Zašto Trump sada prijeti Europi zbog Kanade? Iza svega je puno veća priča

Express/AI
Prijedlog da Kanada dobije poseban status uz Europsku uniju otvorio je novu frontu između Washingtona i Bruxellesa. Iza Trumpovih prijetnji carinama krije se šira borba za trgovinu, politički utjecaj i budućnost odnosa Kanade sa SAD-om
Vidi originalni članak

Američki predsjednik Donald Trump ponovno je šokirao međunarodnu zajednicu oštrim izjavama. Ovaj put na meti su se našli Europska unija i Kanada, a povod je ideja o novoj razini suradnje između te dvije strane. Prijedlog predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen da Kanada postane prva pridružena članica Europske unije izazvao je buru u Washingtonu. Trump je zaprijetio uvođenjem vrlo ozbiljnih carina i potpunim prekidom trgovine s Europom u nizu sektora ako procijeni da je taj potez neprijateljski prema Sjedinjenim Državama.

EUROPA PRED ZIDOM Hoće li Europa izdržati? Rat, Trump, Kina i šest kriza koje prijete Ursuli

Iza ove najnovije diplomatske krize stoji duga povijest zategnutih odnosa i trgovinskih sporova. Otkako je Trump ponovno preuzeo predsjedničku dužnost u siječnju 2025., njegova retorika prema susjednoj Kanadi postajala je sve oštrija. Od crtanja novih karata Sjeverne Amerike do prijetnji potpunim zatvaranjem američkog tržišta, Trumpov pristup gura Kanadu u potragu za novim, pouzdanijim saveznicima. Europska unija, koja već ima dogovor o slobodnoj trgovini s Kanadom, u toj je potrazi postala logičan partner.

Ursula von der Leyen ugostila je kanadskog premijera Marka Carneya u Strasbourgu. U svom jučerašnjem obraćanju u Europskom parlamentu, koje je dočekano ovacijama, predložila je da Europa i Kanada otvore vrata kako bi Kanada postala prva pridružena članica EU. 

- Stoga želim raditi s vama na otvaranju vrata toga da Kanada postane prva pridružena članica EU-a, poručila je Carneyu. Von der Leyen je odnos s Kanadom, zemljom koja "dijeli europske vrijednosti", nazvala savezom za budućnost u novom svijetu u kojem se moraju graditi globalne koalicije za otpornost demokracija. Naglasila je da Europa i Kanada vjeruju u demokraciju i da taj potez nije usmjeren protiv nikoga. 

No, Trumpu to objašnjenje nije bilo dovoljno. Reagirajući na prijedlog, američki je predsjednik ideju nazvao smiješnom, a Kanadu opisao kao očajnog trgovinskog partnera.

​- Ako to naprave, ako pomislim da je to uopće neprijateljski čin, uvest ću vrlo ozbiljne carine ili zaustaviti trgovinu s Europom na puno stvari - rekao je Trump novinarima.

Za Kanadu, ovaj razvoj događaja nije iznenađenje. Premijer Carney već mjesecima upozorava na opasnosti ekonomske ovisnosti o SAD-u. U govoru na Svjetskom ekonomskom forumu početkom godine, Carney je upozorio da velike sile počinju koristiti ekonomsku integraciju kao oružje, a carine kao polugu moći. Tada je pozvao zemlje srednje moći na snažniju suradnju kako bi se oduprle takvim pritiscima.

Stari trgovinski sporovi i nove prijetnje

Trumpove prijetnje carinama nisu novost ni za Europu ni za Kanadu. Tijekom svog prvog, ali i novog mandata, često je koristio carine kao osnovni alat svoje vanjske politike. Prema Europi je već prijetio uvođenjem carina na automobile, a u srpnju 2026. najavio je i nove carine pravdajući ih strogim sankcijama zbog prisilnog rada u raznim zemljama.

