Detoniranje riječnog korita i potapanje teglenica. Dobro došli u sve očajnije napore Europe da održi u funkciji jedan od najvažnijih plovnih putova na kontinentu.

Razina vode u Dunavu ovog je mjeseca dramatično pala, što je izazvalo zabrinutost vlada država članica EU-a. Rumunjske vlasti upotrijebile su eksploziv kako bi usmjerile više vode prema nuklearnoj elektrani Cernavodă. Mađarska vlada potopila je plovila nastojeći osigurati da voda i dalje teče pokraj njihove nuklearne elektrane Paks. Oko 180 turista u Bugarskoj moralo je biti evakuirano s nasukanog broda u blizini lučkog grada Vidina, piše Politico.eu.

USPAVANI DIVOVI Suša na dnu Dunava otkrila željezne grdosije iz 1944. koje kriju veliku opasnost

Mnogo je toga na kocki. Dunav, drugi najduži plovni put u Europi, vitalna je arterija za teretni promet, opskrbu pitkom vodom, poljoprivredu i industriju. Pomaže u hlađenju velikih nuklearnih elektrana i opskrbljuje hidroenergetske projekte. Riječni sliv proteže se tijekom 19 zemalja i o njemu ovise deseci milijuna ljudi. No velike suše, uzrokovane klimatskim promjenama, prijete da će sve to promijeniti.

- Predviđa se da će se ovo događati češće i da moramo sustavnije promatrati dostupnost vode, potražnju za vodom i, naravno, zadržavanje i otpornost - rekla je Birgit Vogel, izvršna tajnica Međunarodne komisije za zaštitu rijeke Dunav, koja koordinira suradnju među zemljama diljem sliva.

S obzirom na to da suša postaje stalna prijetnja, Europa još uvijek nema jedinstvenu, obvezujuću politiku za suočavanje s nestašicom vode u Dunavu i šire. Odgovornost je i dalje podijeljena između nacionalnih vlada i tijela riječnih slivova, a područje je regulirano nizom zakona EU-a za koje zelene skupine tvrde da se slabo provode. Mnoge nove mjere bloka za jačanje otpornosti i dalje su tek dobrovoljne. U takvim okolnostima nacionalne vlasti pribjegavaju jednostranim mjerama koje bi, kako neki tvrde, mogle izazvati probleme njihovim susjedima i obližnjim ekosustavima.

Dimiter Koumanov, voditelj zaštite okoliša u bugarskoj riječnoj nevladinoj organizaciji Balkanka, tvrdi da zemlje poduzimaju hitne mjere ne razmatrajući njihove šire posljedice. Posebno je zabrinut zbog mogućeg utjecaja takvih poteza na pitku vodu u Bugarskoj.

- Podunavske zemlje rade sve što žele, a mi u Bugarskoj plaćamo cijenu, rekao je.

Visoki ulozi, niske rijeke

- Ovo ljeto bilo je još jedan podsjetnik da je Europa vrlo nepripremljena za klimatske promjene - rekla je Sara Johansson, stručnjakinja za vodnu politiku u Europskom uredu za okoliš.

- Isušivanje tla, degradirana močvarna područja i uništeni ekosustavi pretvaraju krajolike u kutije s kresivom spremne za paljenje, dok su iscrpljene rijeke otkrile ranjivost našeg energetskog sustava - dodala je.

Mađarska nuklearna elektrana Paks, koja se oslanja na rijeku za hlađenje, osigurava oko 40 posto električne energije u zemlji, dok rumunjska elektrana Cernavodă proizvodi petinu električne energije u toj zemlji. Kada je vodostaj rijeke prenizak, vlade se ne suočavaju samo s krizom vode, one riskiraju i gubitak jednog od glavnih izvora električne energije.

Mađarska je ovog mjeseca započela izgradnju praga riječnog korita - građevine nalik brani - kako bi podigla razinu vode oko Paksa.

