Trebala je to biti dobra vijest za Španjolce, ali i za cijelu Europsku uniju. Nekoć moćna baskijska teroristička organizacija Eta, 2. svibnja je preko BBC-a objavila video. Troje zamaskiranih pripadnika ove skupine najavili su prestanak djelovanja jer smatraju da je razgovor jedini način rješavanja problema u budućnosti.

Mnogi se pitaju i kako je video završio baš na BBC-u, a ovih dana to je objasnio Clive Myrie, 53-godišnji novinar, koji je video i donio u redakciju.

On se dva puta tajno susreo s pripadnikom Ete, kojeg je poznavao od ranije. Prvi put našli su se prije nekoliko tjedana u Londonu.

Neizvjesno Katalonija: Čeka ih kriza koja će trajati godinama

„Javio mi se SMS-om da idući tjedan dolazi u London i pitao me mogu li se s njim naći. Dogovorili smo susret na stanici metroa Covent Garden i sjeli na kavu u obližnji kafić. Rekao mi je:“Imam važnu vijest. Eta ozbiljno razmišlja o prestanku oružane borbe za baskijsku državu. Ako si zainteresiran, možeš imati prijelomnu vijest.“

Zagrcnuo sam se ispijajući kavu. Nudio mi je svjetsku ekskluzivu, a vijest mi je zvučala nevjerojatno, pa sam ga pitao misli li ozbiljno?“, piše Clive Myrie.

„Baskijski nacionalisti su frustrirani. Je li moguće da je Eta svojim djelovanjem omela baskijske nacionaliste, umjesto da im je pomogla?“, pitao se jer je danas i njemu samom, više nego jasno da su šanse za stvaranje samostalne države dalje nego ikad u posljednjih 50 godina. Čak su se i Katalonci uspjeli izboriti za veću autonomiju od Madrida iako nisu imali vojsku bombaša niti naoružane odrede.

Novinar kaže da je njegov sugovornik bio uvjeren da mu prisluškuju mobitel, pa je rekao da mora biti vrlo oprezan.

"Ako Eta donese odluku o prekidu vatre i rasformiranju, snimit ćemo pripremljenu izjavu na videokasetu, kao što se to nekoć radilo. U međuvremenu se nećemo čuti, ali ako dobiješ SMS-poruku „Bilo je dobro vidjeti vas u Londonu“, bit će to znak da je video snimljen i da ćemo se naći u Parizu, na Gare du Nord stanici metroa točno u 14 sati.“

Razišli su se, a novinar Myrie bio je uvjeren da se to nikad neće dogoditi, no nekoliko dana kasnije stigla je upravo poruka tog sadržaja s nepoznatog broja.

„Kad sam ju pročitao, osvrnuo sam se oko sebe da vidim promatra li me tko i je li poruka lažna. Nekoliko dana kasnije bio sam u Parizu. Došao sam nešto ranije, a vrijeme je sporo prolazilo. On je kasnio, pa sam postao nervozan. Izašao sam iz kafića, gledao uokolo ne bih li ga vidio, no nije ga bilo nigdje. Kad sam se vratio, on je već bio unutra. Predao mi je VHS, a ostalo je povijest“, kaže novinar Clive Myrie.

Inače, Baskija je regija u sjeveroistočnoj Španjolskoj i graniči s Francuskom. Baskija je podijeljena na četiri južne regije koje formiraju južnu zonu i u sastavu su Španjolske, te tri sjeverne koje formiraju sjevernu zonu i pripadaju Francuskoj. Španjolska Baskija podijeljena je pak u dvije zone osuđuju baskijski nacionalisti. Ipak obje zone imaju visok stupanj autonomije – svoje zdravstvo, školstvo, jezik i svoj parlament, a sami ubiru i poreze te imaju vlastitu policiju. S druge strane, Francuzi uporno odbijaju dati njihovom dijelu Baskije posebnu upravnu cjelinu.

Eta je trebala u Španjolskoj izboriti potpunu samostalnost Baskije, a ta je borba ostavila neizbrisiv krvavi trag u više od pola stoljeća njihovog djelovanja. Epilog je više od 850 mrtvih. Evo i kratkog pregleda njihovih krvavih pohoda:

- 1958: ETA je osnovana tijekom diktature fašističkog generala Francesca Franca kao raspršena organizacija mladih Baska povezanih s nacionalističkom strankom PNV. Njezin je cilj u ranim dokumentima boriti se za baskijsko samoodređenje.

- 1968.: U svom prvom smrtonosnom napadu, ETA je ubila policijskog časnika Josea Pardina. Njegov ubojica poginuo je u sukobu s policijom.

- 1970.: Smrtne kazne za šest militanata ETA-e, kasnije su izmijenjene u doživotni zatvor, pa potiču ulične prosvjede protiv Francoovog režima.

- 1973. godine: Snažan eksploziv koji je postavila ETA u Madridu ubio je Francovu desnu ruku, premijera Luis Carrera Blanca dok se vraćao s mise. Carrero umire na licu mjesta. .