S Kanadom je situacija još kompleksnija. Trump je već uveo visoke carine na uvoz iz Kanade, a nedavno je zaprijetio i zabranom prodaje zrakoplova kanadske tvrtke Bombardier ako se ne budu proizvodili u SAD-u. Kao odgovor na to, Kanada je najavila carine na 20 milijardi dolara vrijednu američku robu. Kanada trenutačno izvozi oko 70 posto svojih proizvoda u SAD, što je čini iznimno ranjivom na svaku promjenu raspoloženja u Bijeloj kući. Prijedlog o pridruženom članstvu u EU, iako još uvijek nedefiniran, jasan je znak da Ottawa želi diverzificirati svoje tržište i smanjiti taj ogroman rizik.

Ono što dodatno zabrinjava kanadsku javnost i političare nije samo ekonomska agresija, već i Trumpovo otvoreno dovođenje u pitanje kanadskog suvereniteta. Trump je u više navrata u javnosti govorio kako bi Kanada trebala postati 51. američka savezna država. Nedavno je na svojoj društvenoj mreži Truth Social objavio kartu Sjeverne Amerike na kojoj su Kanada, ali i Grenland te Island i Meksiko, bili prekriveni bojama američke zastave, implicirajući da su to dijelovi Sjedinjenih Država. Ovaj potez izazvao je osude ne samo u Kanadi, već i u Danskoj i Islandu, čiji su političari takve objave nazvali neprikladnima i uznemirujućima.

Trumpova administracija otišla je i korak dalje mijenjanjem imena geografskih pojmova u službenim dokumentima. Tako je Meksički zaljev preimenovan u Američki zaljev, a jezero Ontario u jezero Amerika. Sve to stvara atmosferu u kojoj se Kanada osjeća sve ugroženijom.

Što znači pridruženo članstvo?

Prijedlog EU dolazi u trenutku kada su odnosi s Washingtonom na najnižim granama. No, postavlja se pitanje što bi točno to pridruženo članstvo značilo, budući da takav status trenutačno ne postoji u pravnom okviru Europske unije.

Kanadski dužnosnici ističu da ne traže puno članstvo, jer bi to značilo odricanje od dijela suvereniteta, što je u suprotnosti s njihovim trenutnim ciljem jačanja neovisnosti o vanjskim silama. Umjesto toga, Kanada želi strateško partnerstvo koje bi išlo dalje od postojećeg trgovinskog sporazuma CETA. Razgovara se o suradnji u obrani, visokoj tehnologiji, kritičnim sirovinama i sigurnosti opskrbnih lanaca.

Također, Kanada je već postala jedina neeuropska država koja sudjeluje u europskom fondu za zajedničku obranu vrijednom 150 milijardi eura. To pokazuje da se suradnja već razvija na vrlo konkretnim projektima.

Reakcija unutar Kanade je podijeljena. Jedni pozdravljaju snažnije veze s Europom kao nužan potez u obrani od američkih pritisaka, dok drugi zahtjevaju jasne odgovore o tome što će Kanada morati dati zauzvrat i koje će ovlasti eventualno morati prepustiti Bruxellesu.

Kanadski premijer još je početkom godine u švicarskom Davosu upozorio da svijet ne prolazi kroz postupnu tranziciju, nego kroz nagli lom postojećeg poretka. Poručio je tada da se srednje sile moraju čvršće povezati žele li sjediti za stolom na kojem se donose odluke, umjesto da završe "na jelovniku".

Prije nekoliko dana otišao je i korak dalje, rekavši da Kanada želi izgraditi "jedinstveni savez s Europskom unijom".

- Ne želimo postati članica Europske unije - rekao je Carney.

- Ono što želimo, i o čemu ćemo uskoro započeti razgovore, jest poseban savez Kanade i Europske unije - poručio je novinarima na Međunarodnom filmskom festivalu u Torontu.

- Dijelimo iste vrijednosti i prioritete, a naše se prednosti u mnogočemu nadopunjuju.

*Uz pomoć AI

Posjeti Express