U jeku rastuće neizvjesnosti oko američkih sigurnosnih jamstava pod predsjednikom Donaldom Trumpom, Europa se suočava s egzistencijalnim pitanjima vlastite obrane. U tom vakuumu, Francuska pod vodstvom Emmanuela Macrona sve se jasnije pozicionira kao sila spremna preuzeti vodeću ulogu. Na stolu je prijedlog koji bi do jučer bio nezamisliv: Pariz razmatra stacioniranje svojih borbenih zrakoplova naoružanih nuklearnim oružjem na tlu Njemačke, a prvi koraci u tom smjeru već su poduzeti u Poljskoj.

Strateška poruka Moskvi i Washingtonu

Ideja koja se sve glasnije spominje u diplomatskim krugovima uključuje razmještanje francuskih višenamjenskih lovaca Dassault Rafale, opremljenih nuklearnim krstarećim projektilima ASMP-A, u njemačkim zračnim bazama. Takav potez imao bi dvostruku svrhu: poslao bi snažnu poruku odvraćanja Rusiji i istovremeno signalizirao sposobnost Europe da djeluje neovisno o Sjedinjenim Državama.

Francuski dužnosnici, kako prenosi britanski The Telegraph, ističu da takav potez "ne bi bio tehnički težak i poslao bi snažnu stratešku poruku". Prijedlog dobiva na težini nakon Macronovih razgovora s Friedrichom Merzom, koji je otvoreno pozvao na jačanje europskih neovisnih nuklearnih sposobnosti.

Njemački diplomati navode kako bi francuska inicijativa mogla izvršiti pritisak i na Ujedinjeno Kraljevstvo da pokaže sličnu predanost europskoj sigurnosti. Ipak, izvori upozoravaju da bi takav aranžman vjerojatno ostao neslužben dok god Washington značajnije ne promijeni svoju nuklearnu prisutnost u Europi, gdje pod okriljem NATO-a i dalje drži taktičke bombe B61 u nekoliko zemalja, uključujući Njemačku.

Vitalni interesi

Francuska je jedina nuklearna sila Europske unije, a njezina doktrina, za razliku od britanske, u potpunosti je neovisna o NATO-vom zapovjednom lancu i američkoj tehnologiji. Temelj te doktrine je zaštita "vitalnih interesa", koncept koji je predsjednik Macron posljednjih godina proširio, naglašavajući da oni "sada imaju europsku dimenziju".

Upravo ta strateška autonomija, utemeljena još u vrijeme Charlesa de Gaullea, omogućuje Parizu fleksibilnost kakvu druge europske zemlje nemaju. Francuski arsenal sastoji se od dvije komponente: podmornica naoružanih balističkim projektilima M51 dometa do deset tisuća kilometara te zračne komponente, koju čine lovci Rafale s projektilima ASMP-A. Ovi projektili, s procijenjenim dometom od oko petsto kilometara i bojnom glavom snage do 300 kilotona, smatraju se oružjem "posljednjeg upozorenja" (ultime avertissement) prije totalnog nuklearnog sukoba.

Prvi koraci na istočnom krilu

Iako se o bazama u Njemačkoj još raspravlja, Francuska je već povukla konkretne poteze. Kao odgovor na ruske provokacije, uključujući upade dronova u poljski zračni prostor, Pariz je u rujnu 2025. godine rasporedio nuklearno sposobne lovce Rafale u Poljsku. Iako je njihova trenutačna misija konvencionalne prirode i usmjerena na zaštitu zračnog prostora, simbolika je nedvojbena.