Brazilac koji bi živio u Europi imao bi dojam da je međunarodna javnost tek sad otkrila tko je Bolsonaro doista. Ranije su ga doživljavali kao fašističkog klauna, doživljavali su ga više kao tropsku zanimljivost nego prijetnju.

Smanjivanje sredstava za obrazovanje, razbijanje zdravstvenog osiguranja, politika uklanjanja i masakr maskiranih vojnika nad mladim crncima u favelama Rio de Janeira, ništa od toga nije privuklo pozornost međunarodnih medija kao što se to dogodilo sad s požarima u Amazoniji, na području od sedam milijuna četvornih kilometara, koje proizvodi 20 posto kisika u atmosferi Zemlje.

Katastrofa Amazonija gori zbog 'gladi' za govedinom i sojom

To nas je napokon gurnulo u udarne medijske termine diljem svijeta. Izbila je sveopća gužva i G7 bi ubrzo trebao odobriti sankcije protiv Brazila - vrijeme za to je savršeno. Za nas Brazilce, međutim, ništa od te vladine politike u Amazoniji nije novo.

Bolsonaro, vojni zapovjednik, protjeran iz vojske zbog urote, koji je postao ekstremno desni parlamentarac, iskoristio je svoj 26-godišnji staž u nacionalnom parlamentu kako bi progurao svoju agendu iz parlamentarnih klupa “BBB” (“Bala, boi e Bíblia”, u prijevodu “metak, govedina i Biblija”).

Riječ je o politici koja se temelji na ekonomskom iskorištavanju šume te uništenju urođeničkih i prirodnih rezervata. U Kongresu nikad nije uspio progurati nijedan od tih zakona, ali je zato predsjednikom postao uz potporu agrobiznisa jer je u svim svojim govorima obećavao oslabljivanje zakonske zaštite područja u Amazoniji.

U predsjedničkoj kampanji otvoreno je izjavio: “U 2019. ukinut ćemo urođeničke rezervate i podijelit ćemo dozvole za oružje svim farmerima”. Bio je jasan

“Možete biti sigurni, ako me izaberete, više neće biti novca za nevladine udruge. Ti beskorisni tipovi će morati raditi. Svaki građanin će kod kuće imati vatreno oružje i neće biti ni centimetra razgraničenja prema indijanskim rezervatima ili crnačkim quilombolama”.     

Nasjeli Ljudi dijele fotke Amazone, ali to nije amazonska prašuma

Prije nego što je stupio u ured, kritizirao je ono što je nazivao “finom industrijom” Ibame (Brazilskog instituta za okoliš i obnovljive prirodne resurse), čije okolišne dozvole, tvrdio je, sprečavaju infrastrukturne radove te iskorištavanje zemlje velikim farmerima i rudarskim kompanijama.

Njegov najnoviji potez je da je otpustio direktora Inpea (Nacionalnog instituta za svemirska istraživanja), sustava čiji je zadatak nadgledanje i kontrola krčenja šume. Razlog? Sustav nadgledanja je za srpanj utvrdio povećanje brzine uništavanja šume od 278 posto u odnosu na godinu ranije. U ovom trenutku broj požara u Amazoniji viši je za 84 posto nego u istom razdoblju 2018.

Ove brojke direktna su posljedica državne politike koja rekordnom brzinom uništava sustav zaštite okoliša. Bolsonarov ministar zaštite okoliša Ricardo Campos Salles agent je poljoprivrednog biznisa optužen za zlouporabu ovlasti.

Dok je bio ministar okoliša savezne države Sao Paulo, krivotvorio je karte o stanju okoliša kako bi pogodovao rudarskom biznisu.

Salles kaže da su znanstvene institucije Brazila popunjene “ljevičarskim ekstremistima” i da je najbolji način zaštite šuma “da ih se monetizira”. Predsjednik Bolsonaro slijedi istu liniju.

On kaže da su nevladine organizacije podmetale požare kako bi sabotirale njegovu vladu i često uspoređuje urođenike sa životinjama u zoološkom vrtu.

