Ministri financija zemalja G7 pripremaju se za raspravu o hitnom oslobađanju rezervi nafte nakon što je rat između SAD-a i Izraela s Iranom prvi put od 2022. godine podigao cijenu sirove nafte iznad 100 dolara. Ministri će raspravljati o oslobađanju rezervi na pozivu koji koordinira Međunarodna agencija za energiju (IEA), prema izvješću Financial Timesa.
Tri zemlje G7, uključujući SAD, do sada su navodno izrazile podršku oslobađanju hitnih rezervi, koje drže 32 zemlje članice IEA diljem svijeta. Riječ je o strateškim rezervama nafte kao dio sustava za hitne slučajeve osmišljenog kako bi pomogao zemljama da izdrže krize cijena nafte. Američki dužnosnici vjeruju da bi zajedničko puštanje rezervi u rasponu od 300 do 400 milijuna barela bilo prikladno, što bi navodno predstavljalo 25 do 35 posto od 1,2 milijarde barela u rezervi.
Glasnogovornik je rekao da će se u četvrtak sastati i skupine za koordinaciju opskrbe naftom i plinom EU-a, dok prate utjecaj sukoba na opskrbu naftom u bloku. Zemlje EU-a dužne su držati zalihe nafte koje pokrivaju 90-dnevnu potrošnju.
Što se tiče cijene plina, ona je u Velikoj Britaniji u mjesec dana skočila za 19 posto, dok je europska referentna cijena za mjesec dana porasla je za 16 posto.

Cijene nafte također su porasle, a burze u Aziji, Velikoj Britaniji i kontinentalnoj Europi pale su u ponedjeljak ujutro nakon što je nastavak nasilja na Bliskom istoku potaknuo zabrinutost ulagača oko krize opskrbe, gurnuvši sirovu naftu Brent na najvišu razinu u četiri godine i potaknuvši rasprodaju dionica na burzi. Cijena sirove nafte Brent, međunarodne referentne nafte, u ponedjeljak je naime skočila za čak 29 posto, na 119,50 dolara po barelu u ranom trgovanju. Cijena je neznatno pala nakon vijesti o sastanku G7, trgujući se po cijeni od 106,73 dolara, što je porast od 15 posto.
Najmanje pet energetskih postrojenja u Teheranu i okolici pogođeno je štrajkovima. Kuvajtska nacionalna naftna tvrtka također je najavila preventivno smanjenje proizvodnje usred odmazde Irana. A na cijene nafte najviše je utjecalo zatvaranje Hormuškog tjesnaca, kroz koji obično prolazi oko petina globalnih tankera za naftu i plin.

GEOPOLITIKA Ruski prsti su duboko u iranskoj nafti, kao i u nuklearnom programu

Dok se Donald Trump zavjetovao smanjiti inflaciju i troškove energije, u nedjelju je rekao da je porast cijena nafte "vrlo mala cijena koju treba platiti“ opisujući to kao "kratkoročnu" posljedicu američko-izraelskog rata protiv Irana. Za to vrijeme, iz Irana stižu upozorenja da američko-izraelski napadi riskiraju još veći porast cijena. Glasnogovornik Revolucionarnog gardijskog korpusa zemlje izjavio je nakon napada na energetske objekte: "Ako možete tolerirati naftu po cijeni većoj od 200 dolara po barelu, nastavite ovu igru."
Inače, sustav hitnih rezervi nafte uspostavljen je kao dio stvaranja IEA 1974. godine nakon arapskog naftnog embarga, koji je izazvao skok cijena sirove nafte i krizu goriva na Zapadu. Od svog osnutka, IEA je koordinirala pet kolektivnih ispuštanja iz rezervi, a posljednja dva kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu.
Katarske vlasti vjeruju da će svi proizvođači energije u Perzijskom zaljevu uskoro prestati s izvozom osim ako SAD i Izrael ne prekinu rat protiv Irana. Katarski ministar energetike i izvršni direktor QatarEnergyja, Saad al-Kaabi, izjavio je to u intervjuu za Financial Times.

ZAROBLJENI U ZALJEVU Samo jedan prolaz kroz Hormuški tjesnac koštat će tanker milijun i pol eura

- Očekujemo da će svi koji još nisu proglasili višu silu to učiniti u sljedećih nekoliko dana ako se situacija ne promijeni. Svi izvoznici u regiji Perzijskog zaljeva bit će prisiljeni proglasiti višu silu. Ako se ovaj rat nastavi još nekoliko tjedana, utjecat će na rast BDP-a diljem svijeta - rekao je Kaabi za Financial Times.
Prema ministrovim riječima, globalne cijene nafte mogle bi porasti na 150 dolara po barelu za samo dva do tri tjedna ako tankeri ne budu mogli proći kroz Hormuški tjesnac, ključnu rutu za globalni izvoz nafte.
- Cijene energije će porasti za sve. Pojavit će se nestašica određenih roba, a to će izazvati lančanu reakciju: mnoge rafinerije neće moći opskrbljivati - rekao je Kaabi. Dodao je da bi čak i ako rat završi upravo sada, Kataru trebalo od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci da se vrati normalnom ciklusu opskrbe.