Zgrada Arheološkog muzeja u Zagrebu, smještenog u palači Vranyzcany-Dobrinović na Zrinjevcu 19, znatno je oštećena u potresu 2020. godine, no odmah se prionulo poslu i konstrukcijska obnova Muzeja trenutačno je u završnoj fazi. U tijeku su građevinski, završno-obrtnički i instalaterski radovi, slijedi obnova fasade, na kojoj je potres izazvao brojne pukotine, a završetak kompletne obnove Muzeja očekuje se 2025. godine. Također, restauriraju se i vrijedni predmeti iz stalnog postava, koji su stradali u potresu, kao što su grčke vaze te staroegipatske stele. No dok se ne završi kompletna obnova, Muzej ne miruje, nego postavlja izložbe u svojoj AMZ Galeriji u Hatzovoj ulici i organizira gostujuće projekte.

Od dva milijuna eura predviđenih za cjelovitu obnovu Arheološkog muzeja u Zagrebu, 1,2 milijuna eura pokriveno je iz police osiguranja, iz Fonda solidarnosti povučena je razlika koja je potrebna za konstrukcijsko ojačanje, a Grad Zagreb bi trebao, kako je najavio gradonačelnik Tomislav Tomašević, "sufinancirati obnovu fasade i sve što bude potrebno da muzej ponovno profunkcionira". "Putem osiguravajućeg društva Triglav osiguranje d.d. osigurana su sredstva za određene radove za sanaciju zgrade Muzeja, oštećene u potresu, jer je polica obuhvaćala i potres. Također, bespovratna financijska sredstva iz Fonda solidarnosti utrošena su za izradu projektne dokumentacije i provedbu mjera zaštite zgrade Palače Vranyczany-Dobrinović. Time su izvršene sve ugovorene aktivnosti, od izrade projekta obnove konstrukcije zgrade što podrazumijeva popravak, ojačanje i cjelovitu obnovu konstrukcije, do radova obnove kojima se osigurava zdravlje i život ljudi te dugoročno očuvanje svih vrijednosti kulturnog dobra", rekao je Sanjin Mihelić, ravnatelj Muzeja.

Napomenuo je da se sanacija zgrade Muzeja izvodila u fazama po etažama te su se u skladu s time dijelovi muzeja dovodili u funkciju i otvarali za javnost, što je omogućilo da muzej nastavi s radom i obavlja svoju muzejsku djelatnost i u takvim ograničenim uvjetima. "Glavni projekt obnove, tj. sanacije oštećenja nakon potresa po katovima, napravio je Arhitektonski studio Grgurić d.o.o., dok je projektantica Vlasta Binički izradila i statički proračun koji obuhvaća pojačavanje zgrade muzeja na maksimalnu treću protupotresnu razinu, što je u skladu s odredbama Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba i županija pogođenih potresom. Važno je napomenuti da su svi radovi usklađeni s propisima Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba, koji i nadgleda obnovu", naglasio je Mihelić.

Palača Vranyczany-Dobrinović na Zrinjevcu 19, u kojoj se nalazi Arheološki muzej, sagrađena je za karlovačkog industrijalca baruna Dragutina Vranyczany-Dobrinovića 1878.-1879. godine. Zagrebački graditelj Ferdinand Kondrat, autor projekta, naglasak je stavio je na monumentalno, neorenesansno glavno pročelje koje je ukrasio detaljima inspiriranim talijanskom arhitekturom 16. stoljeća i u bogatoj obradi, tipičnoj za Zagreb druge polovice 19. stoljeća. Svaki novi vlasnik palače ostavio je svoj trag. Primjerice, Radivoj Hafner, bogati liferant konjima i mesom, u vrijeme Prvog svjetskog rata uredio je prizemlje obloženo mramorom i postavio danas već slavni lift. Nakon njegova bankrota u palači su se izmjenjivale razne banke i osiguravajuća društva, a u vrijeme Drugog svjetskog rata palača je postala zapovjedni stožer Wehrmachta. Najpoznatiji stanar palače na Zrinjevcu 19 u tom razdoblju bio je njemački general Edmund Glaise von Horstenau.

Današnji Arheološki muzej u Zagrebu razvio se iz odjela nekadašnjeg Narodnog muzeja, čije je osnivanje i djelovanje bilo usko povezano s ilirskim preporodom te kupnjom Narodnog doma 1846. godine. Od 1880. arheološka zbirka je smještena u prizemlju palače Akademije na Zrinjskom trgu 11, a tek 1945., nakon Drugog svjetskog rata, Muzej se preselio u palaču Vranyczany-Dobrinović na Zrinjevac 19. Nagli razvoj Muzeja uslijedio je tijekom upravljanja prvih educiranih arheologa, najprije Josipa Brunšmida, ujedno i pokretača studija arheologije na zagrebačkom Sveučilištu, a zatim i njegova nasljednika Viktora Hoffillera.

"Trenutačno se izvode završni radovi na obnovi zgrade Arheološkog muzeja u Zagrebu, što podrazumijeva obnovu građevinskih, završno-obrtničkih i instalaterskih radova, odnosno svih radova kojima bi se zgrada dovela do razine potpune građevinske uporabljivosti, koju zahtijevaju važeći propisi, norme, kao i pravila struke", ističe Mihelić.

