Konačan broj Kosovara koji su se iz Sirije vratili u domovinu kao državljani Republike Kosovo, potvrđeno je da je 110, navodi prištinski Gazeta Express. Riječ je o 106 žena i djece, te četiri militanta za koje se sumnja da su bili u redovima "terorističkih skupina" u tamošnjem ratu. To što list navodi "terorističke skupine", citirajući službene izvore, znači da je najvjerojatnije riječ o ISIL-u, eventualno o nekoj od brojnih tamošnjih islamističkih paramilitarnih skupina povezanih s al Kaidom.

Prve informacije navodile su 108 civila.

Četvorica muškaraca završila su u pritvoru, a djecu i žene vlasti su otpremile u bivšu vojnu bazu u selu Vranidol. Gazeta Express navodi da su Kosovari povratnici iz Sirije u ozbiljnom psihološkom stanju i da im je stoga potrebna institucionalna podrška. To je, inače, odranije posebno poznato na primjeru djece traumatizirane ratom i užasnim iskustvima života na teritoriju po Siriji i Iraku nekoć pod ISIL-om ili salafističkim terorističkim skupinama.

Tempirana bomba Nova izbjeglička kriza: 73.000 ljudi potrpali u jedan kamp

"Ovi ljudi dolaze s iznimno teškim fizičko-emocionalnim, društveno-psihološkim bremenom. Potrebna im je psihološka podrška jer su potencijalno mogli svjedočiti strašnim stvarima iz rata", kazao je psiholog Besnik Peci.

On smatra da društvo na Kosovu ne bi trebalo zazirati od tih ljudi, odnosno stigmatizirati ih. Iako, objasnio je, činjenica je da stanovnici Kosova ipak od zaziru od povratnika iz Sirije nakon sloma ISIL-a, dijelom i al Kaidinih frakcija, zato što ih smatraju psihički nestabilnima i ispranih umova, odnosno da tih nekoliko stotina sugrađana uopće ne bi niti otišlo u taj rat da im prethodno nisu isprani umovi. 

"Sada ih treba promatrati kao žrtve sustava i ideologije koje su im nametnuti, treba ih promatrati kao osobe kojima je potrebna stalna podrška pri reintegraciji u kosovsko društvo. Podrška ne bi trebala doći samo u materijalnom smislu, već bi se trebala provoditi i socijalna podrška tim obiteljima u radu s zajednicom u tim obiteljima", kazao je.

Srpski mediji, naravno, ne slažu se s takvim tvrdnjama. "Kosovo je poligon islamskog radikalizma još od 1995. godine, a nekoliko stotina boraca otišlo je u jedinice Islamske države, i to na istaknute pozicije pa su poveli žene i djecu. Recimo, Peć i Južna Mitrovica postali su legalni centri za regrutaciju džihadista koji su preko Saudijska Arabije i Irana otišli na ratište Sirije. Kosovo ima zakon prema kojem kažnjavaju svoje državljane za ratovanje na tuđoj teritoriji i dosad su procesuirali oko 180 boraca. Međutim, pitanje je koliko će njihova resocijalizacija biti uspješna ako se drži u vidu da je ISIL prebacio bojište u Europu. Zbog toga ostaje sigurnosni rizik za Balkan", tvrdi za Blic sprski analitičar Dušan Janjić.

U istom tekstu navode se izjave kosovskih političara gdje su zahvalni američkim obavještajnim agencijama koje su im pomogle u pronalaženju i povratku žena i djece. 

Njihov povratak Express je najavio samo koji dan ranije, navevši da se grupa od 108 majki i djece iz Albanije, Kosova i Sjeverne Makedonije želi vratiti u svoje domovine iz izbjegličkog logora Al Hol. U još dva sirijska kampa smještene su manje grupe albanskih obitelji. Prema studiji Soufan Centera iz 2017. godine, 90 osoba iz Albanije bilo je u redovima Islamske države, 138 s Kosova i nekih 140 iz Sjeverne Makedonije.