UDOVICA POLICAJCA "Zvonku Bušiću nikad nisam oprostila ubojstvo supruga"

- 1974: Dvanaest ljudi poginulo je u bombaškom napadu na madridski kafić.

- 1975: Franco umire 20. studenoga.

- 1980: Kako se Španjolska vraća u demokraciju, ETA je te godine ubila 100 ljudi, pa je 1980. godina najsmrtonosnija u više od četiri desetljeća nasilne kampanje.

- 1983 .: Članovi španjolskih snaga sigurnosti uspostavljaju borbene skupine za borbu protiv terorizma ili GAL, u pokušaju da se bore protiv ETA i potkopavaju njihove pristaše. Tijekom sljedeće četiri godine, GAL je ubio oko 30 ljudi.

-1986: Dvanaest časnika Civilne garde poginula su u Madridu, a još 50 ljudi je ranjeno u automobilskom bombaškom napadu u Madridu. Kasnije te godine, ETA također ubija jednu od svojih bivših vođa Dolores Gonzalez Katarain, također poznatu kao Yoyes, jer je napustila militantnu skupinu kako bi započela novi život.

- 1987: U najkrvavijem napadu ETA-e, bombe na parkiralištu trgovačkog centra u Barceloni ubili su 21 osobu i ozlijedili još 45.

- 1989: ETA najavljuje prvi puta prekid vatre i sudjeluje u mirovnim pregovorima u Alžiru sa španjolskom socijalističkom vladom. No, militantna skupina razbija pregovore ubivši časnika Civilne garde. Središnja vlast započinje takozvanu disperzivnu politiku koja šalje zarobljene militante u zatvore raspoređene širom Španjolske s ciljem slabljenja podrške ETI.

NASTAVAK NA IDUĆOJ STRANICI...

- 1992: Militantna skupina je prvi put ozbiljno uzdrmana zbog uhićenja većine vođa u Južnoj Francuskoj.

- 1996.: Francisco Tomas y Valiente, bivši predsjednik Ustavnog suda Španjolske, ubijen je u Madridu.

- 1997: Jose Ortega Lara, španjolski zatvorski radnik, pušten je na slobodu nakon što je proveo 532 dana kao ETA-in talac. Ubrzo nakon toga, organizacija je otela Miguela Angela Blancoa, mladog konzervativnog vijećnika u gradu Ermua i ubila ga nakon što vlada nije ispunila u roku 48 sati njihov zahtjev da puste na slobodu sve militante koji su po zatvorima u Baskiji. Masovni prosvjedi zbog ovog ubojstva bili su prekretnica u široj društvenoj osudi ETE u i izvan baskijske regije.

- 1998: Nova sporazuma prije regionalnih izbora završava 1999. nakon neuspjelog dijaloga s konzervativnom vlašću Jose Maria Aznara.

- 2000: ETA-in terorist ubio je bivšeg ministra socijale Ernesta Lluchu u Barceloni.

- 2002: Novi zakon o političkim strankama dovodi do zabrane Batasune, baskijske separatističke stranke, zbog njene podrške ETA-inom nasilju.

- 2004: Bombe postavljene u Madridu – akcija inspirirana Al-Qaedom – ubile su 11. ožujka, tri dana prije općih izbora 191 osobu. Vlada, koja u početku okrivljuje ETA-u za napade gubi izbore od socijalista predvođenih Joseom Luisom Rodriguez Zapaterom.

- 2006: proglašen je treći prekid vatre dok baskijski političari održavaju tajne mirovne pregovore na kojima raspravljaju o budućnosti zarobljenih baskijskih militanata. ETA je prekinula sporazum terorističkim napadom automobilom punim eksploziva u zračnoj luci u Madridu, u kojem je ubijeno dvoje ekvadorskih državljana

- 2008: Policija u Južnoj Francuskoj uhitila je ETA-inog čelnika Garikoitz Aspiazu, također poznatog kao "Txeroki".

- 2010: Francuski policajac, Jean-Serge Nerin, ubijen je u blizini Pariza od militanata koji bježe nakon krađe automobila, i on je ujedno posljednja žrtva ETA-e. U jesen, politička reinkarnacija Batasune – baskijske nacionalističke stranke, prvi put javno odbacuje nasilje.

Mitovi i činjenice Zašto je ne daju: Evo što Katalonija znači Španjolskoj

- 2011: Međunarodna mirovna konferencija na čelu s civilnim društvom u San Sebastianu poziva ETA-u da proglasi "konačni prestanak svoje oružane aktivnosti", pa 20. listopada proglašavaju "konačni kraj" terorizma. Španjolski dužnosnici kažu kako se smatra da ETA ima manje od 50 članova.

-2017: ETA se službeno razoružala nakon što je francuskim vlastima predala desetke oružja, streljiva i eksploziva. Španjolske vlasti traže da se ETA raspusti.

