Monako je 'gradić' u kojem je svaki treći stanovnik milijarder. Privatni helikopteri, jahte i najskuplji automobili dio su voznog parka prosječnog građanina Monaka kojem sve više nedostaje, doslovno, prostora gdje bi smjestio stanovnike. Građana rođenih u Monaku je samo 10.000, sve ostalo su 'strani' bogataši koji tamo žele živjeti.

Druga najmanja država na svijetu, ali i jedna od najbogatijih, svojih je 38.000 stanovnika 'ugnjezdila' na površinu od 2.02 kilometra kvadratna, s jedne strane ograđenih morem a s druge klisurama. Kada prođete tiha i mirna mjesta juga Francuske, znate da ste u Monaku kada ugledate goleme, moderne zgrade i veliki casino.

Opće je poznato kako je 'igralište za bogataše' privlačno, osim po infrastrukturi i klimi, i po tome što je porezna oaza za bogate, a 16.000 bogataša čeka da pronađe svoj novi dom, ili barem novu nekretninu, upravo u Monaku. Međutim, naprosto nema mjesta.

Kada se tome nadoda 40.000 ljudi koji svaki dan dolaze raditi u Monako iz Italije i Francuske jasno je da grad-država ima problema s prostorom. Upravo je iz tog razloga krenulo 'nasipavanje' mora i širenje Monaka u Mediteran.

To nije prvi puta da Monako 'širi svoje granice' nasipavanjem mora, tako je sedamdesetih nastao i distrikt Fontvieille, a teren je nadodan i u druga dva distrikta Monaka.

Na umjetno stvorenom komadu kopna čija će kontstrukcija koštati 2.3 milijarde dolara moći će ugodno stanovati do tisuću ljudi. Za milijun dolara u Monaku možete kupiti 17 metara kvadratnih vile ili stana. Usporedbe radi, za taj isti novac u New Yorku možete kupiti 26, a u Londonu 30 metara kvadratnih. 

Novi distrikt - Portier Cove - nalazi se  blizini Monte Carlo kasina, istog onog kasina koji se pojavio u tri James Bond filma. Izvršna vlast parlamentarne monarhije nadgleda projekt i bira izvođače, dok će privatni investitori dobiti profit (oko 4 milijarde dolara) od prodaje nekretnina.

Arhitekt Denis Valode iz pariškog arhitektonskog ureda Valode & Pistre najavio je kako je riječ o ekološkom distriktu gdje je posebna pažnja posvećena tome da se ne naruši životinjski i biljni svijet mora.

- Poluotok će imati ovalni oblik kako ne bismo presjekli morske struje koje nose kisik. Izrazito smo ambiciozni kada je u pitanju stabilnost eko sustava i održivost projekta. Ispod površine vode planiramo čak i na betonskim nosačima napraviti staništa za mnoštvo vrsta, a prije početka radova smo desetine tisuća biljaka presadili. Poluotok će biti prekriven mediteranskim biljem, a svaka će vila imati i solarne panele - najavljuje Valode te kaže kako će ih tijekom rada nadgledati samostalna znanstvena komisija.

Kako bi se pobrinuli za floru i faunu izvođaći radova dali su u 3D printeru isprintati greben koji će se nalaziti ispred poluotoka. Međutim sve se više javljaju eksperti koji tvrde kako se ne može istinski ublažiti negativni utjecaj na okoliš ovog projekta.

Vladar Albert II inzistira da što veći dio poluotoka bude sagrađen na 'nogama' koje bi omogućile da se ne narušava morski svijet ispod konstrukcije. On je i inače vrlo ekološki osviješten, vozi električni automobil i često donira udrugama i projektima koji se bave ekologijom.

Radovi su sada u fazi ispiranja mulja kako bi se ogolilo kameno dno, a bazen će se napuniti kamenjem, betonom i na kraju pijeskom sa sjevera Sicilije. Platforma i infrastruktura trebali bi biti gotovi do 2020., a za javnost bi novi 'kvart' trebao biti otvoren do 2025.