Pojašnjava da je Muzej odmah nakon potresa pristupio sanaciji zgrade te su tijekom 2020. i 2021. godine sanirani sjeverni i južni zabatni zid, zatim 27 metara visoki vanjski dimnjak, koji je i konstrukcijski ojačan, a popravljene su i oštećene balustrade. Napominje da je tijekom te dvije godine završena cjelokupna konstrukcijska obnova na prvom i trećem katu svih prostorija, čime je podignuta mehanička otpornost i stabilnost zgrade na potresno djelovanje u skladu s Tehničkim propisom. "To konkretno znači da su svi zidovi pojačani čeličnom mrežicom, u veće pukotine u zidovima ubačene su armaturne šipke promjera šest milimetara uz popunjavanje reparaturnim mortom te je sve nanovo požbukano. Također su napravljeni završni obrtnički soboličilački i restauratorski radovi na stropovima, kao što su stropna štukatura i profilacija. Time je izvršena cjelovita obnova tih prostorija", govori Mihelić.

Ravnatelj objašnjava da su potkraj 2022. godine započeti radovi i na sanaciji drugog kata, koji će završiti, kako se predviđa, najkasnije do studenog ove godine. "Radovi u dijelu zgrade gdje su smještene prostorije muzejske biblioteke također su uredno napravljeni tijekom 2022. godine, a završena je i sanacija zidova s restauracijom štukatura stropova te cjelokupne stolarije. Biblioteka je otvorena za potrebe građanstva i studenata. Radovi hitne sigurnosne sanacije dijelova konstrukcija stubišta su također završeni. Arhitektonski studio Grgurić d.o.o. također je napravio poseban projekt konstrukcijske sanacije krovišta s troškovnikom, a dobiveno je i odobrenje Gradskog Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode", ističe ravnatelj te dodaje kako je radove, koji su završeni u lipnju 2023. godine, provela tvrtka Planigrad projekt d.o.o.

Na pitanje kad se očekuje završetak svih radova obnove i otvaranje Muzeja za javnost, Mihelić ističe da je predviđeno da će radovi sanacije završiti do kraja ove godine, no napomenuo je da uvijek postoje određene nepredvidive situacije, koje mogu produljiti određene radove pa se tako i rokovi mogu prolongirati. "Ali u svakom slučaju sanacija Muzeja za sada ide sukladno planu izvođenja radova", napomenuo je Mihelić. Naglasio je da će se Muzej otvarati za javnost u fazama. "Nakon što je krajem 2022. godine otvoren prostor za povremene izložbe na prvom katu, do kraja 2023. godine očekuje se otvorenje drugoga kata: riječ je o dijelu stalnog muzejskog postava Antičkih i Srednjovjekovnih zbirki. U isto vrijeme ili nešto kasnije, otvorit će se za posjetitelje i Egipatska zbirka, dok će stalni postav Pretpovijesnih i Numizmatičkih zbirki pričekati otvorenje u okviru nove muzejske koncepcije stalnog postava", pojasnio je Mihelić.

Naime, stalni postav Arheološkog muzeja bit će u većem dijelu vraćen u funkciju do kraja 2023. godine, osim Pretpovijesnog i Numizmatičkog postava za koji je u tijeku, ističe ravnatelj, izrada novog idejnog projekta izgleda tog dijela postava. "Trenutačno razrađujemo koncept za novi stalni postav Pretpovijesne zbirke sa željom kreiranja cjelovite priče za sve kategorije naših posjetitelja, a prema suvremenim muzejskim standardima", napominje ravnatelj. U kreiranje novog postava Muzej želi uključiti i potencijalne posjetitelje pa je osmislio on-line upitnik s 25 pitanja koji će pomoći u osmišljavanju novog stalnog postava. Među ostalim, u anketi ih zanima misle li posjetitelji da postav treba biti razdijeljen po vremenu ili po temama, za koje teme misle da ih je najvažnije obraditi, žele li saznati više o samome muzeju i njegovoj zgradi, što treba pisati na legendama pored predmeta, je li im važno izlažu li se kopije te koje bi rekonstrukcije htjeli vidjeti.

Također, pri kraju je i restauriranje eksponata, oštećenih u potresu, koji su u većem dijelu obnovljeni u okviru restauratorske radionice Arheološkog muzeja u Zagrebu, a drugim dijelom se nalaze na restauraciji u specijalnim radionicama. "Ovdje posebno vrijedi istaknuti kolegijalnu, stručnu pomoć koju Arheološkome muzeju pruža Nacionalni muzej iz Praga, gdje se na restauraciji trenutačno nalazi 26 teško oštećenih grčkih vaza te tri staroegipatske stele iz našeg stalnog postava", kaže Mihalić.

U njihovim restauratorskim laboratorijima, smještenima u Terezinu, češki stručnjaci rade na zagrebačkim eksponatima, od kojih su vaze dio najveće i najznačajnije "Zbirke grčkih vaza u Hrvatskoj" iz razdoblja od 8. do 3. st. pr. Kr. Njih 27 stradalo je tijekom potresa, razlomljene su u mnogo fragmenata te zahtijevaju vrlo složene konzervatorsko-restauratorske radove. "Osim kolegama iz Praga, veliku zahvalnost za ovaj krasan kolegijalni čin dugujemo i veleposlanstvu Češke u Hrvatskoj na čelu s Njegovom Ekscelencijom Milanom Hovorkom", zaključio je ravnatelj Sanjin Mihelić.