Hrvatska ministarstva, razne državne agencije i zavodi često se nalaze u unajmljenim prostorima koje skupo plaćaju. Opravdanje je uvijek isto: država nema dovoljno veliki prostor prikladan za njihov rad i potrebe. 

A kako se država ipak odnosi prema onim nekretninama koje ima i koje samo treba preurediti kako bi se dobio atraktivni poslovni prostor u središtu Zagreba, ponajbolje svjedoči nekretnina koja se nalazi u susjedstvu novoizabranog predsjednika Zorana Milanovića.

Opet Kuščević Tajni vlasnici s Malte kupili milijune kvadrata u Dalmaciji

Radi se o nekadašnjoj proizvodnoj hali propale tekstilne industrije - Domaće tvornice rublja (DTR) u zagrebačkoj Krajiškoj ulici 20. No ta nekretnina pokazuje i kako državna agencija koja ubire dio novca od prodanih zrakoplovnih karata i kontrola neracionalno posluje i loše planira. 

Agencija za civilno zrakoplovstvo je prije više od pet godina izdvojila čak 32,4 milijuna kuna kako bi kupila zgradu. Tadašnja vlada im je dala odobrenje, a kao i uobičajeno, opravdanje za takvu potrošnju novca bile su potencijalne uštede na troškovima koje sad imaju državne agencije. 

- Projekt nabave poslovnog prostora je dugoročni projekt kojim bi se na najkvalitetniji i najfunkcionalniji način riješilo pitanje poslovnog prostora za ostvarivanje svih nadležnosti Agencije - stoji u obrazloženju vlade, a odluku o davanju suglasnosti Agenciji je potpisao “susjed” Zoran Milanović. Tad kao premijer. 

Ali on i dalje u svojem susjedstvu gleda oronulu zgradu čiji dijelovi se urušavaju i opasni su za stanovnike. Zgrada je u još gorem stanju nego kad je Milanović potpisao suglasnost za njezinu prodaju državnoj Agenciji. A prema svim planovima i obećanjima, umjesto ruine su trebali biti moderni poslovni prostori na 5500 četvornih metara. Dapače, ne samo da se Agencija nije uselila u zgradu, nego još svaki mjesec izdvaja gotovo 220.000 kuna za najam privatnih poslovnih prostora!

Taj novac umjesto da ostane Agenciji, pa možda to bude okidač i za nižu cijenu usluga i povećanje konkurentnosti hrvatskih zračnih luka zbog manjeg nameta na karte ili manje cijene licenci, ide vlasniku poslovnog prostora Almeira u Vukovarskoj ulici. Ne može se oteti dojmu da je Agencija za civilno zrakoplovstvo jako loše planirala cijelu investiciju i uopće nije znala u što se upušta. 

Kumovi, rođaci... Zašto Ministarstvo taji kome prodaje nekretnine?

Zgrada je dio kulturno-povijesne cjeline i spomenik industrijske arhitekture. Ona se ne smije u potpunosti ukloniti, nego mora zadržati fasadu, ali treba biti obnovljena. Rušenje je dopušteno samo u unutrašnjosti bloka. Kako su nam  odgovorili iz same Agencije, cijela investicija u zgradu u Krajišku prvo se razvukla jer su trebali provesti “niz aktivnosti za ishođenje građevinske dozvole za rekonstrukciju i sanaciju zgrade”. 

Nakon toga su morali raspisati i urbanističko arhitektonski natječaj, što je i napravljeno te je izabrano najbolje rješenje. Još u planovima koje su prezentirali Vladi 2018. godine navedeno je da će cijela zgrada biti obnovljena do sredine 2019. godine. 

A onda bi uz Agenciju za civilno zrakoplovstvo bio osiguran i prostor za Agenciju za sigurnost željezničkog prometa, ali i za Agenciju za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu. Svi oni plaćaju najam privatnicima i čekaju kad će zgrada u Krajiškoj biti obnovljena. 

Ali planovi su spektakularno pali u vodu. Agencija za civilno zrakoplovstvo, koju vodi Marin Puh, raspisala je prošle godine napokon natječaj za rekonstrukciju. Procijenili su da će ih obnova zgrade stajati 45 milijuna kuna bez PDV-a. I gadno pogriješili. 

Dobili su tri ponude. Tvrtka Kamgrad je tražila gotovo 65 milijuna kuna, tvrtka Radnik iz Križevaca je tražila 68,6 milijuna kuna, a Ing-Grad 75 milijuna kuna kako bi se prihvatili posla. Dakle, procjena i najniža ponuda bile su udaljene čak 20 milijuna kuna bez uračunatog PDV-a. Agencija je poništila natječaj. A što će dalje? To nije jasno.

- Daljnje aktivnosti Agencije za realizaciju projekta uslijedit će tijekom 2020. godine, ovisno o stanju na tržištu građevinskih radova, pri čemu će se voditi računa o racionalizaciji troškova, a naročito o cijeni izvođenja građevinskih radova - odgovorili su nam iz Agencije. 

Dakle, potpuno je nepoznato kad bi i hoće li radovi na zgradi plaćenoj gotovo 32,5 milijuna kuna uopće početi. U međuvremenu će Agencija i dalje plaćati skup najam. Ali ni to nije sve. U unutrašnjosti bloka su objekti koji se urušavaju, prije nekoliko godina došlo je i do nesreće, a zgrade prijete urušavanjem. 

U Agenciji su nam još sredinom studenog rekli da će morati raspisati natječaj za tvrtku koja će ukloniti dvorišne zgrade. Ali taj natječaj još nije ni raspisan.

Ako se nastavi ovim tempom, ispast će da je zgrada u Krajiškoj pojela bez ikakvog razloga milijune kuna i da za to nitko nikad neće odgovarati. 

Agencija za civilno zrakoplovstvo je inače došla u fokus javnosti prije sedam godina kad su namjeravali nabaviti specijalni zrakoplov vrijedan 64 milijuna kuna. 

Među ostalim, naveli su da bi on, osim za potrebna mjerenja i ispitivanja, bio korišten i za hitni medicinski prijevoz, ali i za prijevoz visokih državnih dužnosnika. Taj plan je propao nakon što je i druga državna tvrtka, Hrvatska kontrola zračne plovidbe, rekla da bi ta investicija bila nepotrebna i neisplativa. 

Ali su u međuvremenu u Agenciji pronašli drugi način za “spržiti” milijune kroz kupnju nekretnine koja ni nakon pet godina nije stavljena u funkciju. 

Agencija je inače izvan fokusa javnosti, a prema zadnjem izvješću, imali su na kraju 2018. godine čak 30 milijuna kuna viška na svojem računu. 

Te godine su ostvarili prihod od gotovo 98 milijuna kuna. Kad se uzme u obzir da imaju 88 zaposlenih, po troškovima koje su naveli za plaće, ispada da je prosječna bruto plaća u Agenciji oko 27.700 kuna. Novca imaju pa je očito da im jedna promašena investicija ništa ne znači.