Možemo pregovarati s tim profesorima da se prekvalificiraju. Oni imaju pedagoške, sociološke predmete koje su završili i mogu se prebaciti, kroz neki period života, u neke predmete koji su možda deficitarni. Gdje ćete danas naći dovoljno profesora informatike. Pedagoške predmete svi znaju, to su svi završili. Ja ne mogu predavati jer na elektrotehnici nisam imao sve te pedagoške i filozofske predmete. Oni svi imaju manje, više iste predmete. Profesor povijesti, ako ima manje djece, u nekim školama gdje ne treba povijest - treba li on imati posao, i vi i ja trebamo to plaćati? Trebamo li robovati uzancama zadnjih 20 godina, ili se svi trebamo mijenjati sukladno s vremenima. Fokusirajmo se na djecu, a ne na sebe, rekao je HNS-ovac Ivan Vrdoljak u intervjuu za N1 televiziju.

Nastavak je to epopeje imena reforma obrazovanja koja je započela time da su profesori povijesti, zemljopisa i biologije u strukovnim školama nedavno došli na radno mjesto gdje su shvatili (a to im, kažu, nije javljeno) da su njihove satnice ukinute.

Nazad u 19. stoljeće Tužba obiteljaša Ustavnom sudu: Informatiku van iz škola!

Vrdoljak i ministrica obrazovanja Blaženka Divjak to opravdavaju time da je cilj eksperimentalnog programa "dualno obrazovanje" osloboditi satnicu za struku, a ne biti opterećen predmetima koji nisu potrebni. 

Ulaziti u dubinu toga je li određena satnica povijesti, zemljopisa i biologije potrebna da se sagradi minimalno obrazovanog i zaokruženog građanina i glasača je suvišno. učenike strukovnih škola odmah treba u startu onemogućiti da se kasnije dodatno razvijaju (i možda predomisle), ali ono što je svakako sigurno jest da ovo nije prvi put da se predmeti koji su "manje važni" smanjuju. Jedino je jasno kako je svim "reformatorima" teško složiti se oko toga koji su to predmeti - manje važni.

"Smatram da treba ostaviti više prostora za struku, hrvatski, strane jezike i matematiku", rekao je u intervjuu Vrdoljak. 

Pokušali smo razgovarati i s profesorima iz srednjih škola, ali redovito smo nailazili na zatvorena vrata. Čini se da gotovo nitko ne želi izravno kritizirati sustav u kojem se nalazi. Tek jedna profesorica, a i ona je htjela ostati anonimna, napomenula je da se dualnim obrazovanjem već pokušalo: "U doba ministra Hrvoja Kraljevića, tamo u Račanovoj vladi, je izbačena matematika kao predmet viška, a sada je na tapeti povijest."

Što misli o planu i njegovoj provedbi dovoljno govori izjava: "Ma to je okupacija pokvarenjaka i amatera".

Na tu temu smo razgovarali i s Damirom Bakićem, redovitim profesorom na PMF-u koji je svojedobno bio kandidat za rektora Zagrebačkog sveučilišta.

"Sve je to jako ispolitizirano od samog početka, i mislim da ovaj komentar o prekvalifikaciji ne zaslužuje da se na njega osvrće. Opasniji je komentar ministrice da se "sveučilišta moraju prilagoditi". To je strašno kompleksno pitanje koje obuhvaća sve od toga na koji način privlačimo ljude u struku edukatora i profesora, kakvo im se obrazovanje nudi, koje je kvalitete studij i koliko je fleksibilan program", rekao nam je Bakić na tu temu.

Kako su ministri "fleksibilni" s profesorima i tim zanimanjem pokazuje i ideja iz 2014. kada je ministar bio Vedran Mornar, inače nestranački čovjek koji je deficit profesora iz matematike htio riješiti tako da je predložio da predavati mogu i  nastavnici koji su završili 'tek' trogodišnji dodiplomski studij.

Damir Boras Sve afere čovjeka koji je srušio ZG sveučilište na koljena

Predsjednik udruge Nastavnici organizirano Dalibor Perković, srednjoškolski profesor fizike iz Zagreba, tada je za Tportal rekao "da ga ministrovo smanjivanje kriterija za nastavnike podsjeća na satirični skeč u kojem je američka vlada riješila problem pretjerane debljine tako što je povećala granicu tjelesne mase koja definira kada počinje pretilost".

Drugi profesor matematike s kojim smo razgovarali kaže da se slaže da su kurikulumi neprilagođeni, ali ovo nije prava reforma, nego besprizorna glupost.

"Ovo je neka politička trgovina, a samo je Vrdoljak dovoljno glup da nešto ovako otvoreno kaže. Posebno je cinična njegova izjava da se trebamo prilagoditi djeci, a ne sebi. Naravno, ali uvijek smo se do sada trudili što boljeg i kvalificiranijeg profesora ponuditi u što nižem razredu, a sada ćemo odjedanput ići u posve drugom smjeru. Pa ako je tako lako postati profesor informatike i dovoljno je "prekvalificirati" se, onda ja kao prof. matematike mogu sigurno lako prijeći u liječnike. Imam neke temelje temelja, imam dosta godina i znam puno ljudi, pa ću si uzeti malo vremena za prekvalifikaciju i liječiti po kućama", rekao nam je izvor koji je, za sada, htio ostati anoniman.

Tijekom ponedjeljak se Vrdoljak malo predomislio pa se ispričao "svima koje je moja nedavna izjava o mogućnosti prekvalifikacije profesora u projektu dualnog obrazovanja povrijedila i razljutila"

"Svi moji stavovi o obrazovanju uvijek su isticali profesore kao stup obrazovanja i zato je HNS upravo profesorima i znanstvenicima prepustio vođenje Ministarstva znanosti i obrazovanja i pratećih reformskih procesa", kazao je Vrdoljak.