei smatraju strateški važnom kompanijom. Danas Huawei razvija vlastite procesore, sustave umjetne inteligencije, pametne telefone i naprednu telekomunikacijsku infrastrukturu. U rujnu je kompanija najavila dva nova čipa za umjetnu inteligenciju koja planira predstaviti sljedeće godine, čime je dodatno naglasila ambiciju da konkurira američkoj Nvidiji.

Huawei je samo jedan dio mnogo šire kineske tehnološke ofenzive. BYD je postao jedan od najvećih svjetskih proizvođača električnih automobila, a njegovo širenje izazvalo je zabrinutost tradicionalnih automobilskih sila. DJI je ostvario dominantan položaj na globalnom tržištu civilnih dronova, zbog čega se i sam našao pod američkim ograničenjima. U Shenzhenu se istodobno razvijaju industrijski roboti, automatizirani proizvodni sustavi i nove generacije autonomnih vozila. Grad je postao laboratorij u kojem se tehnologije koje drugdje tek prolaze eksperimentalnu fazu sve češće iskušavaju u svakodnevnom životu.

Brojke pokazuju razmjere tog razvoja. Prema podacima koje navodi The Wall Street Journal, izvoz Shenzhena u prvih devet mjeseci 2026. porastao je gotovo 20 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Gradsko gospodarstvo ostvarilo je rast od šest posto, nadmašivši kineski nacionalni prosjek te rezultate Pekinga i Šangaja. Još je impresivniji rast proizvodnje napredne tehnologije: tijekom 2025. proizvodnja industrijskih robota, civilnih dronova i opreme za trodimenzionalni ispis porasla je za više od 40 posto. Shenzhen tako predstavlja uspješniju stranu kineskog gospodarstva, koje se istodobno suočava s dugotrajnom krizom nekretnina i slabom domaćom potrošnjom.

Za razliku od brojnih drugih kineskih gradova, Shenzhen ne ovisi samo o nekretninskim projektima i tradicionalnoj industriji. Njegov razvoj sve se snažnije oslanja na proizvode visoke dodane vrijednosti namijenjene međunarodnom tržištu. Međutim, upravo ta izvozna orijentacija predstavlja i ranjivost. Američke carine, trgovinska ograničenja i rastuće nepovjerenje između Kine i zapadnih država otežavaju poslovanje mnogim lokalnim kompanijama. Kineski proizvođači električnih automobila suočavaju se s otporom na inozemnim tržištima, dok tehnološke tvrtke moraju računati na ograničen pristup pojedinim naprednim komponentama.

Robotaksiji u Shenzenu

Ipak, kineske vlasti nastoje pokazati da takvi pritisci nisu zaustavili tehnološki razvoj. U Shenzhenu se mogu vidjeti dostavni dronovi koji prenose hranu i druge proizvode, dok autonomni taksiji postupno postaju dio gradskog prometa. Kompanija Pony AI, sa sjedištem u Guangzhouu, prošle je godine u gradu pokrenula komercijalnu uslugu robotaksija. Njezina vozila u prosjeku ostvaruju 23 vožnje dnevno, premda je usluga privremeno obustavljena tijekom održavanja summita APEC-a. Lokalno stanovništvo i gradske vlasti pokazuju veliku spremnost za prihvaćanje novih tehnologija, što Shenzhenu omogućuje da služi kao golemo pokusno područje za inovacije.

U takvom okruženju Xi Jinping dočekuje Donalda Trumpa, čija administracija nastoji očuvati američku tehnološku prednost, i Vladimira Putina, čija se Rusija zbog zapadnih sankcija sve snažnije oslanja na gospodarske veze s Kinom. Njihov susret otvara pitanja nuklearnog naoružanja, rata u Ukrajini, sukoba na Bliskom istoku i budućnosti međunarodnih odnosa, ali mjesto održavanja sastanka istodobno podsjeća na još jednu važnu dimenziju nadmetanja velikih sila. U 21. stoljeću njihova se moć neće mjeriti samo veličinom vojski, brojem nuklearnih projektila i diplomatskim utjecajem, nego i sposobnošću razvoja tehnologija o kojima će ovisiti svjetsko gospodarstvo.

Xi je zato izborom Shenzhena dobio priliku poslati poruku koja nadilazi uobičajenu diplomatsku ceremoniju. Trumpu želi demonstrirati da Kina, usprkos američkim ograničenjima, raspolaže industrijskom bazom sposobnom proizvoditi tehnologije budućnosti. Putinu pokazuje snagu najvažnijeg ruskog gospodarskog partnera, a ostalim sudionicima summita predstavlja model razvoja koji Peking nastoji ponuditi kao dokaz uspješnosti vlastitog sustava. Nekadašnji simbol kineskog otvaranja svijetu tako je postao pozornica na kojoj kineski predsjednik želi pokazati da je njegova zemlja spremna natjecati se za tehnološko vodstvo nad svijetom.

Posjeti Express