- To je potencijalno korisna kratkoročna intervencija za podizanje razine vode uzvodno - rekao je Tamás Gruber, voditelj programa Žive rijeke WWF-a Mađarska.

ZASTRAŠUJUĆA NAJAVA Super El Niño dolazi, donosi poplave, požare i glad. Zašto će biti najjači ikad?

- Međutim, dostupne informacije nisu dovoljne za procjenu njezinih punih ekoloških posljedica ili njezine učinkovitosti u budućim ekstremno niskim uvjetima protoka. Takva bi struktura mogla pogoršati uvjete niskog vodostaja nizvodno i utjecati na transport sedimenta, ribe i druge vodene organizme - dodao je.

Brza rješenja za sušu uglavnom su ostala nacionalna i fragmentirana u sedam država članica EU-a kroz koje teče Dunav, kao i u Srbiji, Moldaviji i Ukrajini. Postoje organizacije koje koordiniraju upravljanje rijekom, poput Vogelove komisije ICPDR-a. Zemlje ICPDR-a imaju i nacionalne agencije odgovorne za brodarstvo, upravljanje vodama i zaštitu okoliša. Te agencije surađuju u praćenju i navigaciji, ali u konačnici djeluju unutar vlastitih nacionalnih jurisdikcija.

Ulazak u EU

Okvirna direktiva EU-a o vodama zahtijeva od država članica da zaštite i obnove rijeke, jezera i podzemne vode bloka te da koordiniraju upravljanje vodama u svim riječnim slivovima, a ne samo duž nacionalnih granica. No stručnjaci i skupine iz sektora voda kažu da EU nije uspio osigurati koordinirani politički odgovor za poboljšanje spremnosti na sušu, dok će sušna ljeta postajati sve češća i intenzivnija.

- Europska unija pruža okvir. Nacionalne vlade mogu imati plan... ali većina upravljanja odvija se na razini riječnog sliva ili na lokalnoj razini - rekao je Loïc Charpentier, voditelj zagovaranja u Water Europeu.

Prošle godine skupina znanstvenika pozvala je na donošenje Direktive EU-a o suši kako bi se "uskladile i provele politike upravljanja rizikom diljem kontinenta". Bio je to odgovor na sušu iz 2022. godine.

Bruxelles je predstavio i Strategiju za otpornost vodoopskrbe koja sadrži oko 50 mjera kako osigurati dovoljno čiste vode za sve građane, prirodu i gospodarstvo. Strategija je uključivala obećanje Europske komisije da će državama članicama dati tehničke smjernice o tome kako izraditi planove upravljanja sušom - ali oni nisu obvezni.

Ključni zakon EU-a o prirodi također obvezuje da zemlje članice do 2030. godine osiguraju 25.000 kilometara slobodno tekućih rijeka u Europi, odnosno rijeka bez umjetnih prepreka poput hidroelektrana. U sklopu svoje trajne misije smanjenja birokracije i poticanja industrije EU-a, Bruxelles planira revidirati Okvirnu direktivu o vodama, s naglaskom na ublažavanje pravila zaštite voda za rudarstvo. Nevladine organizacije za zaštitu okoliša upozoravaju da se direktiva već sada nedosljedno provodi.

Na pitanje o suši na Dunavu, povjerenica za okoliš Jessika Roswall rekla je za POLITICO da je neophodno pojačati spremnost na svim područjima, dodajući da EU također treba procijeniti je li trenutačno zakonodavstvo EU-a o vodama i dalje prikladno s gledišta otpornosti, spremnosti, ponovne upotrebe vode i upravljanja sušom - aludirajući na nadolazeću reviziju.

Gergely Patkó, analitičar Mađarske udruge vodovodnih poduzeća, tvrdi da postoji dobra suradnja između tijela riječnih slivova u različitim zemljama, a Okvirna direktiva o vodama podržava tu koordinaciju. Ipak, upozorio je da bi revizija direktive mogla dodatno opteretiti opskrbu pitkom vodom tijekom sušnih kriza.