Sabotaža Procurili dokumenti: Bolsonaro radi biznisa uništava Amazonu

Prošlog tjedna u Sao Paulu, najvećem gradu u zemlji, dan se pretvorio u noć usred poslijepodneva. Dim iz požara koji gutaju tisućama kilometara udaljene šume zaklonio je u tom trenutku savršeno vedro nebo i stvorio tamu, a ulična rasvjeta upalila se satima prije vremena kako stanovnici ne bi stradali u mraku. Brazil je postao vodeća zemlja u metaforama.

Prošlog petka bio sam u protestu ispred ambasade Brazila u Berlinu. Oko 200 prosvjednika nosilo je plakate i skandiralo protiv brazilskog predsjednika. Nedugo nakon početka tog protesta skupini se pridružio još jedan ekološki protest .

“Petkom za budućnost”. Svi su tražili ekonomske sankcije protiv Brazila, što se čini da je jedan od malobrojnih načina iscrpljivanja ove vlade. Opozicija u Brazilu je, čini se, vrlo ohrabrena razvojem događaja i u Brazilu i u Europi, posebno nakon što je Macron svojom izjavom udario protiv brazilskih vlasti. Problem je u tome što je bolsonarizam postao crna rupa.

Sve veća izolacija zemlje čak pogoduje Bolsonarovoj ekstremističkoj retorici i stvaranju zatvorenog režima. Bolsonaro je niže i srednje vojno časničko osoblje, za koje je siguran da je odano njemu, infiltrirao posvuda po državnom aparatu, smjenjujući ljude na ključnim mjestima po agencijama. Konačan mu je cilj da izmijeni čak i sastav viših sudova.

To je neophodno njegovoj obitelji, povijesno povezanoj s mafijašima te uronjenoj u skandale s korupcijom i pranjem novca. Obitelji je potrebna država koja će prema njoj biti blagonaklona jer u suprotnom se Bolsonaro neće moći održati na vlasti. Bolsonaro je danas dva koraka ispred opozicije.

Nedavna afera “Vazajato” (procurili razgovori njegova ministra pravosuđa Sergija Mora iz doba dok je bio sudac, koji su dokazali protuzakonitu urotu kako bi se uhitilo bivšeg predsjednika Lulu) Bolsonaru je samo koristila.

Denunciranjem je zato oslabljena skupina neustrašivih tužitelja “lavajatista”, koju je Bolsonaro pokušavao kontrolirati svojim izborom ministra pravosuđa. Ona mu sad više nije prijetnja i neće mu biti prijetnja čak ni na izborima 2022., kad bi se Moro mogao pojaviti kao ozbiljan kandidat za njegova nasljednika.

Amazona Ona je preuzela uništavanje 'pluća planeta'

Kako skupina G7 ubrzano zaoštrava svoj stav prema Bolsonaru, generali već navode da rasprave o Amazoniji bez sudjelovanja Brazila smatraju direktnim udarom na nacionalni suverenitet. Utjecajni krugovi u vojsci uvjereni su da je na djelu rat za kontrolu nad teritorijem Amazonije, sve pod vodstvom nevladina sektora i međunarodnih organizacija, poput UN-a.

Brazilski ministar vanjskih poslova Ernesto Araújo čak je proglasio da međunarodne snage žele “iznova kolonizirati” Brazil.

Dio Bolsonarove kampanje izgrađen je na apsurdnoj ideji da Brazilu prijeti “venezuelizacija” od strane radikalne ljevice koja bi ukinula demokraciju, što Radnička stranka Luiza Inácija Lule da Silve i Dilme Rousseff nije bila ni u jednom trenutku tijekom 14 godina vladavine. Činjenica je da se venezuelizacija događa upravo sad i s desnicom na vlasti, i to brže nego što smo mogli i zamisliti.

Scenarij po kojemu bi Brazil bio sve izoliraniji i pod ekonomskim sankcijama dodatno će galvanizirati Bolsonarove sljedbenike te ih osnažiti, s retorikom “mi protiv svijeta”. Svi politički čimbenici danas, uključujući i one što prosvjeduju protiv vlade, čine točno ono što vlasti treba. Ovo je zasad igra koju mi gubimo, na ovaj ili onaj način, u mraku.