Evo što moramo učiniti da bi nam SAD ukinula vize

Davor Višnjić/PIXSELL
Sve što treba je veći angažman države i gospodarstvenika. I to u idućih godinu dana
Vidi originalni članak

Hrvatska je, uz Bugarsku, Rumunjsku i Cipar, jedina od četiri članice Europske unije čijim je građanima još potrebna viza za odlazak i boravak u SAD-u. Već dulje se čeka na ukidanje viza za Sjedinjene Američke Države, ali Hrvatska još nije ispunila uvjete. Naime, kako bi se ukinuo vizni režim, broj odbijenih viza mora biti manji od tri posto (Hrvatska je sad na 4,02 posto).

Kako bi se taj proces požurio, naš sugovornik blizak američkoj diplomaciji preporučuje da slijedimo primjer Poljske, koja je prošle godine smanjila broj odbijenica na jedan vrlo mudar način. Vlada Poljske je odlučila da svaki dužnosnik, djelatnik Ministarstva vanjskih poslova ili nekog drugog ministarstva te gospodarstvenici apliciraju za vizu.

Frank Turner "U SAD-u sam studirao povijest Balkana, sad dolazim na INmusic"

"To je tajna Poljske i nju preporučujemo Hrvatskoj. Država samo treba odlučiti želi li uložiti novac u apliciranje za vize i krenuti u akciju", govori nam sugovornik blizak američkoj diplomaciji. Dodao je da SAD potiče hrvatsku Vladu da preuzme aktivniju ulogu u programu ukidanja viza. Ističu i kako smo jako blizu zadovoljenju kriterija.

No koja je točno tajna naglog smanjenja odbijenih viza u Poljskoj? Samo za primjer, ta zemlja je 2017. godine bila na šest posto, da bi samo dvije godine kasnije pala na ispod tri posto odbijenica.

"Nema tajne. Isti način nudi Amerika i nama, a radi se o tome da država treba potaknuti građane da izvade turističke vize za SAD. Uz građane, dužnosnici u Poljskoj također su aplicirali za vize, što je financirala vlada. Tako se smanjila stopa odbijenica", govori nam sugovornik blizak hrvatskoj Vladi i dodaje da je poznato kako je američki veleposlanik u Hrvatskoj, Robert Kohorst, o poljskome modelu pričao s gospodarstvenicima u zemlji, ali navodno i s dužnosnicima.

"Sve što treba je veći angažman države i gospodarstvenika. I to u idućih godinu dana, kako bi 2021. mogli dočekati u bezviznom režimu. Amerikanci, kako sam čuo, najčešće odbijaju vize hrvatskim državljanima koje su izdane u Bosni i Hercegovini ili Srbiji. Došlo je do sumnje kako takvi građani žele otići u Ameriku i tamo raditi ili je podrijetlo novca bilo upitno ili je riječ o mladima koji su novi život vidjeli u SAD-u", govori nam naš sugovornik dobro upućen u proces.

Optimističan je i smatra da Hrvatska može ispuniti uvjete, pogotovo jer ima vjetar u leđa od strane MUP-a i ministra Davora Božinovića, koji zadnje dvije godine intenzivno radi na procesu ukidanja viza.

"Mi smo od mojeg posjeta početkom 2018. u ove nepune dvije godine ostvarili veliki napredak. Odgovorili smo na upitnik od 236 pitanja, a detaljne odgovore američkoj strane dostavili smo u svibnju ove godine. Američka strana je na to odgovorila preporukama koje uključuju dovršetak implementacije."

Opasna zabrana Google gazi Huawei - ukidaju im usluge, Gmail, Play...

Sporazuma o prevenciji borbe protiv ozbiljnih kaznenih djela, koji smo također zaključili tijekom posjeta 2018. - rekao je nedavno Božinović. Tom prilikom je istaknuo kako je konačni cilj povezati američke baze s našom bazom otisaka prstiju te da je Hrvatska do sada već postigla tehničko rješenje za razmjenu podataka o registarskim pločicama vozila i razmjeni DNK podataka, a do kraja siječnja trebala je biti omogućena i razmjena otisaka prstiju.

Podsjetio je prilikom posjeta Washingtonu u prosincu prošle godine da će ukidanju viznog programa pridonijeti i sporazumi o izručenju i uzajamnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima koje je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković potpisao uoči sastanka ministara unutarnjih poslova i pravosuđa SAD-a i Europske unije, na kojem je pozdravljen ulazak Poljske u bezvizni režim, a na tom su putu pohvaljeni i hrvatski napori.

"Temeljem razgovora koje sam imao s ministrom domovinske sigurnosti, ali i još jednom rundom razgovora s ekspertima iz dva ministarstva - domovinske sigurnosti i vanjskih poslova, mogu s punim uvjerenjem reći da energično napredujemo prema ispunjavanju svih kriterija, uključujući smanjenje stope odbijenih viza", zaključio je tad Božinović.

Što se Poljske tiče, nakon što je stupila na snagu odluka o ukidanju viznog režima, predsjednik vlade Mateusz Morawiecki istaknuo je kako SAD i Poljska nikad nisu imali tako blisku suradnju. No u ukidanju viznog režima postoji ipak jedna finesa. Naime, građani Poljske ne trebaju vize samo u slučaju turističke vize i boravka u Americi koji traje do 90 dana. Ako se želi dulje boraviti, mora se aplicirati za dobivanje vize.

"Bez obzira na to, siguran sam da bi Hrvati bili sretni s time da za turističko putovanje više ne bi trebali prolaziti duge provjere. Osim toga, sačuvali bi i novac u novčaniku. Naime, cijena vize stoji oko 160 dolara, ovisi koju tražite", govori nam naš sugovornik. O problemu viza govorio je i naš veleposlanik u SAD-u Pjer Šimunović. Rekao je kako se pregovori o ukidanju viza odvijaju na bilateralnoj razini između Hrvatske i Amerike, ali i na razini Europske unije.

NEPROBOJNA TVRĐAVA Najsigurnije mjesto na svijetu - evo kako ga čuvaju

"Bitno je zadovoljiti tehničke uvjete, a cijeli kontekst naše suradnje govori da bi se to uskoro moglo i dogoditi. Poslovna suradnja je dobra, američke investicije u Hrvatskoj rastu, prema tome odnosi između SAD-a i Hrvatske su idilični", rekao je svojedobno Pjer Šimunović.

Kako je ukidanje viznog režima bilo od važnog značaja za poljsku vladu, ali i same Poljake, interes medija bio je veliki za praćenje prvog državljana koji bez vize putuje iz Poljske u Ameriku. Možda čak i veći, kako su pisali tamošnji mediji, od same činjenice da Poljaci više ne trebaju vize za putovanje u SAD. Naime, kad se otkrilo da “slučajni putnik” nije bio “slučajan”, nego da je na put otišao novinar Marcin Bakalarski, javnost se zaintrigirala više za tu priču. Čak je i čuveni The New York Times tome posvetio kolumnu.

Posjeti Express