Glavna vijest u Sjedinjenim Američkim Državama nedavno je bila suđenje bivšem policajcu iz Minneapolisa, Dereku Chauvinu, koji je optužen za nezakonito ubojstvo Georgea Floyda u svibnju 2020. Floydova šokantna smrt pokrenula je lavinu prosvjeda zbog rasne pravde u cijeloj zemlji, uslijed čega je presuda na suđenju bila vrlo očekivana diljem zemlje. Iako su se dokazi iz videokaseta činili posve presudnima za Chauvina, policajce u SAD-u rijetko se osuđuju za smrt civila. Žrtve su u većini takvih slučajeva naoružane, a porote imaju tendenciju pokazati suosjećanje s policijom, za koju se smatra da radi u opasnim okolnostima. Chauvinova presuda kojom je proglašen krivim po svim točkama, ako i nije bila posve iznenađujuća, dočekana je s opipljivim osjećajem olakšanja.

Pozdravljajući presudu, zagovornici rasne pravde istaknuli su stalnu potrebu za reformom policijske taktike na nacionalnoj razini i za rješavanjem pitanja rasprostranjene percepcije među Afroamerikancima da su oni predmet napada i da ih policija nepravedno tretira. Kao da se želi naglasiti žurnost tog pitanja, iznenada se pojavilo nekoliko novih slučajeva policijskih ubojstava tijekom suđenja Chauvinu - nenaoružanog Dauntea Wrighta, u dobi od 20 godina, ubila je policajka tijekom zaustavljanja prometa u predgrađu Minneapolisa koja je, navodno, zamijenila svoj pištolj za elektrošoker. Još jednu Afroamerikanku, Ma’Khiu Bryant, u dobi od 16 godina, ubio je policajac u Columbusu, u državi Ohio, dok je prijetila ostalim tinejdžericama nožem. Adam Toledo, 13-godišnji Latinoamerikanac, ubijen je u 2.30 ujutro jedne noći u mračnoj ulici Chicaga, očito nakon što je poslušao policijsku zapovijed da baci pištolj. Ti incidenti izazvali su bijes, a žrtve su postale novi mučenici u brojnim četvrtima, naglašavajući kontinuirani potencijal za društvene nemire.  Doista, očekivalo se da bi došlo do velikih nereda u Minneapolisu i drugdje da Derek Chauvin nije bio proglašen krivim.  

Premda tragične, ove vrste incidenata usmjeravaju pozornost na simptome, a ne na glavne uzroke traume u obojenim zajednicama u Sjedinjenim Američkim Državama. Brojne takve zajednice vrve akutnim bezakonjem i više pate zbog neadekvatnog rada policije, nego zbog policijskog zlostavljanja.  Građani u takvim područjima očajnički trebaju zaštitu od širenja bandi, oružja i kriminalnih aktivnosti. Potrebna su im poslovna ulaganja i ekonomske prilike koje će doći samo s uklanjanjem nasilja iz njihovih susjedstva. Ukorijenjeno siromaštvo ima mnogo uzroka i iziskuje brojna rješenja, ali učinkovitiji rad policije očito je neophodan za bilo kakvu nadu u promjene. Nažalost, bremenit odnos između policijskih uprava i obojenih zajednica vjerojatno će ostati golema prepreka potrebnom napretku.

Zapravo, bilježi se porast nasilnih zločina u većim gradovima, a čini se da je jedan od čimbenika fenomen poznat kao “depolicing” - odvajanje policije od aktivnog policijskog rada. Iako su uključeni i drugi čimbenici povezani s pandemijom, stručnjaci vjeruju da je porast broja ubojstava i zločina agresije u gradovima poput Chicaga i New Yorka od 2020. godine dijelom posljedica toga što su policijske uprave postale manje proaktivne uslijed veće kontrole i javnih kritika. Tamo gdje ja živim, u gradskom području Washingtona, DC-ja, sve vrvi vijestima o tinejdžerima, maloj djeci, pa čak i dojenčadi koja su ubijena u unakrsnoj vatri, pretpostavlja se, između članova bandi.  A mladi su i počinitelji i žrtve.  U samo nekoliko posljednjih tjedana, 12-godišnji dječak uhićen je jer je ustrijelio 13-godišnjaka.  Dvije djevojke, u dobi od 13 i 15 godina, optužene su za smrt starijeg pakistanskog vozača Ubera, čiji su automobil pokušale oteti u centru Washingtona. Premda anegdotalni, ti slučajevi upućuju na uznemirujuću razinu socijalnog sloma u područjima gdje uvjeti siromaštva i zločina otežavaju stvaranje stabilnih obitelji, a kamoli njihov procvat. Gotovo 70 posto Afroamerikanaca rođenih u Sjedinjenim Američkim Državama je izvanbračno, a vjeruje se da je njihov broj čak i veći u najproblematičnijim dijelovima grada. U takvim je područjima povećana sigurnost putem prosvijetljene policije apsolutna nužnost, ali ona sama po sebi teško može biti rješenje uslijed sustavnog društvenog raspada.  

MNOGE NEIZVJESTNOSTI Bidenove nade u vraćanje vodstva SAD-a u svijetu vise o niti
Nasuprot tome, obližnja prigradska područja oko Washingtona uživaju u idiličnim sigurnosnim uvjetima. Javne škole su izvrsne i služe kao pouzdani put do sveučilišta. Osobito jedna škola - Srednja škola za znanost i tehnologiju “Thomas Jefferson” u Fairfaxu, u državi Virginiji - slovi kao najbolja u cijeloj zemlji. Do sada se upis u školu temeljio na rigoroznom ispitu kompetencija koji je birao učenike, od kojih je trenutačno 70 posto učenika iz Azije/Južne Azije. Od ostalih, na bijelce otpada oko 20 posto, Latinoamerikance i Afroamerikance 4, odnosno 1 posto. Uslijed tih zapanjujućih statistika, nedavno je usvojena drukčija metoda odabira učenika s ciljem povećanja raznolikosti. Iako hvalevrijedan cilj, njegovo postizanje vjerojatno će biti nauštrb azijskih Amerikanaca s izvrsnim rezultatima, čija se zajednica, ne slučajno, našla na meti vala zločina iz mržnje diljem zemlje.  

Jasno je da se rasna i etnička pitanja sve više kompliciraju u Sjedinjenim Američkim Državama, dok potreba za pravednosti i konkurentnosti stvara sve veću napetost. Najviši kineski diplomat iznio je uznemirujuću opasku u vezi teškog položaja Afroamerikanaca na nedavno održanom sastanku na visokoj razini na Aljasci. Rasa je doista slaba točka Amerike, a tako je već generacijama. Kako bi se suočile s golemim konkurentskim izazovom koji sad predstavlja Kina, Sjedinjene Američke Države ne mogu si priuštiti rasipanje ljudskog potencijala tolikog broja svojih obojenih građana. Ali ne mogu si priuštiti ni zatvaranje vrata velikom ljudskom talentu koji dolazi iz inozemstva, koji je generacijama bio izvor američke snage.