Amerikanci ne znaju gdje su pogubili više od 1000 atomskih bombi. Jedna od njih nestala je 5. veljače 1958. 

Kakav cirkus Ameri ne znaju gdje su pogubili više od 1000 atomskih bombi

Howard Richardson, Bob Lagerstrom i Leland Woolard te su noći u bombarderu Boeing B-47 Stratojetu imali tajnu vježbu simuliranja nuklearnog udara na sovjetski grad. Malo prije ponoći njihov B-47 na visini od 11.000 metara zakačio je lovački avion F-86 koji je također sudjelovao u vježbi. I dok se lovac izvukao, njihov je bombarder s teško oštećenim krilom počeo padati. Nekako su uspjeli doletjeti do lokalne vojne baze, triput su pokušali sletjeti, ali s hidrogenskom bombom 100 puta snažnijom od “Little boya” koji je poharao Hiroshimu, to nije bilo izvedivo.

Spasonosna odluka Upoznajte Stanislava - Rusa koji je, doslovno, spasio svijet

Stoga je bojnik Richardson oko ponoći izbacio bombu u ušće rijeke Savannah i to samo 20-ak kilometara od istoimenog grada čijih 100.000 stanovnika nije imalo pojma što im prelijeće iznad glave. Bombarder je sigurno sletio, a vojska je istog trenutka osigurala cijelo područje. Poslala je ronioce, stručne timove...Dva su mjeseca tragali za bombom, da bi nakon mrcvarenja po hladnom i tmurnom vremenu 16. travnja 1958. zaključili da je “bomba nepovratno izgubljena”, ali da je vjerojatno ukopana oko 15 metara duboko u tlo i ne predstavlja nikakvu opasnost jer ionako nije na sebi imala montirani detonator.

Čuvari formule Najčuvanija tajna Juge: Tito je htio atomsku bombu!

Povjesničar Douglas Keeney  ismijao je takve tvrdnje pozivajući se prvenstveno na svjedočenje odgovornih za umalo katastrofalan događaj pred američkim Kongresom iz 1966. godine. Prema dokumentu s kojega je bila skinuta oznaka tajnosti, oni su pod strogom zakonskom odgovornošću izjavili da je bomba imala i uranski i plutonijski dio, a to znači da je bila sprema za detonaciju.

Vojni misterij Top Secret: Ovi gradovi nisu bili ni ucrtani na karti. Tu je nastala prva atomska bomba

Da je takva jedna bomba eksplodirala, opisivao je Keeney, vatrena kugla tijekom eksplozije imala bi čak dva kilometra u promjeru. Takva bomba predstavlja strašnu opasnost i za ljude i za prirodu, sve da i nikada ne dođe do termonuklearne eksplozije.

Bomba u sebi sadrži i 200 kilograma TNT-a kao okidač za plutonijski upaljač, da se ne spominju litij, berilij i obogaćeni uran, koji su sposobni nemjerljivo zatrovati okolni kraj ako se bomba ikad raspadne uslijed korozije ili na neki drugi način.