Jedrenjaci se vraćaju na velika vrata. Nakon što je objavljeno da se do 2050. godine namjeravaju smanjiti štetne emisije plinova u brodskom prijevozu, počela je utrka u uvođenju novih tehnologija koje bi trebalo usvojiti više od 50.000 najjačih svjetskih brodskih flota, a vjetar je jedna od opcija, piše The Guardian.

Međunarodni brodski prijevoz izbacuje više od 2% ukupne svjetske emisije ugljičnog dioksida, što znači otprilike isto kao i zrakoplovi. Međutim, sporazum iz Pariza o borbi protiv klimatskih promjena ostavio je kontrolu nad emisijama brodarskog prijevoza Međunarodnoj pomorskoj organizaciji. No, do 2050. godine nema više tako puno vremena.

Dobra je vijest da se jednostavnija tehnološka rješenja mogu brže uvesti u praksu. Maersk, najveća kontejnerska tvrtka na svijetu već je obznanio da može smanjiti potrošnju goriva i do 30 posto - a to je već i učinio u protekle dvije godine i to - sporijom plovidbom.

Zbog široke dostupnosti jeftinog i često onečišćenog goriva, brodarstvo se tradicionalno smatra rasipništvom. Većina trgovačkih brodova izrađuju se od teškog čelika umjesto lakšeg aluminija i tako ne pridonose očitim mjerama uštede energije kao što su premazivanje trupa da bi imali manje trenje ili pak korištenjem topline koju proizvode motori. 

Već i bolji dizajn brodova mogao bi smanjiti potrošnju goriva a time i štetne emisije za 10-15% kod manjih brzina i do 25% pri većim brzinama, kaže  brodova moglo bi smanjiti potrošnju goriva - a time i emisije - za 10-15% kod spore brzine i do 25% pri velikim brzinama, kaže ITF - Međunarodna federacija zaposlenih u transportu. No, da bi se zamijenila postojeća flota treba jako puno vremena.

Prosječna dob današnje brodske flote je 25 godina. Pravila energetske učinkovitosti za nove brodove uvedena od strane IMO-a 2013. godine bit će na snazi ​​tek od 2030. godine, što znači da bi se obaveza uvođenja novih brodova počela primjenjivati tek od 2050. 

Ali mnogo se može učiniti promjenom postojećih tehnologija. Evo nekih:

1.Ugradnja pramčanih lukova s utorom ispod razine vode smanjuje utrošak energije i smanjuje emisije za 2-7 posto.

2.Tehnika poznata kao "podmazivanje zrakom", koja se bazira na upumpavanju komprimiranog zraka ispod brodskog trupa, pa se stvara tepih od mjehurića čime se smanjuje emisija za dodatnih 3%

3.Zamjena jednog propelera s dva rotirajuća koji se vrte u suprotnim smjerovima može povećati učinkovitost od 8-15%

4. Čišćenje trupa i smanjivanje njegovog trenja može smanjiti emisije i do 5% 

Ipak najvažniji je bolji dizajn i novo pogonsko gorivo, što znači projektiranje sasvim novih brodova. Nacrti već postoje. 

Aquarius Ecoship, teretni brod kojeg je izradila japanska tvrtka Eco Marine Power, već pokreće se pomoću krutih jedara i solarnih ploča. Isti sustav mogao bi napajati tankere za naftu, kruzere i mnoge trgovačke brodove.

Dizajneri i dalje ne vide potpunu zamjenu za konvencionalno gorivo. Unatoč velikim baterijama za pohranu sunčeve energije i energije stvorene vjetrom, još uvijek nema zamjenu i koristio bi se kao pomoćno gorivo, ali bi se emisije smanjile i do 40 posto. 

 Tako je nastao i koncept Aquarius Eco Ship koji uključuje inovativnu solarnu i energiju na vjetar. 

Ipak Japanci su otišli najdalje. Japanska brodarska linija NYK se može pohvaliti da njihov broda dizajniran za kontejnerski prijevoz, veličine 350 m, Super Eco Ship 2030, koristi LNG kako bi koristio tekući vodik kao gorivo, te potpomognut solarnim pločama koje pokrivaju cijeli brod i još 4.000 četvornih metara jedara, smanjuju štetne emisije čak za 70%.

Ili za potpuno isključivanje klasičnog goriva pobrinuli su se inženjeri Walleniusa Wilhelmsa, skandinavske brodske linije. Oni nude lagani teretni brod namijenjen prijevozu do 10.000 automobila na osam paluba.

Danas se brodovi u mnogočemu gotovo ne razlikuju od onih prije jednog stoljeća. No, odluka IMO-a je zapravo bila startni pištolj za utrku u stvaranju novih standarda za transport s niskom razinom ugljika koji će biti norma već za 30-ak godina. 

Inovacije u rasponu od biogoriva do ukapljenog prirodnog plina (LNG), nuklearnih reaktora i jedara, da bi uhvatili vjetar, ali i solarni paneli, koji su također budućnost. 

Svaka od ideja za nove brodove ima prednosti i nedostatke, ali nitko se ne kladi na isključivo jedno rješenje. Dok električni motori već rade na nekim kratkim trajektnim putovanjima, težina i prostor koji zauzimaju akumulatori čine ih neupotrebljivima za prekooceanske plovidbe, sve dok se ne pronađe rješenje za litij-ionske baterije.

Jedna inovacija koja je već u tijeku je pokretanje brodova na LNG - ukapljeni plin. Na globalnom tržištu postoji više od stotinu LNG-pokretanih brodova. Novu generaciju golemih kruzera na ukapljeni plin, za 7000 putnika uvodi i tvrtka MSC Cruises već početkom 2022.