Al Hol čine tisuće šatora iza žičane ograde u sirijskoj provinciji Al Hasakah. Prema podacima Ujedinjenih naroda, trenutačno je tamo smješteno oko 73.000 ljudi. UN-ov ured za koordinaciju humanitarnih napora kaže da gotovo dvije trećine izbjeglica u kampu čine osobe mlađe od 18 godina. Otprilike 27% stanovnika kampa su žene. Prema nekim drugim podacima, s Kosova je u ekstremističke milicije u rat u Siriji otišlo više od 300 građana Kosova, muškaraca, žena i djece.

Oko 70 muškaraca koji su ratovali na strani islamističkih ekstremista ubijeno je u sukobima. Otkako je ISIL pretrpio potpuni slom prvo u Iraku od sveiračke koalicije vladinih snaga, kurdskih trupa i lokalnih plemenskih organizacija, a potom i u Siriji prvo pod udarima Sirijske vojske uz pomoć Hezbolaha, Rusije i iranskih postrojbi, a zatim i s druge strane pod udarima pretežno kurdskog SDF-a uz pomoć SAD-a, otvorilo se pitanje što s tolikim civilima, točnije ženama i posebno djecom, članovima obitelji ISIL-ovaca.

Članovi obitelji ISIL-ovaca u toj priči nisu i jedini problem, ali su apsolutno najveći i sigurnosno najozbiljniji. Prije nekoliko mjeseci britanski Times objavio je izvještaj o 348 ljudi koji su s Kosova otišli u Siriju od 2012. Times je ustvrdio da su ti ljudi, iako su otišli iz po slovu svog ustava sekularne parlamentarne demokracije, sada spremni vratiti se na Kosovo, navodno još uvijek odani ISIL-u, a neki od njih i s namjerama da tamo obnove ideju o kalifatu, izvorno ISIL-ovog vođe Abu Bakra al Bagdadija.

Zločinac ISIL-a Otkrili zašto se al Bagdadija nikako ne može uhvatiti

Kao glavni organizator kalifata na Kosovu, tvrdi Times, navodno je izvjesni Fitim Ljadrovci, koji je ratovao u jedinici najpoznatijeg kosovskog džihadista Lavdrima Muhadžerija. Još u prosincu 2016. Express je pisao o navodnom povratku Muhaxherija u domovinu, na Kosovo. Talijanski mediji su pisali da mu je ratni nadimak Abu Abdullah al-Kosovi, da se vratio sredinom studenog 2016. i, dok je bio u Siriji, da je predvodio Balkansku brigadu unutar Islamske države.

Snimljen je kako ubija zarobljenika RPG-om. Krajem 2014. godine ga je američki State Department proglasio svjetskim teroristom i raspisali su tjeralicu za njim. Interpol tvrdi da je rođen u ožujku 1989. u Kačaniku, te da je godinama radio u KFOR-ovu kampu u Ferizaju. Odatle je 2010. poslan u NATO-ov kamp u Afganistanu, odakle se vratio 2012., očito radikaliziran, i krajem 2012. otišao je u Siriju gdje se pridružio Frontu pobjede, lokalnom ogranku al Kaide.

S nastankom ISIL-a u Siriji, on se skupa s dijelom al Kaide pridružio al Bagdadijevom terorističkom pokretu i vjerskom kultu smrti. Zbog iznimno brutalnog postupanja sa zarobljenicima dobio je nadimak Koljač iz Kačanika, snimljen je i kako zarobljenicima reže glavu i tome slično.

Nasuprot terorističkih vođa poput njega, mnogi koji su otišli u ISIL, posebno žene, vrlo brzo su shvatili da su izmanipulirani ISIL-ovom propagandom. Republika Kosovo je tek jedna od mnogih zemalja koje sada imaju sigurnosni problem s povratkom svojih državljana iz redova ISIL-a. Policija Kosova sada je priopćila da je oko 150 žena i djece, uključujući 60 djece koja su rođena na bojištu, zarobljeno otkako je džihadistička skupina, tzv. Islamska država gubila svoja područja.