Dok službe sigurnosti pod kontrolom francuskog predsjednika Emmanuela Macrona koriste suzavce, vodene topove i uhićenja kako bi smirili i stavili pod kontrolu ponekada nasilne demonstracije diljem zemlje,"žuti prsluci" na sjeveru imaju malo vjerojatnog saveznika - radikalno desno orijentiranog gradonačelnika koji je karijeru sagradio pozivajući protiv kaosa i nemira.

Gradonačelnik Steeve Briois, piše The New York Times, jedan je od vođa francuske anti-imigrantske Nacionale fronte, dozvolio je demonstratorima da se okupe na municipalnom parkiralištu, a na ulazu u grad postavio je natpis da bude jasno kako on podržava "žute prsluke". Dao im je šator i dozvolu da marširaju niz glavnu cestu - što direktno protiv Macronove zabrane.

Kritičari gradonačelnika kažu da je njegova motivacija jasna kao dan: Stotine tisuća prosvjednika francuska su najnovija politička sila, koja prijeti predsjedništvu Macrona i na vidjelo izvlači muke građanskog sloja i onih koji su zaposleni ali spadaju u kategoriju siromašnih.

Za alt-desničare, oni predstavljaju nevjerojatan potencijal novaka, a lideri su krenuli u akciju kako bi to kapitalizirali.

Među njima je i Marine Le Pen, kandidatkinja Nacionalne fronte koju je prošle godine u predsjedničkim izborima pobijedio Macron. Ona je dala svoju "podršku" prosvjednicima, kao i upute svojim političkim sljedbenicima da sudjeluju u prosvjedima koje je nazvala "revoltom" prema Macronovoj politici koja pomaže samo bogatima.

U petak, Le Pen je posjetila Hénin-Beaumont, gdje je Briois gradonačelnik već četiri godine, kako bi pokazala solidarnost i pridružila mu se pri otvaranju božićnog sajma.

FOTO Pariz u plamenu zbog cijene goriva

U intervjuu prošlog mjeseca za Le Parisien, Le Pen se rugala Macronovoj vladi radi odluke, u međuvremenu povučene, da se povećaju porezi na gorivo kako bi se sakupio novac za ekološke projekte - odluka koja je formalno i mobilizirala "žute prsluke".

Rekla je kako je porast poreza "zaštita okoliša u obliku kazne" koju promovira buržujski i boemski Pariz tj. njegova elita "zatvorena u svoje lijepe urede sa krasnim štukaturama na plafonu i nikakvom vezom sa stvarnim svijetom i time kako živi ostatak države".

No, Nacionalna fronta možda maše dvostrukim mačem. Ako pomognu "žutim prslucima" da se pretvore u pravu političku snagu u Francuskoj, to se pokaže možda više kao kletva negoli blagoslov za radikalnu desnicu. 

Hénin-Beaumont nekada je bio u srcu francuske regije ugljena i ugljenokopa. Sve dok nisu pozatvarani. 

Ankete sugeriraju kako je Nacionalna fronta, ranije ove godine preimenovana u Rassemblement National, može izgubiti popriličan broj glasova na europskim izborima u svibnju ako "žuti prsluci" gurnu vlastite kandidate.

Bijes koji buja na francuskim ulicama, sada ima veze sa mnogo više drugih problema no li cijene vožnje, i stvoreni su uvjeti za vrlo "zapaljiv" pokret koji odudara od svih ostali političkih stranaka, uključujući i onu gđe. Le Pen, i prijeti svima.

"Moramo opet početi od nule", kaže Stephane Bouillez, koji vozi kamione i koji se pridružio prosvjednicima u 
Hénin-Beaumontu u subotu. Kaže da sada jedva preživljava i hrani obitelj zbog ozbiljnog problema s kralješnicom radi kojeg ne može raditi. Da bi zaradio, ima malu kompaniju koja prodaje vojne viškove (odjeću) ali je ubrzo shvatio da mu sve pojedu porezi i da mu ostaje samo dug.

Prošle je godine, kaže Bouillez, glasao za Le Pen, i kaže kako misli da gradonačelnik Briois radi odličan posao otkad je postao gradonačelnik 2014. godine. Nacionalna fronta sada ima 29 od 35 mjesta u gradu kojem su desetljećima vladali socijalisti.

No, nakon što je tjednima sudjelovao u demonstracijama i debatirao na prosvjednim kampovima, Bouillez je shvatio da želi odbaciti sva francuska "politička plemena". To mu i piše na fluorescentno žutom prsluku kojeg smatra simbolom revolta.

"Francuska, probudi se! Prestanite biti ovce!"

POKRET Tko su 'žuti prsluci' koji su okupirali Pariz i ruše Macrona

Pitanje je hoće li "žuti prsluci" zadržati svoj momentum i preoblikovati Francusku.

Molbe da se strasti smire dodatno su potpirili napad u Strasbourgu, hladno vrijeme te nadolazeći blagdani, kao i Macronovo povlačenje. Već je to do neke mjere "satrlo" entuzijazam nekih prosvjednika. Demonstracije u Parizu bile su manje i ne toliko nasilne kao proteklih vikenda.

No bijes na ulicama je otvorio vrata debati o budućnosti države koja se može usporediti sa studentskim prosvjedima iz 1968. godine. Dalo je to na važnosti starom pitanju kojeg su se 1776. pitali američki revolucionari, a onda i francuski 1789. godine. Tko zaista govori u ime naroda.

