Anne Ndarua suzdržava suze dok govori o svom jedinom sinu. Prije šest mjeseci, Francis Ndung’u Ndarua otišao je u Rusiju s obećanjem da će raditi kao inženjer elektrotehnike. Od listopada mu se izgubio svaki trag, a ona više nije sigurna je li uopće živ. U prosincu je dobila snimku na kojoj njezin sin upozorava druge Afrikance da ne prihvaćaju poslove u Rusiji.

​- Završit ćete u vojsci, čak i ako nikad niste služili, i odvest će vas na prvu crtu bojišnice. Tamo se događaju stvarna ubojstva. Mnogi moji prijatelji su poginuli - govori on na snimci.

Tjedan dana kasnije, internetom se proširio još jedan, zastrašujući video. U uniformi, s protutenkovskom minom privezanom za prsa, Francis izgleda prestravljeno dok govornik na ruskom, koristeći rasističke uvrede, objašnjava da će ga iskoristiti kao "otvarač konzervi" za probijanje ukrajinskih položaja.

@cnn Hundreds of African men have been enticed to fight for Russia in Ukraine with the promise of civilian jobs and high salaries but they tell CNN they are being deceived or sent to frontlines with little combat training. CNN's Larry Madowo reports. #CNN #news @Larry Madowo News ♬ original sound - CNN

Njegova priča, koju je detaljno istražio CNN, samo je jedna u nizu tragičnih sudbina koje otkrivaju sustavnu kampanju obmane kojom Kremlj vabi muškarce iz siromašnih zemalja u svoj ratni stroj.

Metoda vrbovanja gotovo je uvijek ista. Mladićima iz Kenije, Ugande, Sijera Leonea i drugih afričkih država, gdje je nezaposlenost visoka, nude se unosni poslovi u Rusiji. Na Telegramu, Facebooku i drugim mrežama pojavljuju se oglasi za vozače, zaštitare, vodoinstalatere i građevinske radnike. Obećavaju im se mjesečne plaće do 3.500 dolara i bonusi pri potpisivanju ugovora od čak 13.000 dolara, svote o kojima u svojim domovinama mogu samo sanjati.

Međutim, po dolasku u Rusiju, san se pretvara u noćnu moru. Umjesto na gradilišta, odvode ih u centre za novačenje. Tamo su, zbog jezične barijere, prisiljeni potpisati ugovore na ruskom jeziku za koje im tvrde da su radni, a zapravo su vojni. Putovnice im se često oduzimaju, čime im se onemogućuje bijeg. Nakon samo dva do tri tjedna osnovne obuke, bez ikakvog vojnog iskustva, šalju ih izravno na prvu crtu bojišnice u Ukrajini.

Stephen Oduor, 24-godišnji Kenijac, trebao je raditi kao vodoinstalater. Umjesto toga, završio je u rovu, gdje mu je tri mjeseca jedini zadatak bio obaranje ukrajinskih dronova.

​- Nisam znao ni pucati. Svaki dan koji sam preživio činio se kao čudo - ispričao je za The Guardian.

Iskustva preživjelih su stravična. Opisuju kako ih ruski zapovjednici koriste kao mamce ili ih šalju u samoubilačke juriše, taktiku poznatu kao "mljevenje mesa". Kenijac Patrick Kwoba, koji je uspio pobjeći, za CNN je ispričao kako ga je ruski suborac počeo gađati kada je nakon ranjavanja u napadu dronom zatražio prvu pomoć.

​- Jednom kad zakoračiš u rusku vojsku, ili pobjegneš ili umreš. Nema povratka jer te prisiljavaju da ostaneš - rekao je Kwoba, koji se uspio dokopati kenijskog veleposlanstva u Moskvi dok je bio na oporavku u Sankt Peterburgu.

Osim što ih se tretira kao potrošnu robu, afrički borci izloženi su i rasizmu te psihološkom zlostavljanju. Na društvenim mrežama pojavile su se snimke na kojima ih ruski vojnici nazivaju "ugljenom" i "potrošnom robom". Svjedoče kako tijela njihovih poginulih suboraca mjesecima ostaju trunuti na bojištu i kako za izgubljene udove ne dobivaju nikakvu odštetu. Unatoč obećanim visokim plaćama, mnogi nisu vidjeli ni centa jer su im beskrupulozni agenti ili ruski vojnici ispraznili bankovne račune.

LAŽNA OBEĆANJA Tko je misteriozna žena koja vrbuje strance da se bore za Rusiju?

Iza ovih operacija stoji široka mreža neformalnih regrutera. Istraga BBC-ja razotkrila je Polinu Azarnik, bivšu učiteljicu, koja je putem Telegram kanala namamila stotine muškaraca s Bliskog istoka i iz Afrike. Obećavala im je neborbene uloge i rusko državljanstvo, no umjesto toga slala ih je u smrt. Prema svjedočenjima, od vojske je dobivala 300 dolara za svaku osobu koju bi unovačila.

Službeni Kijev procjenjuje da se u ruskim redovima bori više od 1.400 Afrikanaca iz 36 zemalja, iako su stvarne brojke vjerojatno veće. Problem je dosegao tolike razmjere da su vlade Kenije i Južne Afrike izdale javna upozorenja svojim građanima, pozivajući ih da ne nasjedaju na lažne oglase za posao.

Sudbina ovih ljudi ostaje neizvjesna. Vojni ugovori koje su potpisali automatski se produžuju do kraja rata, što ih čini zarobljenicima sustava. Ako ih Ukrijnci zarobe Rusija rijetko traži njihovu razmjenu, a u domovini im prijete optužbe za plaćeništvo. Za mnoge od njih, potraga za boljim životom pretvorila se u jednosmjernu kartu za pakao.