-2018: U pismu španjolskim novinama objavljenima 2. svibnja, ETA kaže da je "raspustila sve svoje strukture".

NASTAVAK NA IDUĆOJ STRANICI...

No, umjesto da smiri strasti, Etina objava samo je razbjesnila Španjolce, a naročito obitelji svih žrtava Etinih terorističkih napada u posljednjih 60-ak godina otkako je organizacija formirana. Još sredinom travnja, kad su uputili pismo isprike u kojem kažu da 'žale zbog patnje uzrokovane njihovom borbom' , reakcija španjolske javnosti je bila furiozna.

Iako su Etini dani odbrojani, još uvijek polovica ubojstava koja im se pripisuju, nije riješena i ne znaju se počinitelji. Eta, koju je Europska unija smatrala terorističkom organizacijom, ubila je više od 800 ljudi .

Ukupno je 443-oje policajaca poginulo, a među žrtvama je i 58 poslovnih ljudi i 39 političara.

U svom pismu Eta kaže da su "godine sukoba ostavile duboke rane i moramo im dati priliku da zarastu. Neke još uvijek krvare, jer patnja nije stvar prošlosti".

No, grupa koju su oformile obitelji žrtava terorizma – Udruga Dignidad y Justicia (Dostojanstvo i pravda), kaže:

Napeto u Španjolskoj Madrid diže optužnice protiv katalonskih vlasti

"Za nas ovo nije kraj dokle god ne postoji pravda za sve“, kazao je predsjednik Dignidad y Justicia, Daniel Portero, prošle godine u Europskom parlamentu.

Nekoliko desetaka španjolskih intelektualaca i rodbine žrtava Ete objavilo je peticiju na Change.org, pozivajući grupu da ponudi informacije o neriješenim zločinima i kritizirajući ono što su potpisnici nazvali svojim pokušajima da "ublaže" svoje zločine.

S druge strane pristaše Etine ambicije za osnivanjem nezavisne baskijske države, također kažu da pravda nije zadovoljena. Baskijska nacionalistička stranka PNV dokumentirala je 4.000 slučajeva mučenja njihovih simpatizera i članova od strane snaga sigurnosti između 1960. i 2014. Samo 20 slučajeva mučenja je kažnjeno.

U međuvremenu, španjolska vlada namjerno i dalje drži većinu od 243 Etina člana u nacionalnim zatvorima širom zemlje, daleko od njihovih obitelji, kao dio takozvane "disperzijske politike".

"Najveća kazna za sve zatočenike je da trpe i njihove obitelji“, izjavio je Olatz Iglesias, čiji je otac Juan Carlos Iglesias osuđen na 29 godina zatvora zbog ubojstva u Alicanteu, a kaznu služi u zatvoru 700 kilometara udaljenom od kuće.

Procjenjuje se da samo manji broj pripadnika Ete živi u Španjolskoj, a da je najveći dio njih pobjegao u Venezuelu Kubu i druge Latinske zemlje koje su njihovo najpopularnije odredište.

Prošli mjesec tisuće prosvjednika krenulo je na ulice Bilbaa pozivajući da se zatvorenici premjeste u zatvore bliže baskijskoj regiji.

To što se Eta u posljednje vrijeme ograđuje od nasilja nije impresioniralo španjolsku vladu koja je objavila prekid borbe, raspuštanje skupine, priznavši poraz. Španjolska vlada teško da će promijeniti svoj odnos prema terorističkoj skupini zbog pritiska udruga Etinih žrtava, ali i konzervativnih medija koji lobiraju za kruti stav prema Eti.

U nedavnoj javnoj isprici koju je objavila organizacija, tvrde da su njihovi legitimni ciljevi bili pripadnici snaga sigurnosti, no na popisu žrtava bilo je i mnogo nedužnih, pa i žena i djece.

"Nije važna njihova isprika jer im nikad nećemo oprostiti", rekao je Alfonso Alonso, priv čovjek vladajuće španjolske konzervativne kršćanske stranke Partido Popular za baskijsku regiju.

Baskijska regija ima više autonomije nego bilo koja od ostalih 16 regija Španjolske, s vlastitom policijom, obrazovnim sustavom, jezikom i posebnim financijskim odnosom s Madridom.

Tko je on zapravo? Katalonski vođa uhićen je kao zadnji naivac

Međutim, te su ovlasti dodijeljene regiji ustavom iz 1978. godine, a ne kao rezultat Etina djelovanja.

Za razliku od Katalonije, gdje je podrška za odcjepljenje blizu 50%, a nacionalističke stranke održale su zabranjeni referendum u listopadu prošle godine, podrška za neovisnost Baskije trenutno je, prema anketama, samo oko 15%.

U svom pismu Eta tvrdi da baskijski sukob sa Španjolskom i Francuskom nije završen, ali dodaje da nije s Etom ni počeo. Nažalost, nestankom ETA-e, budućnost mira u Baskiji ali i cijeloj Španjolskoj je i dalje neizvjesna.