Osjećaj vlada da ih je francuski sustav, sagrađen oko jakog predsjedništva i slabog parlamenta ostavio ušutkanima, mnogi iz "žutih prsluka" traže direktnu demokraciju kroz održavanje čitavog niza referenduma o velikim ali i malim temama.

Francuska desnica nije jedini politički pokret koji vidi mogućnosti u trenutnim previranjima. Radikalna ljevica, koju predstavlja stranka Insoumise party (Nepokorena Francuska) koju vodi antikapitalist Jean-Luc Mélenchon, također se pokušala povezati sa pokretom.

Radikalna ljevica i desnica obje tvrde kako su već dugo u potrazi za pravednijim sustavom koji nije pod kontrolom elita iz Pariza koji nemaju veze s "običnim" ljudima.

"Nije ovo samo ljutnja, nego i bijes", kaže gradonačelnik Briois u čijem gradu živi 27.000 građana.

On je nedavno proglašen Le Peninim menadžerom kampanje za europske izbore koji slijede u svibnju, a tvrdi kako "žuti prsluci" pokazuju kako je Francuskoj potrebno raskidanje svih veza s prošlošću, kao što je SAD 2016. napravio s Donaldom Trumpom.

"Potrebni su nam ljudi poput njega, koji imaju hrabrosti, koji govore što misle, koji se ne zapletu u političku korektnost", kaže gradonačelnik.

Neki se boje da "žute prsluke" gura nešto što je povjesničar Jacques Julliard nazvao "opasnom ideologijom običnog čovjeka", politička filozofija koji promovira Guglielmo Giannini, rubni postratni talijanski filozof i populist čiji moto je bio "dolje sa svima!".

Jean-Yves Camus, direktor Opservatorija radikalne politike pri Jean Jaurès Fondaciji kaže da je stranka Le Pen najbolje pozicionirana da uđe u koaliciju s bijesom "žutih prsluka".

Vrtlog desnila Macron želi spasiti EU na leđima tigra od papira

No prsluci, koji su ponosni na to da su bez lidera, slažu se u dvije stvari - da mrze Macrona i da su "apolitični" - iako često imaju naizgled sukobljene političke prohtjeve.

Pokret "žutih prsluka", kaže Camus, je pretjerano razjedinjen kako bi bio direktna prijetnja Nacionalnoj fronti. No, kaže da ova vrsta prosvjeda predstavlja nešto "vrlo novo" i potencijalno opasno za sve stranke jer se ljudi organiziraju preko društvenih mreža, a ne političkih stranaka ili sindikata koje inače mobiliziraju populaciju.

Francuska Komunistička partija, nekada sila u sjevernoj Francuskoj, može samo promatrati kako prosvjedi, koje su oni sami nekada odlično organizirali, haraju zemljom.

David Noël, jedini predstavnik stranke u gradskom vijeću, kaže da je bio previše zauzet poslom da se pridruži prosvjednicima, ali ima jednu poruku za njih - "trebali bi se pridružiti Komunističkoj partiji".

Jean-Pierre Carpentier, lokalni aktivist pri "Nepokorenoj Francuskoj" također je zaprepašten što prosvjednici ne vide da "ono što oni žele jest ono što mi promoviramo godinama". I on je protiv Macrona, i dijeli letke protiv njega, ali neće obući žuti prsluk.

Desnica ima drugu taktiku. Oni su poslali svoje aktiviste da se pridruže, neki kažu infiltriraju, prosvjedima te guraju tezu da je imigracija centralni problem i da je nedavni pakt sklopljen u Marakešu izdaja države.

"Macron je izdao Francusku u Marakešu", kaže prosvjednica Marie Therese Morieux čiji muž radi za lokalnu samoupravu, a ona je pristaša Nacionalne fronte.

Kada je kraj njih prošao automobil koji nije potrubio u znak potpore, ona ga je zaustavila i pitala vozača zašto, a ovaj joj je odgovorio kako podržava Macrona.

Usporedili smo Zašto se Francuzi ljute zbog visokih cijena, a Hrvati ne?

"Mora da je bolestan", rekla je Morieux.

David Moritz, također prosvjednik, kaže da nikada nije dijelio mržnju Nacionalne fronte spram imigranata i nikada ne bi za njih glasao koliko god podržava "žute prsluke". Problem Francuske, kaže, nije imigracija nego elite koje otežavaju zapošljavanje.

Kaže da se godinama borio za posao jer nije imao veze i na kraju ga je zaposlila američka kompanija. Podržava "Nepokorenu Francusku".

Kada su prosvjedi prvi puta krenuli, Briois je na raskrižje stavio znak s nedvosmislenom porukom: "Grad Hénin-Beaumont podržava "žute prsluke". Neko je vrijeme raskrižje bilo okupirano od strane prosvjednika, a onda je došla policija. Rezultat sukoba je zapaljeni obližnji Burger King.

Marine Tondelier, članica gradske skupštine iz Zelenih i dugogodišnja kritičarka gradonačelnika kaže kako je "Nacionalna fronta dugo imala monopol na bijes, to je njihova niša pa nije čudno da se pokušavaju slizati sa "žutim prslucima".

"A naš bi gradonačelnik trebao biti šerif u gradu, potpuno licemjerje", kaže Tondelier. 

Briois kaže da je njegova jedina želja da obični ljudi imaju "pravo na svoj glas" i da "osigura da francuski narod donese pravu odluku" u europskim izborima - ponajviše da glasovi odu Nacionalnoj fronti makar bila u novom ruhu.